Petar Brečić

PETAR BREČIĆ rođen je 15. listopada 1935. u Glavini Donjoj, a umro je 29. siječnja 1997. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađa u Imotskom, klasičnu gimnaziju u Splitu, a Filozofski fakultet u Zagrebu. Bio je urednikom kulture na Hrvatskom radiju, direktorom drame HNK Split.

Ranim pjesmama javio se u časopisu "Prisutnosti", a književnu i kazališnu kritiku te oglede objavljivao je u više listova. Nagrada Hrvatskog radija za kritiku nosi njegovo ime. Stihovima je uvršten u Knjigu sedmorice (Zagreb, 1957.). Izabrani kazališni zapisi objavljeni su mu posthumno u knjizi Jedan okvir za zrcalo (Zagreb, 1997.).


KOZMOPOLIT HRVATSKE KRITIKE Gradimir Gojer

...jedan od najuglednijih teatarskih kritičara, žurnalist prestižnog renomea, urednik redakcije ”Kulture” Prvog programa Hrvatskog radija. Petar Brečić rođen je 1935. godine u Glavini Donjoj kod Imotskog. Po okončanju splitske gimnazije studira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Ako je netko obilježio teatrologijsku misao, poglavito onu govornog radijskog karaktera, onda je to Petar Brečić. Na stotine teatarskih kritika, eseja, prikaza, na recentnu kazališnu produkciju, ali i bilježenje o svemu onom što je naša teatarska prošlost i zaleđe značajke su onoga što je svojim djelom, a ponajprije svojim misaonošću i teatarskom lucidijom, Petar Brečić ugradio je u građevinu monument hrvatskog kazališta. I danas pamtim njegove lucidne dramaturške analize za kazališne projekte najistaknutijih hrvatskih redatelja - para, Kunčevića, Juvančića, Selema, Radića, Durbešića, Mesarića, njegovu do kraja ”uglačanu”, gracilnu suradnju sa jednim od najvećih režisera koji je stvarao na južnoslavenskom tlu posljednjih decenija - Paolom Mađelijem.

Uz Dalibora Foretića, Petar Brečić je bio ona okomica kritičke misli koja je, upravo, našem bosanskohercegovačkom teatru dometala potrebnu europsku predikatizaciju, naravski kada smo to zasluživali. Njegovi govorni eseji iskazani o bosanskohercegovačkim predstavama, na Pozorišnim igrama u Jajcu, Susretima pozorišta u Brčkom, Sterijinom pozorju, a posebice MES-u bili sa: ona dominanta preko koje niti jedan govornik i ocjenjivač poslije njega, nije lako prelazio...

Poseban doprinos dao je razvoju MES-a i zato će Brečić kao kritičar; ali i kao dramaturg pojedinih ostvarenja, biti zanavijek zapisan u anale našeg teatra.

Brečićeva osvjetljenja pojedinih teatroloških problema ona su crta ispod koje suvremena hrvatska teatrologija ne može ići; a koju će se generacije što dolaze morati dobro potruditi da nadmaše, u najboijem slučaju tek dosegnu. Domoljubni pristup čestitog hrvatskog kritičara nije mogao nikada zanemariti široke obzore svoga osobnog a uzornog klasičnog obrazovanja (Brečić je bio jedan od najboljih grecista u Hrvatskoj!), pa smo sigurni da možemo konstatirati kako to veliki kozmopoliti u osobi hrvatskog kritika kako je to sjajan predvoditelj, čovjek širokih vizira i jedan od rijetkih kritičara čiju su baroko variranu misao i riječ prihvatali i naugledniji urednici i časopisi Engleske, Francuske, Njemačke...

Smrću Petra Brečića hrvatska teatrologija i recentna kritička misao izgubili su Korifeja, znanost sjajnog znanstvenika, a mi, članovi teatarske obitelji, jednog od svojih odličnika.

(Fragment iz knjige PROSPEROV ŠTAP u Sarajevu)

Joomla! Debug konzola

Sesija

Informacije profila

Korištenje Memorije

Upiti baze podataka