Posušje u eneolitiku (2400.-1800. god. pr. Kr.)

Prva kovina od koje je čovjek napravio jedan uporabni predmet bio je bakar. Tako je nastupilo novo doba od 2400. do 1800. pr. Krista. Javlja se nekoliko kulturnih skupina, kao što su: badenska, lasinjska i vučedolska. Posebno mjesto u hrvatskoj arheologiji ima Vučedol kod Vukovara na Dunavu. Keramika je crne boje s maštovitim šarama sličnim vezovima na tkaninama, medu kojom se ističe čuvena vučedolska golubica. U Hercegovini nije posebno izražen eneolitik, koji nazivaju i prijelazno doba. Ostatci tzv. vrpčaste keramike (Schnur-keramik) pronadeni su u mladim slojevima Zelene pećine kod Mostara, na Ljeskovoj glavici kod Ljubomira, a u Dalmaciji kod Bitelića.{footnote}Borivoj Čović: Schnur i Litzen keramika na području Neretve, simpozij: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Hrvatsko arheološko društvo, sv. V., Split, 1980., str. 36-37.{/footnote} U vrpčastoj keramici ures se utiskuje uzicom. Za nas je zanimljivija tehnika urešavanja omotanim koncem. Iz te skupine zabilježeni su ostatci u Varvari kod Prozora, na gradini Nečajno i Trostrukoj gradini između Posušja i Gruda.{footnote}Kulturna istorija BiH, 85. Sumarno o eneolitiku takoder u Stojan Dimitrijević: Problem eneolitika na istočnoj jadranskoj obali, u: Praistorija jugo-slavenskih zemalja, sv. III., Sarajevo, 1979., str. 367-390.{/footnote}
 
Radoslav Dodig - POSUŠKI KRAJ U PRAPOVIJESTI I RIMSKO DOBA - Ljetopis Posuški

Joomla! Debug konzola

Sesija

Informacije profila

Korištenje Memorije

Upiti baze podataka