Grad Imotski

Prof. fra Andrija Nikić, povjesničar

povodom gostovanja na IMOart-u Forumu Croaticumu, 02. prosinca 2002.

Grad Imotski smješten je u dubokom zaleđu dalmatinske zagore. Od mora je udaljen 50 km, od Splita 100 km. Ima obilježja primorskog gradića i po pogledu kamene arhitekture i klime. Sam grad smjestio se na impozantnoj uzvisini zvanoj Podi, nadmorske visine 440 metara. Zahvaljujući tome dominira nad Imotskim poljem i zaseocima

Prema službenim podacima ispostave Zavoda za zapošljavanje na samom kraju 2000. bile su 3.584 prijavljene osobe, što je za 17 posto više od istog razdoblja 1999. godine. Statistika bilježi da veći broj nezaposlenih od Imotskog imaju samo Kaštela i Sinj. Samo 50 osoba je krajem prošle godine uposleno u tvornici trikotaže Trimot d.d. u stečaju. Najviše prijavljenih u Imotskom ima NKV radnika, njih 1.032, te 1.500 KV-VKV radnika. Sa srednjom stručnom spremom posao čeka 846 radnika, a sa VŠS-om ih je prijavljeno 98 te sa VSS-om 108. [1]

Gradom dominira tvrđava zvana Topana koja se smjestila uz obronke Modrog jezera. Tvrđava je nastala u 10. stoljeću. Zbog svog dominantnog položaja nad većim dijelom Krajine, kroz povijest je imala važno strateško značenje. Turci su njome vladali preko 200 godina, sve do 1717. Današnji izgled tvrđava je zadržala iz tih vremena. Danas je ovo omiljeno mjesto posjeta Imoćana zbog blizine gradu i izuzetnog vidikovca. U ljetnim mjesecima na ovom se mjestu održavaju i razna kulturna dogadanja

Modro jezero nalazi se gotovo u samom gradu te je prikladno za šetnje, a u ljetnim mjesecima je i kupalište. Ništa manje ne zaostaje ni nešto udaljenije Crveno jezero. Ova jezera, kao i mnoga druga nastala su urušavanjem podvodnih špilja, a ima ih 19, smještenih u bližoj ili daljoj okolici grada. Crveno jezero najdublje je u Europi. Dubina depresije kreće se od 396-485 metara, a dubina vode je veća od 250 metara.

Uz Modro i Crveno jezero vezane su mnoge priče i legende. Crveno jezero opjevano je u pjesmi (nepoznata autora), o bogatom i okrutnom Gavanu i njegovim velebnim dvorima, čijim je urušavanjem nastalo ovo jezero. Modro jezero vezuje se uz legendu koja je opjevana u narodnoj pjesmi o Hasanaginici. Njemački pjesnik Goethe uočivši njenu vrijednost preveo je na Njemački jezik, a onda se prevodila i na mnoge druge svjetske jezike. Tema ove balade odigrala se u ovim krajevima, a grob glavne junakinje Hasanaginice nalazi se prema priči u blizini Modrog jezera, na predjelu zvanom "Gaj".

U Imotskom postoji bogata muzejska zbirka smještena u franjevačkom samostanu. Tamo su smješteni vrijedni izlošci iz svih razdoblja kroz koje je ovaj kraj i narod prolazio. Među posebno vrijednim su izlošci oltarne pregrade ranokršćanske bazilike iz Zmijavaca (5. st.) te veliki antipedij (goblen s euharistijskim motivom, 18. st.).

Franjevci u ovim krajevima imaju dugu tradiciju. Prvi njihov samostan nalazio se na Jauku (izvor rijeke Vrljike). Na tom mjestu još uvijek se vide ostaci temelja, neposredno uz ruševine crkve Velike Gospe koja potječe iz 14. st. Cijeli ovaj predio dobili su benediktinci još u VI. stoljeću.

Današnji samostan u Imotskom datira se u 1738. godinu nakon odlaska Turaka iz ovih krajeva.



[1] V.B.Š. Jutarnji list, 13. siječnja 2001.

Joomla! Debug konzola

Sesija

Informacije profila

Korištenje Memorije

Upiti baze podataka