Imotskiana

Ako izuzmemo znanstvene radove, prof. Ante Ujevića (knjiga “Imotska krajina”, i dr.) te prof. dra Josipa Roglića, ovo je - uz jednu davnu Besidu strica Luke (stotu po redu) i Kokićev tekst “Da te upoznam,” - treći bijeli zapis o povijesno-zemljopisnim osobitostima naše Krajine.
Imotskoj krajini nigdje kraja - pa pođimo od početka.
O imotskom imenu etimolozi još diskutiraju pa i ja prilažem svoje dvije skromne legende o nastanku imena Imotski:
(1)        od glagola IMATI - najdraži (pasivni) glagol u ovom nekad glagoljskom, danas pasivnom kraju - ili
(2)        od korijena MOTA - ne kartaškog već, zato što je općina, smotana (a okolo čega ili čijeg, mislim prsta? - op. strica L.).
Imotski je danas (vjerojatno) jedina hrvatska općina kojoj je ime tzv. prisvojni pridjev pa futurolozima preostaje da nagađaju da li se IMOTSKI odnosi na varuš, egzodus, sindrom ili kraj, odnosno početak bez kraja.
Imotski se prvi put spominje na grčkom. Od tada pa do danas ostao je zgrčen u razvoju.
Za vrijeme od 224 godine, dok smo bili pod Turcima, uspjeli smo se dogovoriti da pijemo kavu i pušimo duvan i da zajedno s njima (Turcima) slijedeća tri stoljeća idemo gastarbajteradit u Njemačku, ostavljajući kući - mačku. Našu sposobnost da pravimo rupe u zakonu nikako da primijenimo i na studenački sir, u kojem ne bi škodilo da prodajemo rupe sa zrakom (čistim, naravno).
Najviše boksita ima u Ričicama pa je normalno je Mate Parlov postao boksački prvak. Rude ima u još nekim mjestima pa se zato neki Imoćani istrčavali pred rudu. .
Podigli smo spomenik Tinu jer je napisao »Svakidašnju jadikovku«, nužnu u uvodnoj riječi za svakog gosta iz višeg foruma (prije nego mu dademo Nagradu komune - op. isto strica L.). Tin je, baš kao i još jedan znameniti Imoćanin i kozmopolit - Dinko Štambak - slučajno rođen u susjednoj općini (ne istoj). Za spomenik Ivanu Raosu još nisu isprošene pare pa sinovima ostaje raditi dalje na galantarskoj tradiciji.
Najpoznatija nepoznata imotska jezera, ko dva oka - Modro i Crveno - predvode ostalih petnaestak. Legenda kaže da su nastala propuntavanjem: od stida propala zemlja u zemlju videći kako se razvija turizam.
Imotska krajina je revoiucionarna. Od prahistorije, ne samo od novijeg vremena. Svjedoče o tome i toponimi Crveni klanac, Crveno jezero...
Ali ima samo dva heroja: jednoga su predložile druge republike, drugoga države (Tomu Dundića).
Jedina naša rijeka Vrljika ponire, više puta, mijenja ime, ali lakše dolazi do mora nego mnogi Imoćani.
Imotski se već uključio u Evropu, godine 1992. više će Imoćana primati njemačku mirovinu negoli će ih zarađivati plaću u kunama. Imoćani inače znaju rentabilno koristiti instalirane kapacitete I Asanaginica je i nakon petoga djeteta vrijedila kao dobra udavača. Ipak, akumulacijsko jezero Ričice nikako da bude u funkciji. Umetnuto se na imotsku neakumutativnu privredu.
U geografskom smislu, najviši je Sveti Jure, a u političkom ima više svetaca.
Općina graniči sa sedam komuna (iza sedam brda). I s razumom pa ponekad prijeđe sve granice.
Međunacionalni odnosi su bez briga jer najveće miješano naselje nosi ime Nebriževac.

Joomla! Debug konzola

Sesija

Informacije profila

Korištenje Memorije

Upiti baze podataka