Autor Tema: ZA KOGAR GLASOVATI  (Posjeta: 16876 )

Offline likarija

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.599
  • Nu me!
    • Oldtimer klub Zagreb
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #30 : 02 Listopad 2011, 13:33:27 poslijepodne »

Političar smrtno nastrada u prometnoj nesreći. Duša mu krene put neba i sretne se sa Svetim Petrom.

- Dobro došao na nebesa, - reče Sveti Petar. – Vidjet ćemo hoćeš li otići u Raj ili Pakao.

- Samo ti mene pusti u Raj, neće biti problema.

- Pustio bih te, ali moram da se pridržavam procedure. Propis je takav da moraš proživiti jedan dan u Paklu, jedan dan u Raju. Poslije toga ćeš sam odlučiti.

- Dobro. - reče političar.


Sveti Petar ga otprati do lifta koji se spuštao dolje, dolje, dolje, sve do Pakla. Vrata lifta se otvore i poslanik se nađe usred pažljivo njegovanog terena za golf. U blizini su bile klupske prostorije, a ispred njih veliki broj njegovih prijatelja i političara sa kojima je često surađivao. Svi su bili razdragani i sretni, obučeni u lijepa večernja odijela. Prilazili su da ga pozdrave, oživljavajući uspomene na vremena kada su se zajedno družili na račun poreskih obveznika. Poslije su uživali u jastogu i kavijaru i ispijanju šampanjca. No, dan je završio i svi su došli da ga isprate. Mahali su mu dok se lift polako penjao, penjao, i penjao naviše gdje ga je čekao Sveti Petar i poslao u Raj. Iduća 24 sata bio je u društvu veselih duša, premještajući se sa oblaka na oblak, svirajući harfu i pjevajući. I ovo vrijeme je brzo prošlo tako da se ponovo našao pred Svetim Petrom.

- Dobro, proveo si jedan dan u Paklu i jedan dan u Raju. Sada izaberi svoju vječnost.
Političar malo razmisli pa odgovori:
- Raj nije loš, ali mislim da će mi bolje biti u Paklu.

Sveti Petar ga bez riječi otprati do lifta i pošalje dolje, dolje i dolje, sve do Pakla. Vrata lifta se otvore i on se nađe usred zapuštene poljane prepune raznih otpadaka i smeća. U toj prljavštini vidio je svoje prijatelje kako sakupljaju otpad u crne vreće i čekaju da nešto siđe odozgo.

- Ne razumijem - zajeca on. – Prekjučer sam bio ovdje, tu je bilo igralište za golf i klupske prostorije gdje smo se gostili jastogom i kavijarom, pili šampanjac, igrali i bogovski zabavljali. Sada je tu pustinja prepuna otpadaka i prljavštine, a moji prijatelji izgledaju tako jadno. Što se to dogodilo?

Đavo mu stavi ruku na rame, nasmiješi se i pogleda ga ispod obrva, pa kaže:

- Sinoć i preksinoć smo imali predizborne skupove ... A danas ... danas si glasao.
:starac

Offline likarija

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.599
  • Nu me!
    • Oldtimer klub Zagreb
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #31 : 02 Listopad 2011, 13:39:24 poslijepodne »
... a prometnice je gradio i Tito – Brčko-Banovići…) ako elektrificiraš zemlju, ako gradiš mrežu vodovoda i kanalizacije… Sve su to projekti koji ne mogu promašiti: svi oni će sigurno vratiti uloženi novac, dapače, svi oni će i zaraditi novac, svi oni će osigurati da se i drugim djelatnostima olakša zarađivanje novca ...

Dobro, sve OK. Ali ovo moraš korigirati i to opako. 8)
:starac

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #32 : 02 Listopad 2011, 14:57:06 poslijepodne »
tako daklem, ako krenemo od premise kako je važno živjeti sa što manje (ekonomskih) oscilacija, nalazimo se na rubu zamke da kažemo: pa tko to može osigurati osim države! i tu se onda osvrnemo na biblijsku priču o sedam krava i josipu koji je u dobrim godinama štedio da bi u lošim godinama imao. vjerujem da bolji poznavatelji biblije prepoznaju u čemu je kavaka. josip nije bio izabran od naroda. da je on morao na izbore kao što moraju naši današnji političari ne bi on grijao stolicu tih sedam dobrih godina. s druge strane, tko brani privatnim poduzetnicima, pametnim poslovnim ljudima da paze, da štede dok se ima kako bi imali i kad dođe do nesklada u ponudi i potražnji. svatko od njih zna da do neslada doći mora, zar i titova dirigirana i centralno planirana ekonomija nije imala oscilacije. nažalost o tim se oscilacijama čitalo na dnu novinskih članaka, dok su se po udžbenicima marksizma kočoperili naslovi kako su krize produkt kapitalizma i kako su ekonomske oscilacije sine qua non tržišne ekonomjie, zbog čega ista i mora odumrijeti. nažalost, mnogi su bili slijepi kod zdravih očiju!!!, a osim očinjega vida, falilo im je ponešto i u samoj glavurdi.

ima tu još jedan momenat: prosječan čovjek ne razumije ni bankarstvo ni investiranje. rezultat toga su potpuno pogrešne pretpostavke na kojima gradi svoja uvjerenja, a poznata je statistička sintagma: garbidž in - garbidž aut! toga se štovano obćinstvo treba paziti: garbidž in-a!!! dakle, kad bi banke investirale samo i jedino stvarni novac (ušteđevinu) koji drže u svojim sefovima, onda bankarstva ne bi ni bilo. i druga stvar, kad dođe do krize, bankarskim se manevrima može stvoriti novac nužan za preokret. većina vas čita novine, ali rijetki pročitaju i još rijeđi razumiju: guverner rohatinski je od izbijanja krize u hrvatski novčarski sustav) pustio brojne milijarde kuna! to nije novac naših štediša, to nije ušteda koja je pretekla u godinama kad su se obarali rekordi u slanju SMS poruka, kupovini svetovalentinovskih čokoladica ni u šoping groznicama predbožićnih rasprodaja. to što je on pušta je nešto drugo!

konačno, zašto je nužno pustiti slobodu tržištu? ako vam na primjeru hrvatske još uvijek nije jasno da se ni stanogradnjom ne može baviti svatko (bandić je navodno zaglavio za cca 300 milijuna kuna), a kamoli nečim sofisticiranim. dakle, inicijativa mora biti kod onih koji razmišljaju i riskiraju, država takvima treba biti na dispoziciji kad zapnu, ali suludo je razmišljati kako bi država (čitaj činovnici) u dobrim godinama zarađivala jednako puno, a još je luđe razmišljati kako bi ti isti činovnici nadolazak problema prepoznali ranije i zaobišli. prepustiti stvari u ruke države, ekonomski znači odreći se napretka i razvoja, a u takvim uvijetima i socijalna pravda/jednakost postaju smiješne kao i zaslužene mirovine od 1650 kuna.  

razvoj i napredak su preduvijeti socijalne politike, a državna birokracija nije kadra (dugoročno) osigurati ni taj napredak ni taj razvoj. to je ključni argument liberalnih razmišljanja. u dobrim bi godinama trebalo uzimati onima koji previše zarađuju, da bi imali i oni drugi, a kad dođe kriza, onda bi opet trebalo uzimati onima koji imaju puno da bi se dalo onima koji nemaju. to je esencijalna logika života utemeljenog na prodaji obiteljskog srebra. to je esencijalna logika koja vodi u propast, ali svi smo (približno) jedanki i svi smo (približno) isti - utjaha je golema!
« Zadnja izmjena: 02 Listopad 2011, 15:04:29 poslijepodne BataKljun »

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #33 : 03 Listopad 2011, 11:15:36 prijepodne »
i tako smo, štovano obćinstvo, došli do najbolnije teme za sve zagovornike državnog intervencionizma. je li država socijalne pravde ujedno i welfare state. je, kako se uzme - ako ima pineza onda će to biti dobra welfare state, ali ako nema pineza, onda ćemo svi u svojoj jednakosti kusati travu.

koliko je snažno ovo iskrivljavanje činjenica najbolji će nam primjer dati guste santini. guste dokazujući nevaljalost neoliberalnih tvorevina kao ključni pokazatelj uzima Gini index: "U toj najbogatijoj zemlji na svijetu, čitavi su milijuni onih koji se nisu dobro pozicionirali u neoliberalnom laktašenju pa se gomilaju na dnu društvene ljestvice. Od svih ekonomski razvijenih zemalja, SAD ima najveću nejednakost između najbogatijih i najsiromašnijih (Gini index iznosi 40,8), a slijedi je njezin prirodni saveznik, Velika Britanija."
velika većina vas, naravno nema pojma što taj Gini index pokazuje i onda vam se Gustine čarolije čine magičnima. gini pokazuje raspon od najbogatinijih do najsiromašnijih. naravno, ne uzimajući u obzir činjenicu da raspon može biti velik i ako oni na dnu žive vrlo pristojno, odnosno da raspon može biti mali i u vrlo siromašnim, da ne kažem problematičnim državama. to nije teško ni provjeriti:
http://www.nationmaster.com/graph/eco_gin_ind-economy-gini-index

površnim razgledavanje (sightseeing) upast će vam u oči da je Gini index jedne BiH ili jedne Etiopije puno "bolji" od indeksa jedne Švicarske. Cijenjeno obćinstvo, vjerujem da niste u prilici postaviti potpitanje drugu Santiniju, ali nema veze, sjedite vi u miru svoje sobe, nalijte bevandu i razmislite o toj činjenici. Pa je li doista mislite da je ljepše (isključivo ekonomski gledano) živjeti u BiH ili Etiopiji nego u Švicarskoj? A to vam upravo tvrdi drug Santini i vi mu plješćete. Ako vam je do pljeska još uvijek, dajte samo...

Kad razmišljate o liberalizmu, nije presudno postavljati pitanje jesmo li za to da svi imaju, da nema gladnih i da nema nevoljnih. Svjedoci samo da i među vama, cijenjenim forumašima ima onih koji voze nove aute, žive u novim stanovima, kupuju skupe (doduše na popustu) strane cipele, pa i trguju na financijskim tržištima te istodobno kukumiču kako su na rubu egzistencije. No, to nije bitno, ključno je pitanje kako namaknuti novac da se osigura "pristojna" mirovina, porodiljaks naknada, besplatno školstvo, besplatno zdravstvo... Bogati pojedinci nisu bogati mrtvim kapitalom, njihov je kapital živ, njihov kapital se vrti zahvaljujući njihovu znanju i osigurava egzistenciju mnogima koji to sami jednostavno ne bi mogli. Možemo mi oduzeti Billu njegovo bogatstvo, ali pitanje je tko bi drugi bio kadar te milijarde tako uspješno vrtiti. Bez vrtnje nema svih ovih gore blagodati. Oduzeti Billu ono što ima, isto je kao uzeti crkvi njezino bogatstvo, trajalo bi par godina i fertik! Vrtnja je ključna varijabla, a vi se ponašate kao da to ne vidite!!!  

Ovdje na ovom mjestu, važno je ukazati na još jednu stvar. Naše društvo, koje Guste i drugovi opisuju liberalnim u stvarnosti nema ni L od liberalizma. Pogledajte samo naslovnice... Najveće hrvatske tvrtke, uspješni poslovni ljudi svoje su bogatstvo zgrnuli u biznisu s državom. Evo, danas tiskovine donose kako je najveći distributer (trgovac) kompjuterima blago stekao prodajući kompjutere državnim strukturama, što vjerojatno nikome ne bi bio problem da se nije utvrdilo da je isti uplaćivao i neke provizije našem bivšem premijeru. Ako je tržište bilo liberalno, ako je kvaliteta i cijena bila odgovarajuća, čemu provizija? Ako nešto od svega toga nije bilo u redu, onda su prekršeni osnovni principi liberalizma! onda je to centralno plansko gospodarstvo gdje je u CK donesena odluka o nečemu i odabran izvođač. nekoć se ta usluga plaćala tako da je izvođač vratio dio love u omiljeni nogometni klub (zar i hajduk i dinamo i cibona u 80-ima nisu imali crne fondove???) ili nešto slično, danas lova ide DRITO na privatni račun. razlika je doista drastična: troši li (u konačnici) petra sanader ili zlatko vujović?

još bolji primjer "liberalizma" je ovaj najnoviji slučaj s dalekovodom: slavni dekan ekonomskog fakulteta je tajni (su)vlasnik tog istog dalekovoda. problem bi bio relativno mali da taj isti dekan nije radio projekte HEP-u koje je usmjeravao upravo na tvrtku u kojoj je (su)vlasnik. velika većina vas reći će, e to se događa kad imamo bahati neoliberalizam. naravno, da je bilo tko ikada pročitao makar pola poglavlja neke knjige o liberalizmu vidio bi da je ovo (pored kriminala) klasičan primjer poslovanja kojeg se liberali groze. dapače, ovo je primjer poslovanja koji je vrlo sličan funkcioniranju država u kojima je država snažan igrač, veliki investitor. i sad, umjesto da kažemo: pa dosta tog javašluka, hoćemo tržište, jasna pravila i principe. posao treba dobiti onaj koji to može napraviti najbolje, najbrži i najjeftinije. ako to sve nije moguće, a najčešće nije, onda da znamo, ako je prioritet kvaliteta, može trajati malo i duže, a ako je prioritet vijrme neka to bude i malo skuplje. u svakom slučaju, nama treba tržište i razvidno poslovanje. ako mislite da je to lakše postići u društvu koje ima jaku državnu upravu, društvu gdje se odluke donose po kancelarijama državnih činovnika, e onda liberalizam doista nije za vas.
« Zadnja izmjena: 03 Listopad 2011, 11:26:44 prijepodne BataKljun »

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #34 : 03 Listopad 2011, 15:04:43 poslijepodne »
"Mislim da danas u našoj posebnoj situaciji mnogo veći naglasak treba staviti na gospodarsko i financijsko pitanje. Stranka koja treba imati najbolje izglede na izborima jest ona koja će se znati boriti za učinkovitije, uspješnije gospodarstvo (za zapošljavanje mladih ljudi iznad svega) i za kvalitetniji život građana, i onih koji su zaposleni i onih koji su bez posla, a i onih koji su u mirovini..."

kad sam prije par dana započeo ovu temu, neki su s podsmjehom gledali... ali evo što smo doživjeli: upravo ove teme (kako stvoriti uspješnije gospodarstvo, a onda i kako dovesti financije u red) kao krucijalne navodi ni više ni manje nego adalbert rebić. koga zanima dalje:
http://www.jutarnji.hr/adalbert-rebic--sdp-niposto-nije-crvena-nego-nacionalna-i-lijeva-stranka/978205/

zanadati se da je isti bar ponekad zavirio na ovu stranicu i pročitao štivo koje o ovoj temi govori konkretnije i detaljnije nego svi stranački programi zajedno. možda je izuzetak HSP koji se zalaže za otvorene granice i gospodarstvo neodvisno o vanjskim utjecajima. to mi zvuči kao: ja bih se ženijo, ali mili mi se i momački život. djeluje vrlo ohrabrujuće i dugoročno održivo!

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #35 : 04 Listopad 2011, 09:31:58 prijepodne »
cijenjeno obćinstvo, s obzirom da je bio čitav niz upisa vezanih za razjašnjenje nekih ovdje uznesenih činjenica, uvidom u stručnu literaturu slobodan sam prezentirati vam neke od saznanja. važno je naglasiti da su podaci iz jugoslovenske literature, tiskane u doba doj je franjo tuđman još uvijek dane provodio igrajući preferans, odlazeći na plac i čitajući Danas.  

krenimo redom:


regionalni razvoj - slovo A označava rast stanovništva jugoslavije od 1955 do 1987. ovdje treba napomenuti da su popisi u jugoslaviji rađeni vrlo tendenciozno, da su se u stanovništvo brojali i ljudi koji desetljećima nisu tu ni živjeli, ali s obzirom da boljih brojeva nema... slovo B ukazuje na to koliko je rastao ukupni BDP jugoslavije, a koliko je rastao BDP po glavi stanovnika. zbog povećanja broja stanovnika (34%) rast BDP po glavi stanovnika je za otprilike 1/3 niži od ukupnog porasta BDP-a.
slovo C se odnosi na stanovništvo hrvatske, raslo je najmanje od svih jugoslavenskih republika i pokrajina, još ako se uzme u obzir iseljeništvo, rast u samoj hrvatskoj od 1955 do 1987 godine bio je praktično nikakav. slovo D ukupni BDP je rastao i to znatno (indeks 448 govori da je u tih 32 godine porastao dobrih 4,5 puta!), ali za 50 poena (cca 10%) manje od jugoslavenskog prosjeka! rast BDP-a po glavi stanovnika bio je pak 16 poena iznad jugoslavenskog prosjeka. možemo zaključiti: nije se hrvatska toliko bajno razvijala (u odnosu na druge republike i pokrajine), ali je imala neznatan porast broja stanovnika pa su produktivnost, a onda i standard ipak pristojno rastao.
slovo E ukazuje da Sloveniju koja čiji ukupni BDP u tih 30-tak godina narastao čak 5,5 puta, 52 postotna poena više od jugoslavenskog prosjeka (hrvatska je bila 10% slabija od prosjeka, Slovenija 10% jača od prosjeka), a zbog nevelikog porasta stanovništva i rast BDP-a po glavi je bio dojmljivih 447 ili čak 60 poena iznad jugoslavenskog prosjeka. slovenija te hrvatska i srbija, jedine su republike koje su gledano prema BDP-u po glavi stanovnika rasle više od jugoslavenskog prosjeka!
slovo F govori o Kosovu. Kosovo je imalo daleko najveći rast stanovništva, u th 30-tak godina stanovništvo se više nego uduplalo (indeks 219), ukupni BDP rastao je čak 524 poena (više od 5 puta). Nije to ni na razini SLoveniji, ni na razini Makedonije, pa čak niti na razini cijele Srbije sa pokrajinama, ali je više od HRvatske (524:448) i to dobrih 15%!!! Međutim, sad dolazi demografsko kretanje zbog kojeg je rast BDP-a po glavi stanovnika na Kosovu iznosio svega 245 poena što je daleko lošije i od najslabije republike BIH.
Zadnja kolona govori o VOjvodini, stanovništvo je raslo tek za poen više od Hrvatske, ali ukupni BDP je rastao više i od SLovenije tako da je rast BDP-a po glavi stanovnika u Vojvodini bio daleko najveći (489 poena), značajno veći i od Slovenije.  

Iz ovoga se može zaključiti da je nekontrolirano rast stanovništva poguban za gospodarski razvoj (zbog toga je Afrika gladna), ali isto tako i stagnacija broja stanovnika neminovno vodi k starenju koje onda stvara drugu vrstu problema.
« Zadnja izmjena: 04 Listopad 2011, 09:43:59 prijepodne BataKljun »

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #36 : 04 Listopad 2011, 10:13:44 prijepodne »


planiranje, magična riječ svih koji govore o državnom intervencionizmu. kako ćeš intervenirati, što ćeš napraviti ako nemaš plan i to plan koji je ostvariv. gledajući 10-tak planova koji su postavljeni u doba jugosalvije (nije bilo ni tržišta ni liberalizma!!!) kad je sve odlučivala vrhuška partije i kad se sve moglo kontrolirati, upada u oči da je samo jedan jedini plan bio ostvaren, daleke 1957-1960 (slučajno u godinama nakon utrčavanja rusa u mađarsku i definitivnog titova opredjeljenja za zapad!). svi ostali planovi su podbacili. ovaj iz prve polovice 60-ih se ostvario jedva 50%. takav skor nisu postizali ni polančec&šuker u najboljim danima!


ali dobro, razvoj može imati i nepredviđenih utjecaja, vanjskih, unutrašnjih, meteoroloških... zato je baš zanimljivo pogledati sposobnost monolitne partije u državi koja je dobrim dijelom (svakako puno više nego mi danas) bila isključena od utjecaja svjetskih tržišta održavanja cijena i standarda.
realni dohodak najžešće je rastao 1957-1960 (koja koincidencija). ali pogledajte sada cijene poljoprivrednih proizvoda. govori se da danas cijene poljoprivrednih proizvoda divljaju jer ljudi to moraju kupovati, pa su se tu našli todirići, kerumi i ostali da to iskoriste. pogledajte početak 60-ih. poljoprivredne cijene rastu brže 5 puta od cijena industrijskih proizvoda. je li to smišljena politika partije da se izvuku pare ili se ipak nešto otelo kontroli.
pogledajte troškove građenja cijelo ovo vrijeme, što je to toliko sofisticirano u građenju da godinu za godinu, desetljeće po desetljeće troškovi gradnje ratu brže od industrije? u nekim petoljetkama građevinski troškovi su 2-3 puta brže rasli od cijena industrijske robe!!! trebalo je  amortizirati mistije i modernizirati lopate, a tek kad su stigle mišalice za malter....
pogledajte rast cijena tijekom 70-ih, a uočite i da su u tom razdoblju rasli realni osobni dohodci. jesu li se možda cijene istrgle kontroli (svake godine rastu praktički 20%!!), a onda da se prikrije problem, neracionalno i bez utemeljenja rastu i plaće, diže se standard i sve je super sve je za pat - do jednom. u čemu je razlika između ovoga napuhavanja standarda i onoga što nam se dogodilo prije 6-7 godina? onda smo se zaduživali u dolorima, a sada u eurima... AVAJ.
« Zadnja izmjena: 04 Listopad 2011, 10:20:46 prijepodne BataKljun »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #37 : 04 Listopad 2011, 15:17:04 poslijepodne »
bato, neoliberalna amerika je naš san...svaki dan bit će nas sve više
čekali su da ti odeš iz nevijorka i odma prosvjedi. nisu se usudili dok si ti bijo tamokar.  :-\

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #38 : 04 Listopad 2011, 15:30:23 poslijepodne »
Inače, vrlo je lako provjeriti u jugoslovenskoj literaturi i podatak kako je ekonomija Kosova od 1945 do 1990 rasla brže od Hrvatske. NAivcima se to pakiralo na sljedeći način: umjesto računanja ukupnog BDP-a, uporno se računao BDP po stanovniku, a Kosovo je imalo neusporedivo veći prirast stanovništva, tako da se rast ekonomije topio djeljenjem na sve veći broj usta. Ovi izopačeni brojevi služili su tome da se Hrvatskoj u nedogled uzimaju novci za nerazvijene, iako je i slijepcu sve trebalo biti jasno: (pre)visoki prirast stanovništva jeo je razvoj!
Nažalost neke od popularnih priča beogradske čaršije i danas imaju značajan broj poklonika među hrvatskim pučanstvom - avaj!  
ovo ne razumijem. je li tvoje stajalište da je ekonomija kosova rasla ili nije brže od hrvatske? čini mi se da stojiš na stajalištu da nije, naravno. ne razumijem kako se naivcu mogao prodati taj rast naopakom logikom. 

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #39 : 04 Listopad 2011, 16:04:11 poslijepodne »
bato, neoliberalna amerika je naš san...svaki dan bit će nas sve više
čekali su da ti odeš iz nevijorka i odma prosvjedi. nisu se usudili dok si ti bijo tamokar.  :-\

protesti u americi su upereni protiv financijske industrije - daklem suprotiva raznoraznih bankara, daklem činovnika (dobro plaćenih, ali ipak samo činovnika), a ne protiv kapitalista tipa billa gatesa, steva jobbsa ili warrena buffeta.
da je vrli novinar ikada bijo u new yorku, onda bi znao da većina tih financisjkih institucija već desetljećima nije na wall streetu...
još kad u prvom redu vidim Noama Chomskog, istog onog koji je 1999. godine tvrdio da nato bombe uništavaju tek propupale mladice srpske (slobine) demokracije (!), onda bolje da nisam bijo tamo i posalo ih sve skupa u 3 vagine materine!

ovo ne razumijem. je li tvoje stajalište da je ekonomija kosova rasla ili nije brže od hrvatske? čini mi se da stojiš na stajalištu da nije, naravno. ne razumijem kako se naivcu mogao prodati taj rast naopakom logikom.  
BDP se računa na dva načina, jedan je ukupni, a drugi je po glavi stanovnika. Kina je po ukupnom BDP-u nadomak SAD-a (i daleko ispred Njemačke), ali BDP po stanovniku Kine je manji od BDP po glavi stanovnika Srbije.

E sad Kosovo: Kosovska je ekonomija brže rasla od Hrvatske ekonomije. (Obrati pažnju na činjenicu da su ovo relativni brojevi iz kojih se ne vidi da je startna pozicija Hrvatske bila puno viša od Kossovske, bili smo razvijeniji, napredniji - nakon 30 godina ovakvog razvoja to je rezultiralo 15%-tnim smanjenjem razlike između ukupne gospodarske moći između Hrvatske i Kosova. Epour si move.)
Sad tu dolazi pitanje demografije: kako je Kosovo je imalo golemi rast stanovništva (poduplalo se u 30 godina) veliki rast gospodarstva nije dovoljno osjećao. Naime, dok je hrvatsko gospodarstvo naraslo 4 puta uz gotovo jedanak broj stanovnika, to znači da je svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku postao bogatiji 4 puta. Na Kosovu koje je ukupno raslo čak 5 puta, zbog istodobnog duplanja broja stanovništva, svaki je pojedinac bio bogatiji tek malo više nego dvostruko. I sad opet, prosječan HRvat je 1955. bio bogatiji od prosječnog Kosovara, a do 1987. naš je zemo otišao 4 puta, a oni dolje 2 puta...

Ekonomija se ne može gledati bez uvida u demografska kretanja, a s obzirom da se demografija može relativno lako predvidjeti, ali vrlo, vrlo teško kontrolirati tu je izvor problema. Hrvatski je standard u Jugoslaviji rastao (opet se ne govori o visini polaznih pozicija, već o relativnom rastu u odnosu na poziciju u nekom trenutku) zahvaljujući niskoj stopi rasta stanovništva i sad nam to dolazi na naplatu - pučki rečeno: što su naši dragi penzioneri pojeli u svojoj mladosti, sad ćemo mi plaćati.
S druge strane, Kosovo je imalo sreću što je živjelo u zajednici koja je injektirala novac pa je razvoj bio snažan. Da nije bilo toga, oni bi s onakvim rastom stanovništva bili kruha gladni. Mnogi kada pričaju o egzistencijalnim problemima u Africi zaboravljaju da država čija ekonomija raste 3-4%, a stanovništvo isto toliko (ili više) nema šanse iskorijeniti glad, osim da joj netko (bespovratno) pokloni sredstva. Suma sumarum, siromašna sredina, svejedno Kosovo ili Zambija treba rast ekonomije veći od rasta stanovništva da bi u nekom roku došla na razinu gdje može normalno živjeti. Ako ekonomija raste jednako (ili ne daj bože) manje od porasta stanovništva - izlaza nema.  
« Zadnja izmjena: 04 Listopad 2011, 16:09:43 poslijepodne BataKljun »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #40 : 05 Listopad 2011, 09:55:29 prijepodne »
samo za mog drugara batka-zlatka profesor baltazar je izmislio maglostroj za rastjerivanje neoliberalne magle.

večeras u 23.40 na HRT1:

Drugi format
Naslov epizode:  NOVO ROPSTVO

Potrebno je stotinjak robova da bi naš današnji dan izgledao upravo ovako. Stotinjak njih da biste mogli gledati ovu emisiju. Je li bez robova uopće moguć neoliberalni kapitalizam? Gosti su: Emina Bužinkić, dr. Dražen Šimleša i Boris Bakal.

Urednik:  Vlatka Kolarović

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #41 : 05 Listopad 2011, 10:44:20 prijepodne »
Štovano obćinstvo, s obzirom na određene nejasnoće koje izbijaju iz vaših pitanje, evo nekih laganih primjera za razumijevanje biti stvari:
Za svaku je državu ključna stavka BDP – jednako kao što je za svaku obitelj ključan mjesečni (godišnji) prihod. Ako u obitelji imate dvije plaće, jednu od 5.000 i jednu od 7.000 kuna, to je mjesečno 12.000 kuna ili godišnje 144.000 kuna. Tih 144 tisuće je vaš godišnji BDP - Hrvatska sa svojih 4 i nešto milijuna žitelja je na vrhuncu, sad već daleke 2008. godine (prema izvješću zloglasnog MMF-a) uprihodovala cca 300 milijardi kuna. Dakle, svima bi trebalo bit jasno da se tu godinu moramo pokriti s upravo tim „pokrivačem“ ili nam preostaje zaduživanje (što samo po sebi ne mora biti loše!). Pored toga, i vama je cijenjeno obćinstvo potpuno razvidno da ukoliko svu svoju plaći stučete na režije, oblekicu, hranu i izlaske – nemate se bog zna čemu nadati u budućnosti – kako vam slabi libido, slabit će i primanja, a onda će se s rjeđim općenjem prorijedit i vikendi s janjećim pečenjem. Tek ukoliko neku pinku odložite sa strane (i pametno uložite) imate šansu (para vrti gdje ni burgija neće), u suprotnom...
Neki od vas sada ljutito će reći da je to tako u neoliberalizmu koji misli samo o bogatim pojedincima. Činjenice ipak govore nešto drugo: u već spomenutoj 2008. godini, kada se naš ('rvatski) prihod vrtio oko 300 milijuna kuna, naša je dična država u svoj proračun pokupila preko 100 milijardi (i još se ponešto zadužila jer nije bilo dovoljno). Dakle, država je uzela dobru trećinu s nakanom da to preusmjeri od bogatih prema siromašnima.  Prisjećam se sada naših davnih satova povijesti kada su nam naši dični učitelji s grozom pričali o tome kako su nekoć kmetovi morali plaćati crkvenu desetinu. Danas, naša država uzima preko 30%, a tu nisu uključeni gradski prirezi… Suvremena država uzima lavovski dio prihoda i redistribuira ga u korist onih koji trebaju. Mnogi od vas misle da bi trebalo uzimati i još više, OK.

Suvremena ekonomska teorija tvrdi da je za minimalan razvoj nužno uštedjeti 10% prihoda. To se u marksističkoj literaturi zove akumulacija kapitala. Bez akumulacije kapitala nema razvoja, niti na razini pojedinca, niti na razini društva. Problem našeg naroda je u tome što mi akumulaciju kapitala ne gledamo kao odskočnu dasku za razvoj, već isključivo kao novac otrgnut od naših usta (ovo je bitno!!!!). Slijedom toga, legitimnim se nameće proglašavati svaku akumulaciju lopovlukom (sjetite se da partizani 1945-1948. nisu provjeravali podrijetlo imovine, već jednostavno uzimali gdje je bilo viška). A slijedom toga logičnim se čini tražiti da se ta akumulacija raspača i podijeli onima kojima i pripada (dakle onima koji nemaju). Vjerujem, štovano obćinstvo da uviđate kako je to srž revolucije, ali i da je ovaj način razmišljanja pilanje grane na kojoj svi sjedimo. Umjesto zazivanja liberalizma, čistih računa i jasnih pravila za akumuliranje kapitala, mi zazivamo pošto-poto eliminiranje postojećih i preveniranje budućih „prevelikih“ akumulacija.
Možda sam u krivu, ali nemam dojam da oni koji pričaju o većim  porezima misle na to kako bi te novce trebalo preuzeti pa onda učinkovitije investirati, svima je na pameti kako tu lovu što prije spiskati. Ima i jedan mali broj tzv. idealista. Oni misle da se bogatima može uzeti malo, tek toliko da se ne guši razvoj, a opet da bude malo više onima koji nemaju. Nažalost, takva su razmišljanja često puta šupljikava poput ementalera. „Bogati“ ljudi svoju imovinu ne drže ispod jastuka. Oni svoju imovinu drže u prometu. Uzmimo primjer našeg zemljaka Todorića za kojeg se tvrdi da piza preko milijardu dolora – to je naime vrijednost njegove imovine izlistane na Zagrebačkoj burzi. Ima Ivica zasigurno nešto i „ta trane“, ali budimo ozbiljni, lavovski dio njegove imovine je aktivan, a ta aktiva je obiteljsko srebro jednako kao što je i HEP ili Hrvatske šume. Slažem se sa svima koji kažu da treba s tom imovinom pametno upravljati, da treba voditi računa da se ta imovina ne zgrće oštećujući druge (iako kad plaćate račune, vazda su preveliki), mora se paziti da primjerenu nagradu dobiju oni koji asistiraju u svemu tome (iako su radničke plaće vazda premale)…. Međutim zazivati da se to „obiteljsko srebro“ proda kako bismo mi mogli malo trošiti je suludo. Tu leži jedna bitna razlika između liberalnih zahtjeva koji uvažavaju nužnost akumulacije kapitala, ali teže za vrlo jasnim pravilima njegova akumuliranja i tzv. socijalnih opcija koje u akumalacijama vide prvenstveno (nužno) zlo i slijedom toga traže načine da ih se pošto-poto ograniči, čak i iskorijeni kako bi i nevoljni mogli (ne ulagati, ne stjecati nova bogatstva) nego trošiti na vlastiti luksuz.

Ovim završnim prispodobama dolazimo do kraja tzv. teorijskog dijela „Vodiča za glasovanje“ i od sljedećeg upisa (ukoliko ne bude nekih pitanja) prelazimo na analizu konkretnih predizbornih programa, propatrano kroz prizmu ovdje iznesenog.
« Zadnja izmjena: 05 Listopad 2011, 10:55:29 prijepodne BataKljun »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #42 : 06 Listopad 2011, 09:37:30 prijepodne »
za druga nunuta (ako još daje znakove života):

Test će pokazati tko je tvoj duhovni vođa.

Nemoj scrollati dok ne napraviš sve.

Radi pošteno!

PRVO, malo jednostavnog računanja. ZATIM, scrollaj do rješenja.

1) Izaberi svoj omiljeni broj izmedju 1 i 8.
2) Pomnoži taj broj s 3.
3) Dodaj na to 3.
4) Pomnoži rezultat s 3.
5) Ukupni rezultat je dvoznamenkasti broj ... recimo 42 kao primjer.
6) Zbroji sad znamenke tog broja. Naš primjer: 4 + 2 = 6

Sad scrollaj do svog broja i ugledat ćeš ime svog idola...
 
 
 
 
 
 






1. Albert Einstein
2. Aleksandar Veliki
3. Majka Theresa
4. Kleopatra
5. Bill Gates
6. Gandhi
7. Eleanor Roosevelt
8. Napoleon
9. Jadranka Kosor
10. Winston Churchill
11. Marie Curie
12. Dalai Lama



Znam, znam, da je savršena  i da ima veliki utjecaj na druge.
Bez pretjerivanja!
Jednog lijepog dana možda ćeš i ti biti kao Jaca.
Samo vjeruj u to i imaj samopouzdanja!

P.S. Prestani birati druge brojeve između 1 i 8!

JACA JE TVOJ IDOL I POMIRI SE S TIM!

 :svojaposla

Offline OriloGorilo

  • Veteran
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.295
    • Prolozac
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #43 : 06 Listopad 2011, 11:44:44 prijepodne »
"...bit će svega samo nas ne će..."

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058