Autor Tema: ZA KOGAR GLASOVATI  (Posjeta: 16874 )

batakljun

  • Gost
ZA KOGAR GLASOVATI
« : 22 Rujan 2011, 10:58:27 prijepodne »
pred svake se izbore nameće jedno ter isto pitanje, međutim kako se odlučiti, na temelju čega izabrati - na osnovi slike na plakatu, na osnovi fizičkih atributa ili pak nešto treće. iako sam sklon uvijek savjetovati izbor dobre ženske sise (ne poradi jastučenja, već zbog toga jer je naš parlament i onako samo glasačka mašina, a kad je tako... nek je bar šesna mašina), nego izbor nekakvog mudrolijaša zakučastih filozofskih promišljanja kojeg ne razumije ni vlastito dijete, a kamoli poluintelektualac poput mene....

sve u svemu, kao uvertira u izbornu utaknicu, niku je večer na našoj 'rvatskoj televiziji gotovao branymyr bylych show koji je ugostio neka eminentna imena hrvatske pseudointelektualne scene, tako da smo mogli uživo, riječju i slikom čuti i gospodine kulića (u sudačkoj nadoknadi emisije zavapio je da bi u hrvatsku trebalo uvesti parlamentarizam, na što je ministrica financija dalić razjapila usta da joj ni inače postojani vichy puder na licu nije izdržao pa se pojavio rascjep nalik onom ispred obala san francisca, dok se doajenu hrvatskog računovodstva, gospodinu domazetu narogušila dlaka na tjemenu iako o stajlingu dotičnog brine frizer koji već godinama seizuje i samog duška lokina), ali i neke stare aševe hrvatske političke scene, poput zdravka mršića "konsenzusa".

ovaj posljednji mi se učinio posebice interesantnim ter sam u maniri ede pezzija u svoj notes bilježio sve grandiozne driblinge, dodavanja, a nije falilo ni škarica. dva puta sam oštrijo olovku u nadi da ću sve to poloviti i zapisano sačuvati od zaborava, ne za sebe, staro magare, već za mlade, one koji će tekar doći u poziciju da biraju i budu birani. neka se misao gospodina zdravka sačuva, zajedno s mislima svih velikih mislilaca 20. stoljeća.

daklem, taj i takav zdravko mršić izjasnio se kao vodeći antiliberalni analitičar u hrvata. antiliberalni, čim mi se to spomene, meni ko onom biku svaka kanavača izgleda crvena. znam, štovano moje obćinstvo, s pravom ćete reći ti nisi bik, ti si konj, ti si jarčina, ti si kuhrac od ovce i bit ćete u pravu u svemu osim jednom: svi gore nabrojani ne razlikuju boje kao ni bik, njima je svima svaka kanavača crvena k'o i biku, bikčini, bikcu - zato se unaprijed ograđujem od te moje slabosti - meni svaka antiliberalna kanavača izgleda crveno i moš me hebat!

no da vidimo mi za koje se to stožerne ciljeve zalaže gospodine mršić:
1. za nacionalne ekonomije, dakle zatvorene granice i nek se svatko unutar njih brine za sebe.
zvuči spasonosno, mudro i gotovo campanellovsko utopijski. samo mi generacija odgojena u šuvarici, mi koji imamo priko 200 sati aktivnog slušanja marksizma ne prihvaćamo tek tako savjete i sugestije. mi smo naviknuti sve i svakoga podvrgnuti kritici ter trezveno porazmisliti o skrivenim zamkama onoga što nam se nudi u šarenim papirićima (misli se na žvakaće gume, krašove bonbone i slično, a ne na poljiprivredne proizvode umotane u papiriće op.a.). daklem, meni takvom blica odmah par pitanja:
pa dobro, ali zašto je kvragu drug tito otvarao granice, zašto je drug tito posuđivao dolore po svijetu, zašto je drug tito uvodio elemente tržišta - što mu je to trebalo kad je od starta imao ono za što bi se mi tek trebali izboriti: zatvorene državne granice (juga nije bila nacionalna, ali to u ovom slučaju nije ni bitno, bitne su granice i to zatvorene kroz koje nije bilo ulaza sve do pred kraj kad se namjerno puštalo da raja malo šverca), on je krenuo od ekonomije koja je težila supstituciji (vidiš od njemaca/talijana proizvod, mazneš ideju i izradiš svoju jeftinu inačicu - kolike su samo glazbene hitove pokrali pokojni tomislav ivčić, mišo kovač i da ne nabrajam dalje sve do kopiranja maggi gotovih juha), on je jamio i paru i nekretninu buržujima ('vaki ko todorić su dobili 40 kvadrata u vlaškoj ulici i posao na šalteru u pošti na kvatriću, plaća 3.200 kuna s toplim obrokom i prijevozom bude i priko 4.000 ako mjesec ima 31 dan), nacionalizirao banke, raspustio športske klubove, strijeljao one koji su se javno tome usprotivili (sad več izlazimo iz sfere ekonomije!) pa sve to blago (ne streljačke vodove, već blago od onodobnih todorića, keruma, rajića i slične žgadije) upregao u kola razvoja (elektrifikacija i industrijalizacija), konačno on je kontrolirao cijene (cijena kruha ili mlijeka ili struje u jugi nije imala veze s cijenom tih istih proizvoda u zapadnoj europi, doduše nisu imale veze ni s onima u mađarskoj), a bogme i plaće. dakle, drug tito je u jugoslaviji gradio sustav kakav gospodin mršić smatra spasonosnim, sad preostaje samo pitanje zašto je od toga odustao i zašto je ta država ekonomski kolabirala? (zadnje rate duga koji je ante marković reprogramirao 1989. godine stići će na naplatu 2027. godine).

2. nadalje, mršić smatra kako je problem suvremenog (neoliberalnog) sustava u svijetu taj što države uzimaju premalo novca iz ekonomije. puno, br'te ostavlja svin tin džobsovima, gejtsovima, i sličnima - treba njima opaučiti malo žešće poreze, a onda neka će državna birokracija (bog joj bio u pomoći) dijeliti po potrebama, ali i prema zaslugama. ne želim se ponavljati pa opat postavljati pitanje kako je to izgledalo u jugoslaviji. ali moram vas podsjetiti kako u fazi ekonomske ekspanzije (do 60-tih) bogatih nije bilo (ti potjeh ne proturječi iz zadnje klupe, drug tito nije bijo bogat, sve čime se služijo je bilo narodno i ostalo je u narodu, nije on to odnijo sa sobom kad je išao na vječna lovišta), ali i radnici su radili za minimalac; višak vrijednosti se investirao - dok je trebalo svega, investicije su bile uspješne, kad je završila faza izlaska iz sveopće neimaštine, uspješne se investicije moglo pobrojati na prste jedne ruke. e, tu sad postoji problem par pogreški u percepciji javnosti
a) smatra se da je dug jugoslavije (cca 20 milijardi dolora) bio relativno mali međutim dolar iz 1980. vrijedio je kao 3 dolara danas (daklem 60 milijardi), a BDP Jugoslavije je bio upola tanji, sve u svemu tadašnjih 20 milijardi dolora vam je kao 120 milijardi dolora danas. zagorci bi rekli: mam se druga slika kaže!
b) ne uzima se u obzir da je 80% jugo-duga nastalo u samo 4 godine (1976.-1979). ako netko misli da su ovi podatci nešto što je prepisano iz literature franje tuđmana i njegovih asistenata, moram vas razočarati podatkom da su ovi podaci (i točka "a", i točka "b" i točka "c") preuzeti iz pera akademika Jakova Sirotkovića, a objavljeni su još dok je Branko Mikulić vodio Jugoslaviju, a Slobo Milošević radio na bankarskom šalteru.  
c) misli se da je vanjski dug Jugosalvije nastao kao posljedica rasta standarda građana (drugova), dakle, da je narod to pojeo (pa je valjda red da to sad narod i vrati), ali u stvarnosti taj je novac ispario na promašene investicije, od čega Obrovac nije ni najveća ni najskuplja (čitajte ako vas interesira što je bilo recimo s tvrtkom FENI u Kavadarcima, današnja Makedonija ili kako se već zove, pa ćete vidjeti kako na djelu izgledaju birokratski investitori).        

Imajući dakle u vidu da jugoslavija nije NIKADA uspjela složiti ekonomski model rasta bez kriza (navodno su krize ona ružna strana nazajažljivog kapitalizma, poglavito onog liberalnog, o tome je još Karlo Marks pisao, a nama drug Ajduk prepiričavao), imajući u vidu da Jugoslavija nikada nije uspjela stvoriti ozbiljne tvrtke sposobne za opstanak bez zaštitnih carina ili sposobne za izvoz bilo gdje osim u Irak (gradili bunkere jer ovi tamo nemaju građevinski sektor još od doba Haruna al Rašida) i SSSR (potajno i uz prešutnu suglasnost Zapada transferirali na kapaljku modernu zapadnu tehnologiju jer je Kisindžer bio dovoljno pametan da razumije kako oni to javno ne smiju raditi - pa bogareti jesu li u hladnom ratu ili nisu), a jopet je kužijo da će se rusi lakše navući na spikicu ako vide što zapad ima, nego ako o tome ne mogu ni sanjati, imajući u vidu i to da je birokratski aparat u jugoslaviji bio učinkovitiji (kontroliran od strane jedne partije, na neodređeno vrijeme, podržavan i od amera i od rusa, a kadar raditi na način da ti po potrebi leti i glava - a onda brajko moj nema ni Boga, a kamoli 24 sata koji će te uzeti u zaštitu i stavit na naslovnicu novina) od ovoga našega danas.
sve to dakle treba imati u vidu prije nego se dođe i do činjenice da se doba enormnog ekonomskog rasta u jugoslaviji nije bilo demografskih problema, a onda ni financijskih problema koji iz toga neminovno sljeduju - čitaj: penzionera je bilo vrlo malo, bilo je zapravo malo starih ljudi, ali važno je istaknuti da je postotak onih koji su primali penziju među tada živućim 70godišnjacima bio više nego upola manje nego danas (u prvoj Jugi je bilo 90% poljoprivrednika, a isti niti su imali mirovinski niti su poslje imali pemziju, osim ako nisu odradili barem Sutjesku i Neretvu ili obrnuto). Kad se razbolko išao je kod doktora koji ga je čekao sa stetoskopom i žlicom - zini, reci AAAAAAA, zagrni maju i duboko diši - pušiš li puno - malo smanji, ajde kući, malo manje pij i ne sikiraj se kad gubiš na bućama... S druge strane, bilo je djece ko komušnine ali u vrtiće je išlo par puta manje djece (Imotski vrtić 70 godina 20 stoljeća imao je jedva 70 kvadrata - tu se jelo, igralo, sralo i pišalo - a sunce si vido kroz prozor ako se razmakla zavjesa), besplatno školovanje je trajalo 4-7 godina (obavezna osmoljetka u praksi je profinkcionirala sredinom 60-tih, a u srednju školu je išlo cca 25% djece do vremena Titine smrti) - na bespaltne fakultete je išlo par budala koji su se hranili po zagrebačkim gostionama (Pula) jer SC menzi nije bilo, porodiljni dopust je do sredine 70-tih trajao 3 mjeseca i tako dalje i tako dalje.

Da ne dugljim i ne tarem sebe i vas, nama je gospodin Mršić kao utopijski model predstavio nekakav mišung titine autarkije (ekonomska zajednica koja sama podmiruje sve svoje potrebe - nema uvoza, nema Kineske robe!), birokratskog poduzetništva (tvornica mora biti u Zagvozdu jer su otamo Gaće, Šuvar i ostali velikani lijeve misli, u takvom okružju tvornica naprosto mora da buja, a oni očalinko iz ekonomskog instituta ako nešto gukne kontra, pridavat će fiziku u strojarskoj školi u Pucarevu), sveopće socijalne ispomoći i naravno sve to garnirano ekonomskim rastom od 4-5% godišnje uz primjeren (dvocifreni) rast robnog izvoza i naravno uz umjerenu inflaciju (10-tak posto) - tekar toliko da se ispalti dizat kredit (u kunama naravno), a riziko tečajnih oscilacija preuzet će na se Centralni komitet ili Središnji stožer, ako vam to ljepše zvuči.  
« Zadnja izmjena: 22 Rujan 2011, 11:11:39 prijepodne BataKljun »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #1 : 22 Rujan 2011, 13:25:03 poslijepodne »
zahvaljujem cijenjenoj gopođi Batakljunki na poučnu i zanimljivu tekstu

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #2 : 22 Rujan 2011, 22:05:07 poslijepodne »
hvala na komplementima, bit će mi poticaj u daljnjemu radu.

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #3 : 23 Rujan 2011, 13:47:57 poslijepodne »
većina vas koji će izići na izbore, krenut će prama sudbinskoj žari samo s jednom mišlju u glavi: kako odabrati onoga koji će dokinuti neoliberalnu neman koja se nadvila nad drevnim 'rvatskim narodom i koja mu kako to lijepo kaže 'rofesor kulić: prodire u samu srž, korijenito uništavajući srčiku kako u budućnosti ne bi bio kadar za prostom reprodukcijom, i pretvara ga u roblje nesposobno za brigu o samom sebi. dakle, kako prepoznati stranku/program/pojedinca koji će toj nemani najbrže, najtemeljitije i najsustavnije odrezati glavu? da bismo krenuli u lov na jednu takvu neman, dobro bi bilo znati nešto o istoj, jer složit ćete se, teško je u mujića polju tražiti klokana, ako bar okvirno ne znate je li taj klokan više sliči ovci gregoru, papaštrumpfu ili nekom trećem? dakle, krenimo s prepoznavanjem nemani, ne bismo li u sljedećem koraku bili kadri zatući istu.

cijenjeni i nadaleko uvaženi 'rofesor lokin neoliberalnu državu definira kao aparat koji je ogoljen i sveden na običan skromni servis koji građanima služi tek toliko da im zadovolji one potrebe u kojima zadrti kapitalisti (o istima možete nedjeljom u večer slušati u velom mistu) ne mogu zaraditi ni banicu pa su to prepustili tom jadnom i bijednom birokratskom aparatu. istodobno sve ono gdje bi se moglo zaraditi novac je bezumno privatizirano i prepušteno stranom kapitalu, a isti je pak odlučio ući samo u one sektore gdje je dobit dgarantirana dok je druge prepustio propadanju. rezultat svega toga je da mi osima banaka, telekoma i benzinskih pumpi nemamo ništa, sve uvozimo, a uvezeno plaćamo kreditima koje nam opet daju stranci. trenutna kriza je kriza potrošnje, a ako i kad iz nje iziđemo to samo znači da ćemo opet kolektivno u banke, po nove kredite i po novu kinesku/japansku/njemačku i koje čiju robu - da bi tamokar otvarali radna mjesta, a kako i od kud ćemo vraćati kredite - hebe se tim bjelosvjetskim hohštapleima! haleluja!

daklem, nama je cijenjeno obćinstvo u zadatak palo da ovomen stanemo u kraj, birajući odlučne muževe koji će snagom svojim mišića i bistrinom sovga uma ovome najbolje doskočiti. no, cijenjeni prijatelji, jesu li baš sve gore navedene činjenice točne? je li ta napaćena, na galge obješena 'rvatska država svedena na puki servis, je li naša dična 'rvatska birokracija doista skromni aparat koji na ništa ne može utjecati i kojem je svjetski kapital oduzeo sve poluge utjecaja? gledajući kolikački je naš državni (a bogme i gradski i županijski) proračun teško bi se to moglo zaključiti. 20 milijardi eura naša će dična središnja država samo ove godine potrošiti na sve svoje i naše potrebe. 20 milijardi eura! a gdje su tek lokalne samouprave, pa onda sva ona silna javna i kako se sve ne zovu poduzeća (uzmimo na primjer samo zagrebački holding, a možemo i imotsku topanu) kroz koja se okrenu dodatne milijarde, te i konačno (last but not least), u nas se zaboravlja da su država, mirovinski fondovi (to onda znači i nunu i potjeh), a bogme i cijele grupacije tzv. malih ljudi suvlasnik dobrog dijela onoga što se paušalno naziva "privatnim" i to "stranim vlasništvom". ako vam nije jasno o čemu govorim rapitajte se malo pa ćete vidjeti.

je li istinita tvrdnja da je strani kapital ušao samo u ovih par, vrlo lukurativnih sektora, a sve ostalo ostavio da vrag nosi. istina, u nas se najviše razglaba o bankama (jedina, pravo privatizirana banka u hrvata je PBZ, njezina je dionica prije 4 godine vrijedila oko 1800 kuna, danas vrijedi 510 kuna), HT-u, a uzgred se spomenu Pliva, Dukat i to je uglavnom to. NAravno, zaboravlja se da je najperspektivniji sektor hrvatske industrije (prehrana) i te kako pofutrana stranim kapitalom, uzmimo za primjer pivovare, a bilo bi love i u Podravci da nije bilo drugih ideja, a bogme smo na krilima strane love i mi imoćani postali čuveni proizvođači votke. Pozamašan upliv stranih novaca zabilježen je i u turističkom sektoru (glavnina hotela), zatim u elektro industriji (erikson tesla, simens), kemijski i faarmaceutiku smo spomenuli. Kad se malo promisli, mi smo strani kapital dobili u sve sektore i industrijeks i neindustrijske gdje god je bilo nekog reda i želje (u poljoprivredi je slabo tog kapitala, ali se zaboravlja da smo mi sami donijeli zakon o zabrani prodaje poljoprivrednog zemljišta strancima). Tama gdje se nije moglo nije se moglo, samo je pitanje čijom krivicom? Ali to je manje bitno, od onog drugog dijela konstatacije, koji kaže da je izostanak stranih ulaganja gotovo direktno dopronio propadanju tih sektora. Pa zar doista netko ozbiljan u ovj državi misli da je Pionirka propala zbog nekoga iz vana (pa makar to bili i Kinezi), ili možda naši škverovi, ili možda naša dična Croatiaairlines, željeznice, ili ako baš hoćete jesu li Kinezi krivi što u Todorića njihov luk košta 4 kune kilogram dok na zagrebačkom dolcu babe traže 3 kune za jednu glavicu luka.

Gledajući sve to, ovako zbrda-zdola nabacano i razbacano doista se postavlja pitanje krivnje za naše današnje stanje. Ali da ne bih ja baš u svemu protuslovio cijenjenom 'rofesoru Lokinu, moram se s nečim i složiti: naš dug je narastao jer smo nemilice kupovali koješta. Sjetite se samo početaka Dnevnika kad se govorilo o oborenim rekordima u prodaji božićnih darova, pa oborenih rekorda u prodaju tučijeg mesa, pa oborenih rekorda u broju poslanih SMS-ova, pa oborenih rekorda u broju porodanih ruža za Valentinovo, pa oborenih rekorda u izvozu kapurala u Austriju (za potrebe našijehf skijaša).

Sve u svemu, ti su nas stranci i njihov neoliberalni koncept gadno nasanjkali (a neke i naskijali!). Ponudili su nam jeftine kredite, mi navali ko gladan srrati (zgodna parabola, iako mi njeno značenje nikad nije bilo baš jasno): kupuj što ti treba i što ti ne treba, piši i dopisuj se, razbacuj se dok ima. Kriv nam je Todorić jer je uveo jeftini luk, proizvodnja, prijevoz i njegova zarada sve za 4 kune i eto ti kilogram, a naše bake za 3 kune daju jednu glavicu i opet gladne. Krivi su nam stranci jer su uložili svoje novce u tvtke koje su iole nečemu sličile, uložili svoje znanje i pamet da te firme rade i prosperiraju, ali su nas zahebali jer to probaju i naplatiti. Znali bi mi sve to i brez njih, a lova bi ostala nama - opet bi se iza imotske pošte u po bila dana rizalo i kruva i parizera, na intervenciju bi čekao nedilju dana, a plaće bi bile u skaldu sa programom socijalne osjetljivosti: pa di ćeš tog jadnog montera postrat kuće, tko će njega bidnog platit da radi to što kod nas radi, a troke ko će mu dat tolike pare - umrit će bidan od gladi, ni za parizer neće imati! Konačno, krivi su nama stranci što nisu donijeli sovje pare i uložili ih i u ove naše bidne tvornice koje ne rade kako valja, recimo Pionirku. Pa kakav moraš biti gad kapitalistički da niti ne promisliš uložiti tamo malo para, pustiti malu i veliku šivaonu da rade kako su i radile od pamtivika, a osigurat plaću svakog prvog. Takav pristup i nastup, doista nismo mogli ni u snu sanjati!

I da ne dugljim i ne preopterećujem vas prid vikend, ovdje će zastati i pozvati vas još jednom sve, da bistra uma počnete razmišljati o tome koga izabrati, kome prepustiti tu delikatnu ulogu borca sa vješticama, nadčovjeka koji bi svojim brzim i ostrim istupima treba srezati ovo što nas je snašlo. Ne mislim pri tom da bilo kome treba tutor, dapače, mi smo slobodarski narod, navikao živjeti i misliti slobodno, mi ćemo kad nam se ukaže prilika znati brinuti o sebi i svojim financijama i nećemo ponovo dozvoliti da nas ko na derneku zabljesne šarenilo opakih i bezbožnih šoping centara, nećemo se ponašati kao mala djeca i kupovati što nam padne na pamet, nećemo se ponašati ni kao adolescenti koji trabunjaju samo i jedino o svojim pravima, sve ćemo mi to popraviti i ispraviti, samo da nam netko vrati ono što nam pripada.
« Zadnja izmjena: 23 Rujan 2011, 13:55:30 poslijepodne BataKljun »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #4 : 23 Rujan 2011, 14:27:50 poslijepodne »
Citat:
Kriv nam je Todorić jer je uveo jeftini luk, proizvodnja, prijevoz i njegova zarada sve za 4 kune i eto ti kilogram, a naše bake za 3 kune daju jednu glavicu i opet gladne.

misliš na kapulu?

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #5 : 23 Rujan 2011, 14:52:21 poslijepodne »
kad kažem luk, ond mislim na luk, a kad budem mislio na kapulu, unda ću i kazati kapulu!

pa di ti čoviče živiš/kupuješ da ne znaš kolika je cijena luka: kilo, glavica, rešta?

Offline barack

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.544
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #6 : 23 Rujan 2011, 15:16:03 poslijepodne »
kad kažem luk, ond mislim na luk, a kad budem mislio na kapulu, unda ću i kazati kapulu!

pa di ti čoviče živiš/kupuješ da ne znaš kolika je cijena luka: kilo, glavica, rešta?
Mislim da reštu nem'reš kupit kod Todorića....
Odavno ih viđan jedino po cesti uzmore u Zadarskom priobalju...
Je, daštaje...

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #7 : 23 Rujan 2011, 15:17:29 poslijepodne »
valjda će do izbora bata doć i na to za koga ćemo glasat. mene jučer zvali iz kukuriku koalicije za anketu. reko da ću za hsp ali još nisam siguran. hrast mi je bliže srcu ali je manjkav, nema vođe i sve nešto cile-mile. bato, pročita sam uvodni upis. vrlo je zanimljiv. ko bi od jednoga liberala očekiva da isto zercu naginje državnom intervencionizmu. drugi ću nastavak još pomnije pročitat priko vikenda i podacrtat bitno suvon olovkon i od svemu se očitovat snedilje.
za kogar glasat ja ti jadan?  :bump

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #8 : 23 Rujan 2011, 15:28:01 poslijepodne »
kad kažem luk, ond mislim na luk, a kad budem mislio na kapulu, unda ću i kazati kapulu!

pa di ti čoviče živiš/kupuješ da ne znaš kolika je cijena luka: kilo, glavica, rešta?

pa zato i pitam, šta ti znači sve za 4 kune? kilo luka nije 4 kune, ako znaš di luk po kili košta četri kune odma javi

Offline likarija

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.599
  • Nu me!
    • Oldtimer klub Zagreb
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #9 : 23 Rujan 2011, 20:16:20 poslijepodne »
pa zato i pitam, šta ti znači sve za 4 kune? kilo luka nije 4 kune, ako znaš di luk po kili košta četri kune odma javi
Uopšte nema šta da brineš. nigde ga nema po toj ceni...


"...Čak 45 kuna za kilogram bijelog luka tražile su jučer prodavačice na županjskoj tržnici. Rekordna cijena češnjaka  neugodno je iznenadila kupce, koji su negodovali i samo odmahivali rukom.
- Sramota! Kilogram bijelog luka stoji isto kao i kilogram teletine. Što je besparica veća, cijene sve više divljaju. Pa znaju trgovci i prodavači što rade. Svinjokolje su pred vratima i svako domaćinstvo treba pripremiti tri, četiri kilograma bijelog luka. Pojedinačno to i nije neka količina, no koliko će nas klati svinje preprodavači mogu zadovoljno trljati ruke. I na češnjaku će profitirati - ustvrdila je jedna žena na tržnici...."

Prodavačica nam je priznala da bijeli luk nikada nije bio skuplji, no smatra da mu je cijena za sadašnje prilike realna..."


čak je i u komšiluku slično...


"...Cijene prehrambenih proizvoda u Srpskoj u posljednjih petnaestak dana ponovo su počele divljati, a najskuplji su bijeli luk, koji stoji deset KM, i limun, čija cijena ide i preko pet KM po kilogramu. Na banjolučkoj tržnici bijeli luk stoji sedam KM, dok cijena domaćeg bijelog luka ide i do deset KM, crveni luk stoji jednu KM, a limun od četiri do pet KM. ..."

:starac

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #10 : 23 Rujan 2011, 20:23:25 poslijepodne »
Ma pala je cina ovizi kineski crvenkasti zadnju nedilju na 12/13 kuna iako su i oni do nikidan kostali kisu isusovu, a domaci blidozuti koji jedino valja za kobasice ko suvo zlato. Litis su trazili i po sto kuna za kilo. No po 4 kune luka u zagrebu nema. Kapule ima.

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #11 : 24 Rujan 2011, 08:04:49 prijepodne »
pojedini čitatelji zamjeraju mi da su upisi predugi, a uz to brez slika, a da brez slika nisu mogli ni marksov kapital čitati. osim toga, da je u ovim upisima kao i u marksa sve sama teorija, mudrolijanje i tako to, da nema egzaktnosti, nema brojeva (a i kad ima, puno je netočnosti - ma di ćeš naći luk za 4 kune kilo?), nema slika.
razumijem ja cijenjeno moje obćinstvo sve te ljude, doista nije lako u današnje vrijeme čitati i razmišljati, a poglavito nije lako kad shvatiš da godinama čitaš i razmišljaš potpuno krivo, a nema tu ni centralnog komiteta ni partije koje bi optužio da te lažu. sve ovo o čemu ja govorim je poznato, odavno napisano i odavno pročitano - samo trebalo je to razumijeti. diplilo se godinama kontra liberalnog kapitalizma, prizivalo onog britanca keynesa (mnogi na desnici nikad nisu ni htjeli reći da je keynes britanac, iako bi mu i jaja lizali koliko su ih neke njegove ideje oduševljavale) i njegov državni intervencionizam. dame i gospodo, keynes je govorio da ekonomija ne može funkcionirati samo sa tržištem (u čemu se i ja slažam!) da je nužno da država snažno investira, da ulaže, da potiče i podržava. i sve su to naši kritičari liberalnog kapitalizma upijali ko suva zemlja vodu, samo im je promakla činjenica da je hrvatska ivice račana i ive sanadera trošila više nego je to keynes i mislio i pisao. gradilo se drrage dame i gospodo od cesta (i to ne samo onih autocesta), športskih dvorana, pločalo se i po imotskom, država je pomagala gdje god je stigla, nije se tu radilo samo o mirovinama, stigla je tu i nekakava odšteta za penzionera (tričavih 10 milijardi kuna!), pomagalo se nezaposlenima, trudnicama, pomagalo se đacima (zar smo zaboravili besplatne knjige), pomagalo se studentima (po zagrebu se voze džaba tramvajem, a naši ako hoće mogu džaba i do imotskog - kad zažele), pomagala je država i "beskućnike" - gradili se POS-ovi, gradio je i bandić tamo na svinjskoj farmi u jelkovcu... sve to se fino gradilo, pregrađivalo i dograđivalo, istodobno su plaćice rasle, božićnici se pridružila i uskrsnica i tko dalje i tako dalje - a a naši megafoni na trenutak utihnuli, ali nije dugo trajalo. krenula kriza i oni opet udri po liberalnom kapitalizmu, država premalo uzima i premalo daje! nisam dovoljno mudar da kažem je li točno da država premalo uzima, ali da premalo daje??? ako je ovo slika skromnog državnog aparatića koji brine o najosnovnijim potrebama svojih građana, onda se doista postavlja pitanje, pa boga mu poljubim (tako je govorio drug ajduk na satovima marksizma, koji se doduše nije zvao samo marksizam, ali je bio samo i jedino marksizam) kako bi trebala izgledati država koja "intervenira", država koja (po keynesu) ima para i država koja po antiliberalnim teoretičarima značajno utječe na ekonomska kretanja u nekoj zemlji?

liberalni kapitalizam je odgovoran zašto mi danas (navodno) ništa ne proizvodimo, sve uvozimo i omjer uvoza i izvoza nam je katastrofa. to je jedna od stožernih točaka koje treba mijenjati. ali odakle krenuti.... krenimo od prošlosti:
http://imageshack.us/photo/my-images/708/monetarna.jpg/

i površan pogled na analizu posljednjih 50 godina našeg uvoza i izvoza ukazuje na par detalja:
do sredine 60-ih situacija je bila bajna, uvzo je bio minimalan - naravno kad se do tog vremena nije moglo dobiti ni putovnicu, rijetki su išli u inozemstvo, stranci nisu dolazili u našu zemlju, robna razmjena je bila više nego skromna. sve u svemu, ne čudi.
upada potom u oči da je situacija bila tanka u drugoj polovoci 70-ih (označeno sivo), to su vam prijatelji dragi one godine titina prosperiteta, kad se živjelo ko bobreg u loju, što na kredite, što na njemačke devize. kao što vidite, uvoz je otišao u nebo, a naša pokrivenost uvoza izvozom je spala na tanke grane.
nakon toga je slijedila batina. u 80-ima je situacija bila komatozna, država je defacto bankrotirala, a deiure ušla u beskonačne stabilizacijske programe. e, tih je godina došlo do oporavka - pokrivenost uvoza izvozom je bila kao nikad. u godini najžešće krize, 1985, skoro pa da smo dotakli one zlatne odnose iz sredine 60-ih.
konačno, novo razdoblje rasta uvoza (i pada pokrivenosti uvoza izvozom) krenulo je 1994. godine. slučajno godine koja je uslijedila nakon washingtonskog sporazuma, godina kada smo i formalno postali saveznici SAD-a i posljednja godina kada smo trebali putovnicu za odlazak u knin.
čim je franjo počeo malo šarati, evo vraga, opet 1998, 1999 pada uvoz, i slijedom toga, pokrivenost se popravlja, a onda slijedi 2000. i opet se strmoglavljujemo na razine iz sredine 70-ih.

suma sumarum, gledajući ekonomski parametar koji govori o pokrivenosti uvoza izvozom, mi možemo u zadnjih 50 godina (koliko je tu vlada prošlo, država, režima i ostalog) neporgrešivo detektirati dobre godine (uvoz u nebesima) i loše godine (uvoz u pizzdi materinoj). cijenjeno moje obćinstvo, mi 50 godina plešemo po istoj matrici jednostavnijoj od bečkog valcera: čim nam šuška šušne u džepu mi uvozimo i živimo, čim se stegne kajiš, ne uvozim, nego šparamo. nemojte samo zaboraviti da je ovdje izloženi trend moguće pratiti još od doba kad je regan (prvi veliki neoliberalni predsjednik sad-a) glumio sporedne uloge u vesternima, a barunica tačer (prva velika neoliberalna premijerka ujedinjenog kraljevstva) asistirala ćaći u dućanu mješovitom robom tamo negđe u britanskoj provinciji.
« Zadnja izmjena: 24 Rujan 2011, 08:37:13 prijepodne BataKljun »

batakljun

  • Gost
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #12 : 24 Rujan 2011, 08:35:41 prijepodne »
bi li se luk mogao uzgajati na tratini između posovih zgrada u španskom?
« Zadnja izmjena: 24 Rujan 2011, 08:37:38 prijepodne BataKljun »

Offline Ratnik svjetlosti

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.627
  • I sa sobom treba znati biti u ratu i miru.
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #13 : 24 Rujan 2011, 15:14:42 poslijepodne »
E jesi se našao u neobranom grožđu, u zajednici sa svima nama?! Kud ćeš sad bato?  ;) I kome?  :laugh: :lopta:

Offline benco

  • Forumaš sa stavom...
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.299
  • Kada čovjek prešuti istinu, kamen progovori!
Odg: ZA KOGAR GLASOVATI
« Odgovori #14 : 24 Rujan 2011, 22:26:20 poslijepodne »
Uopšte nema šta da brineš. nigde ga nema po toj ceni...


"...Čak 45 kuna za kilogram bijelog luka tražile su jučer prodavačice na županjskoj tržnici. Rekordna cijena češnjaka  neugodno je iznenadila kupce, koji su negodovali i samo odmahivali rukom.


čak je i u komšiluku slično...


Valjda i oni imaju "kukuriku koaliciju" koja se od restorana prebacila na tržnice, pa se prodavači drže APP (Ako Prođe Prođe). Izgleda da "kud politika prođe" cijene skaču.   ;D
« Zadnja izmjena: 24 Rujan 2011, 22:27:59 poslijepodne benco »
... Svakim danom čovječje je promišljanje sve kompliciranije ...