Autor Tema: martina mlinarević-sopta  (Posjeta: 19457 )

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #90 : 31 Kolovoz 2013, 08:31:37 prijepodne »
dearest potjeh, ovakvu domoljubnu prozu (ma qurac prozu, ovo je poezija...) 'ercegovina nije vidila ni čitala zadnjih 15 godina (a ninu raspudiću ni još 20 godina nošenja karirane košulje neće biti dostatno da ovako nešto napiše)...
Pa jastno kad je odbio bit Martini frend na fejsu i nije tijo učit kako se piše antidomoljubna proezija. Jesi primjetio da drug Nunut u zadnju piše sve kićenije rečenice. Možda jon je on fejsbuk frend. Još malo će i pisme pisat.  :zubo
P.S. Oh my dearest Tady... :ruza Zbilja smo postali leglo pjedera ovđe, kako je Aurori prijavio jedan ovđašnji forumaš.  :hihi

Jer ne slušate stvarne probleme naših naroda, jer vam nije u cilju da se isti razriješe za dobrobit budućnosti naše djece.
To piše ta mala vještica (oprosti, ali jako sliči na višćicu iz Ivice i Marice). Naših naroda? Naših naroda? Ne mogu da opet ne ponovim: naših naroda?  :wow Eto, to jeebe naše kokoši, a nije pivac. Naših naroda? Koliko ih je tvojih matereti Martina.
Bractvo Pucarevo i jedinctvo. Život u ljubavi i miru (a njihovi narodu jeebu moj narod)? Odvratna li lažna mirotvorstva i igre za veće i jače (a na terenu za lokalno najjače, u osnovi za velikosrbe). I to je ono što je Nini došlo iz bruslijevske guzice u glavu, a Martini i njezinim forumskim epigonima izgleda ne će nikad, dearest Tadee. Jesam li ti već napisao: dearest Tadee.
« Zadnja izmjena: 31 Kolovoz 2013, 08:34:36 prijepodne Potjeh »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #91 : 31 Kolovoz 2013, 08:36:39 prijepodne »
s vama u debatu ... ne bi da je hospitalizirana na psihijatrijskom odjelu ...
bata,potjeh,glonga,zavelim... pa jedini sam ja ovdje normalan ... hehehe
::) ::) ::)

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Šujica Švica Žujica Kujica
« Odgovori #92 : 31 Kolovoz 2013, 09:01:54 prijepodne »
Šujičak!? Danas geografi i povjesničari i ini odaju po seliman i pitaju pučane kojoj zemljopisnoj i povijesnoj cjelini pripada njihovo selo.
Pitaj Šujičaka da ti reče kako se u Šujici zovu kliješta. Klišća? Klišta? Kliješta?
Kaže da i' zovu 'Zange'.  :neznam

Kako ću s tobom o zemljopisnim kriterijima, morfologiji, biljnom pokrovu, granici (hrasta) cera kad npr. iz jednog ranijeg teksta na ovoj temi u kojem spominjem crkvu sv. Marka ne znaš di je ta crkva i svežeš se lukova od opeke? Na drugoj temi ne možeš si predočit dva sata vožnje s 30. godišnjice mature.
Ham ham:
Diskretno riješena ventilacija bi riješila problem ljetne građevne fizike i odgovarajućeg pomaka u fazi u slučaju crkve sv. Marka u ranom kolovoškom jutru. Časne, župnik, ministranti, prakuratur…
 :shy
Uteklo seke. Pobiglo. Promaklo.  :neznam
Zbunila si me zeru s onin:
Nisam dobacila do Podgore. Tamo gdje smo zastali, ne mojom krivnjom, prva jutarnja misa je bila u 7:00. Jutro je bilo svježe. U crkvi je bilo nepodnošljivo sparno.
pa san ti valjda podsvistno odbacijo mogućnost da si sidijo kraj starca Milovana, očekujuć koje manje misto. Nu, znan i ja bit na misi u toj crkvi u ta doba, i more se uredno izdurat u njoj.
Ono za dvasata vožnje me muči jesi li se vraća s mora jal se spušća ozgar. I jedno je i drugo jedno dvasata.

A povijest? Uzmi u povijesti orijentaciju prapovijesnih gradina. One duvanjske je temeljito obradio Radimsky. Pa i one okolo Igličića (Kazaginca).
Pogledaj npr. kamo je usmjerena ova gradina ispod Crljenog Jezera. Kad vako govoriš o Kudvergiji (Ercegovini) nisam sigurna znaš li smanjit zoom na toj kart i uvidit kud préde gradina.
Vidin da ne razumiš u topografiju malo i ništa, al dobro. Orijentacija gradina valjda govori o tome s koje strane priti opasnost, jer su se gradine gradile prvenctveno ko isturena izviđačka mista za vrime dok nije bilo intermeca, a naši stari nisu znali pušćat dimne signale.

Ajmo u Iliriju. Drevni Šujičak u Iliriji ni po jednom povjesničaru nije iz istoga ilirskog plemena ko Mostarac.

U rimska doba Dalmacija je dobacivala do Panonije i po toj osnovi tvoj Šujičak je duboko u Dalmaciji i daleko od Panonije rimske.

Doba narodnih vladara. Šujica ni po jednom povjesničaru nije u Crvenoj Hrvatskoj. Pa niti poslije nije u Humu, u Humskoj Zemlji.
Pogledaj Kreševsku Povelju i tadašnji presjek stanja na terenu.
Većina povjesničara će se složit da je Ercegovina po Ercegu i Ercegova, Kozačina. Nema nikakvog dokaza da je Kozača dobacijo do Duvna.
Postoji špekulacija da je jedan Kozačić pred pad Livna pod Turke otiša u Livno. Kao gospodar? Jok.
Čemu kula nad Modrim Jezerom i nad Badnjevicama? Izgleda da su bile sudobne.

U prvim i svim kasnijim turskim defterima ni jedno selo današnje općine Tomislavgrad nije popisano u sandžaku (vilajeta, Vildan) Hercegovina. Npr. Podbila i Vinjani su u Vildanom prvom ercegovačkom defteru.

Austrougarska je jastno nacrtala granice Ercegovine na svojim kartama nakon 1878. Ta granica se ne poklapa s granicama seoskih atara u imackoj okolici. U Medijskoj Ljuti u jednoj točki sastaju se granice sela: Zavelim, Ričice, Studenci i Vinica. Nu tu nije Tromeđa. Geoportalova HOK je uredno razdvojena na Salijevim postpožarevačkim granicama. Ako sa Zmijavaca vidiš Žálo na padinama Zavelima, odprilike livo ti je Bosna po austrougarskim kartografima, a odprilike desno ti je Kudvergija. Na austrougarskoj mapi crta od Žála do Kolokovca na jednu stranu, na drugu stranu do Malog Visovca pa do točke kod Repinjovače studenačke nije ni poligonski vlak ni niskonaponski vod. Razumjet ćeš da cèr iz Pušića Cere kao kriterij biljnog pokrivača ne će baš striktno poštivat crtu na austrounjerskoj mapi.
Sve ki u Sveton pismu, al ajd reci da Kazaginac jol Finica nisu pripadali di i Imotski. Bacaš mi dimne bombe. Uvatijo si mi se na Šujicu (Žujicu, Kujicu).  ;D


Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Šujica Švica Žujica Kujica
« Odgovori #93 : 31 Kolovoz 2013, 09:09:49 prijepodne »
Što se tiče Perića i crkovne povijesti na području, za uvod ti je najbolja (polu)anegdota.
Pita župnik i vjeroučitelj predkrizmanika u jednoj od desetak mostarskih župa:
— U kojoj smo biskupiji?
— U Hercegovačko-Neretvanskoj.

Hercegbosanska biskupija je valjda malo dalje u glavi. Kakav si s poviješću Splitske metropolije i Duvanjske biskupije?
Pođemo li od Bosne Srebrene, što ćemo s područjem od Dubaca do Drvenika (pa i šire) na obali morskoj?
Príko i popi glagoljaši. Ime im kaže. Bili su príko.
Kad se Provincija sv. Kaja (današnja Provincija Presvetog Otkupitelja) odvojila od Bosne Srebrene i ko je koga i zašto zvao Kajinovcima po Kajinu (ni po Damiru ni po sv. Kaji/Kaju)?
Kad no su ercegovački pratri došli na Čerigaj (a ne u Šujicu) i očénili sebi ercegovačku pratarsku provinciju i zašto?
Pra Rapo Barišić je maka sjedište (duvanjskog) vikarijata iz Seonice duvanjske u Vukodol mostarski.
Pri tome je glede i unatoč pra Rapi i Ali-paši Rizvanbegoviću, Ercegovina još uvik po Kozači Ercegovina, a nije ni po pra Rapi ni po Ali-Paši Rizvabegoviću Stočeviću (ni po Đemi Bijediću ni po socijalističkoj Zajednici opština Mostar).

K sjedištu se pomicalo i ime vikarijata i ime biskupije. Duvanjska — Duvanjsko-Mostarska — Mostarsko-Duvanjska.
Trebinjsko-Mrkanjska je to što jest.

Kad vidim što je u stanju jedan ovoforumski Potjeh izvodit iz sjedišta i granica biskupije, mislim da je vrijeme nabacivat Périću ideju o tomu da vrati sjedište jedne biskupije na Duvanjsko Polje.
Kako god bilo, Duvanjska biskupija je dobacila u svojim mijenama imena do Mostarsko-duvanjske biskupije. Još nije dobacila do imena Hercegovačka biskupija. S obzirom na Trebinjsko-mrkanjsku i ne će baš tako brzo ko što bi primjerice taj tvoj Šujičak želio.

Popejo se Bariša na miša
miš u Šujicu, Bariša u guzicu.


Barišić u Vukodol, u Mostar. Iz Seonice.

Što još reć Šujičaku?
Nekako mi se čini da će tomu Šujičaku koji se ćuti Kudverđaninom/Jarcegovcem najjači argumen(a)t bit taj što za vrijeme NDH Šujica nikad nije bila u Velikoj Župi Hum. Bila je u Velikoj Župi Lašva-Pliva 1943.-1944. i u Velikoj Župi Pliva-Rama 1941.-1943.
Zadžabe ti sve dragane. Za dvisto godina će nika Glonga na nikom forumu pisat kako Šuica baš i nije prava Jercegovina jerbo u Jercegovini do tadaske nije nikad ni bila, a niki će mu Potjeh reć: e, ali sad ti je tako moj dragoviću. Crkva je uvik gledala unaprid. Da je kojon srićon proširila Mostarsko- Duvanjsku do Save...manje bi bilo i Jeleča i Bojića i Komšića međ Rvatima.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Šujica Švica Žujica Kujica
« Odgovori #94 : 02 Rujan 2013, 21:30:39 poslijepodne »

Vidin da ne razumiš u topografiju malo i ništa, al dobro. Orijentacija gradina valjda govori o tome s koje strane priti opasnost, jer su se gradine gradile prvenctveno ko isturena izviđačka mista za vrime dok nije bilo intermeca, a naši stari nisu znali pušćat dimne signale.


Vidim ja da ti nisi pogleda Radimskog.
(Radimsky, Vjenceslav (Vaclav), 1894 A, Starine kotara županjačkog u Bosni, GZM, god. VI, sv. 2, 283 – 319 Radimsky, Vjenceslav ( Vaclav))
Ko ni druge radove o gromilama i gradinama. Je li no Patsch ili Truhelka radio onu procjenu brojnosti iliričkoga stanovništva prema gradinama, prema gromilama, prema tumulima?

Postoje i (čiji no sve?) radovi s kartama optičke vidljivosti među gradinama na području, pa i čitavoga Tropolja.

Radimski obrađuje gradine uz kanjon Šujice (Šujičak), po obodu Duvanjskoga polja, po obodu Buškablata, po okolnim brdima.
Za svaku daje orijentiran tloris i karakteristične presjeke.

Rimljani su slali stoku da pase nad Kartagom. Od Županjca su napravili pašnjak za stoku sitnoga zuba (delminion). Scipion Nazika im je doša s krive strane. 'Gradine' su za taj pristup bile krivo orijentirane?
(Delminium je bio veliki grad, Scipion Nassica ga je učinio malim.)

Čime su u prapovijesti signalizirali Iliri? U kamena… u brončana… u željezna doba? Ogledalima? Blještavim inox čelikom?
Aj kako ćeš noćom, kako ćeš danjom kad je oblačno, kad ti je sunce na krivoj strani za izravan odbljesak… poslati jednu poruku s jedne gradine svim drugim gradinama koje te vide?
Vatrom i dimom? GSM-om/GPRS-om?

Koga briga jesu li naši stari znali pušćat dimne signale?
Koga briga kamo je nestao ilirski jezik?
http://libgen.info/search.php?search_type=magic&search_text=muljačić&submit=Dig+forKad uzmeš Muljačića kao najnoviju referencu pa pogledaš unatrag… Nema! Ilirskog jezika nema.
Ostaci romanizama u jeziku su i premali u odnosu na utjecaje koje su na području imali rimsko carstvo (ne zaboravi bizantske temate zbrajajuć vremenske raspone), Mlečani, Talijani…
Pridodaj tomu rezultate genetskih istraživanja. Nema seobe.
Zavelim prihvaća ograničenu seobu. Malobrojnu elitu koja je nametnula jezik i običaje. Ma daj. Kojim sredstvima? Iz kojih kulturnih središta? Tehnikom dostupnom od 7. do 11. stoljeća. Ne bi da su imali knjižnicu i čitaonicu u svakom selu… i radio i televiziju i internet. Trista godina. Poslije su utjecali drugi. Romani. Germani. Ugri. Turki. Mnogi.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Šujica Švica Žujica Kujica
« Odgovori #95 : 02 Rujan 2013, 21:41:49 poslijepodne »

Sve ki u Sveton pismu,…

Nije. Čekam već neko vrijeme Bjelovarca da uljeti. Ili nije pročita, ili nema kad, ili se ne će mišat među nas u ovaj komad raspre.

Vikarijat je bio hercegovački.
http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dmost.html
Barišića nemaš na gornjem popisu od Córdobe do Perića.
Daklem, Hercegovački apostolski vikarijat i Barišić.
http://www.catholic-hierarchy.org/diocese/dh524.html
Bio je on apostolski vikar i prije toga.
Vicar Apostolic of Bosniae Othomanae, Croatia
http://www.catholic-hierarchy.org/bishop/bbarisich.html

A Bosna Shebena? U slijedećem upisu.



Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #96 : 02 Rujan 2013, 21:42:54 poslijepodne »
Znaš ti Glonge da se šalim i da te zeru žvrcan. Kaki Radimski. Moje znanje o gradinama se iscrpljuje onim što sam napisao, a i to sam čuo od mog frenda Ljube, koji se bavi tim stvarima, kad me vodio na Liskovac i objašnjava mi kako su te gradine bile raspoređene na najviše kote i služile za komunikaciju duž ceste Salona-Narona. Ako sam te dobro razumio, ti Hrvate zbog jezika držiš autohtonim stanovnicima ovih područja?

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #97 : 02 Rujan 2013, 21:59:50 poslijepodne »

dearest potjeh, ovakvu domoljubnu prozu (ma qurac prozu, ovo je poezija...) 'ercegovina nije vidila ni čitala zadnjih 15 godina (a ninu raspudiću ni još 20 godina nošenja karirane košulje neće biti dostatno da ovako nešto napiše)...

daklem, tekst je pisan na poziv Doris Pack koja bi željela da mladi iz BiH izađu na ulice.


Jako je rvacki domoljubno oprat Doris Pack. Je. Jašta je. Nije da se ja digod ne naljutim na Doris. Ali Packici ne packirati, ni kad se na prvi pogled (pa ni na drugi, treći…) čini da je zaslužila packu.
Zaslužila je Doris i dobila još 1995. Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti, cijelovitosti i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te za igradnju Hrvatske i razvitak njenih odnosa s drugim državama.

Nego Andrić. Andrić je IMHO najbolji poznavalavc Bosne (i Kudvergije). Umro je, pokoj mu duši, a jopet Bosnu (i Kudvergiju) razumijo nije.
Prkosnu od sna.

Možemo se mi rugat i žalit Bošnjaka-Muslimana iz Ercegovine u susret popisu pučanstva u BiH. Najskoli nekom Mehi iz Ljubuškog koji na popisu treba kazat da je Bošnjak, ili Bosanac, ni sam više ne zna šta su mu rekli. Ni mimo popisa ne more više reć da je Ercegovac. Nije lako ni Sàvi iz Ercegovine, reć ćemo iz Trebinja. I njeg moremo žalit ja l' mu se rugat. Ne more ni on lako, ni za regionalnu odrednicu vlastitog identiteta, ni za zavičajnost… reć da je Ercegovac.

Zato naš Šujičak more komótno reć da je Ercegovac u širem značenju zavičajnosti, kao regionalnu odrednicu identiteta. Njemu se ne ćemo rugat, nit ćemo ga žalit zbog radi toga jerbo iz oportuniteta ne će reć da je Bosanac. Jer on je naš.

Doris Pack, je pak tuđa. Nju i Sàvu i Mehu ćemo oprat. Oprat show.

Niko nije nesrtan Bogom, već sam sobom.

Zapravo treba oprat po značajkama vlastitoga mentaliteta. Ne ko Marta.
Sid Meyers u Civilization III pa i šire ima konačnu ocjenu za vladara na kraju igre. Odozdo prema gore. Worthless, Pathetic, Foolish…
Nino je negdje Martino pisanje ocijenio patetičnim. Ne mogu sad to nać. Značenje patetičnog je u Nine malo bliže Meyersovu značenju. Ipak je Nino čitao malo svicke literature u izvorniku. Pa mu je (i) i značenje riječi patetično malo inčije nego u rvacki medija koji imaju tu kulturnu hegemoniju.

Nego. O mentalitetu rode da ti pojem.

»Petak, 30. Kol, 2013.

Večeras u 21 sat, u programu Radiopostaje Mir Međugorje, u emisiji Agape koju vodi fra Mario Knezović gost će biti dr. sc. Nino Raspudić.«
http://www.medjugorje-info.com/hr/vijesti/medjugorje/84-vijesti/nino-raspudic-veceras-u-programu-radiopostaje-mir-medugorje

»Gostujući na Radiju Mir dr. Nino Raspudić je na pitanje o djelovanju donedavnog urednika Svjetla Riječi iznio vrlo oštru i nedvosmislenu osudu na račun Drage Bojića i ostalih manekena sarajevskog unitarizma poput Perice Jeleča i ostalog kruga od naroda odmetnutih fratara koje hrvatsko društvo, ili pak njegov ogromni dio u BIH kolokvijalno naziva daidžama.«
http://www.portaloko.hr/clanak/raspudić-o-daidžama-radi-se-o-tzv-dimmijima-manjini-koja-pati-od-stokholmskog-sindroma/0/50354/
»Gostujući na Radio postaji Mir Međugorje, Nino Raspudić je izrekao niz teških optužbi na račun bosanskih franjevaca, proglasivši ih kvislinzima i izdajicama svoga naroda.«
http://www.neznase.ba/kolumna/92-kolumna/21665-nino-raspudic-manipulator-i-klevetnik


»— Evo malo prije smo spominjali naše drage, biskupa i vladiku, Ratka i Grigorija, ali ne smijem ne spomenuti i pitati Vas kako Vi gledate na napise, prije svega fra Drage Bojića, fra Petra Jeleča i sve to što se sada oko njih, osobito oko fra Drage Bojića, događa. Možete li nešto o tome?

— Mogu. O tome kao i o svemu. To je jedna žalosna, žalosna pojava koja ima… ima i neke svoje povijesne uzroke… ima tradiciju. Dakle, mi imamo jedan kontinuitet kvislinške politike od Ahdname do danas i o tome treba govoriti. A žalosno je što… Kolokvijalno ih u Hercegovini zovemo daidže. Oni govore da su… ovaj… ujaci. Treba razlikovati u Franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj većinu svećenika koji su doista u službi svog naroda i koji imaju pravo nazvati se ujacima naroda od ove manjine koji se više ponašaju kao daidže.
Žalosno je da se nisu oglašavali svih ovih godina dok se gaze politička prava najmalobrojnijeg naroda u Bosni i Hercegovini, štoviše aktivno su hvalili i podupirali pseudograđansku Lagumdžijinu politiku.
Žalosno mi je da Bojić i Jeleč smatra da bi se Hrvati u BiH i na većinskim područjima trebali odreći svojih političkih prava da bi njima bilo komotnije na Nedžarićima. Ne će im biti komotnije. Ni ovako, ni onako.
To je jedan poseban mentalitet… oni su razvili jednu vrstu Štokholmskog sindroma… to… to… zimije se to kaže kod nas, to je arapska riječ dimmiye… dimmiye… koja označava pripadnike, u islamskim zemljama, neislamskih naroda, koji razviju taj nekakav mentalitet, kako bih rekao, oni se više ljute od Bošnjaka na nekakve hrvatske zahtjeve za svojim pravima, ili ne daj Bože za većinskom teritorijalnom jedinicom.
Nalazili su se uvijek na jačoj strani. Oni su miljenici ovih medija u Hrvatskoj koji imaju kulturnu hegemoniju. Recimo, Jutarnji list ih je pun. Predstavlja ih se kao većinski glas Hrvata u Bosni, što je apsolutno netočno. Većina hrvatskih medija to ne razumije. Učitava se nekakav politički sukob između Hrvata iz Bosne i Hrvata iz Hercegovine koji ne postoji. Dovoljno je pogledati…

— … On se potencira. Da.

— To… to ne stoji. To jednostavno nije istina, jer ako pogledate rezultate svih izbora, isti omjer dobivaju hrvatske stranke i u Hercegovini i u Srednjoj Bosni i u Posavini. Dakle, radi se o jednoj agresivnoj manjini svećenika franjevaca Bosne Srebrene koji su koristili tu udobnu ulogu tobože poštenih Hrvata, je li, koji… koji su onda uživali silnu medijsku potporu u Sarajevu, u dominantnim krugovima u Zagrebu i od međunarodne zajednice, koji se potpuno nemoralno i neodgovorno odnose prije svega prema… prema vlastitom narodu, a to se i vidjelo nakon što je Drago Bojić smijenjen od koga mu je dolazila potpora, to je sve jasno.

— Da.

— I nedopustivo mi je da jedan svećenik koristi… Ono je bio govor mržnje. Pročitao sam taj njegov intervju koji je bio povod ovim reakcijama na kraju i… neposluhu i smjeni. To je, kažem, jedna žalosna pojava, ali javnost bi trebalo bolje upoznati s jednom tradicijom koja vuče još iz vremena komunizma, iz udruge 'Dobri pastir' kojima je bio puno bliži Titov jugoslovenski režim nego njihova braća stradalnici, ili narod, tako da ta… ta linija kontinuiteta te kvislinške politike i tog odnosa, nema veze što narod nema političkih prava, mi ćemo biti posrednici između naroda i bega, to… to, kažem, ima i svoje povijesne korijene, a radi se o izrazitoj manjini, i mislim da im čak ne treba davati previše pozornosti.

— Da.«
« Zadnja izmjena: 02 Rujan 2013, 22:15:19 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #98 : 02 Rujan 2013, 22:06:34 poslijepodne »
… ti Hrvate zbog jezika držiš autohtonim stanovnicima ovih područja?
Između ostalog.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #99 : 02 Rujan 2013, 22:35:19 poslijepodne »

Nino je negdje Martino pisanje ocijenio patetičnim. Ne mogu sad to nać.

Nije to. To ona kaže, rekla kazala.

»Isti taj Nino danas me zbog mojih stavova voli nazvati patetičarkom, iako svoje stavove nisam promijenila još od prvog mi napisanog slova, ni pod kakvim pritiscima, i iako je ta „patetika“ zapravo istoznačan bunt svih nas koji smo srećom ili nesrećom, živjeli u poslijeratnom Mostaru i nalazili svoja utočišta u Konceptu, Alternativnom Institutu, Studiju, slova svoje nade u Kolapsu, Mostu, Diwanu, Statusu, družeći se i voleći se čak i onda kad su nam stavili rijeku kao granicu, ne mareći.«^

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #100 : 03 Rujan 2013, 16:29:14 poslijepodne »
Andrić je IMHO najbolji poznavalavc Bosne (i Kudvergije). Umro je, pokoj mu duši, a jopet Bosnu (i Kudvergiju) razumijo nije.
Prkosnu od sna.
:hihi :hihi :hihi

»Gostujući na Radio postaji Mir Međugorje, Nino Raspudić je izrekao niz teških optužbi na račun bosanskih franjevaca, proglasivši ih kvislinzima i izdajicama svoga naroda.« 
Jednostavno i bez okolišanja.  :hat

Žalosno mi je da Bojić i Jeleč smatra da bi se Hrvati u BiH i na većinskim područjima trebali odreći svojih političkih prava da bi njima bilo komotnije na Nedžarićima. Ne će im biti komotnije. Ni ovako, ni onako.
To je jedan poseban mentalitet… oni su razvili jednu vrstu Štokholmskog sindroma… to… to… zimije se to kaže kod nas, to je arapska riječ dimmiye… dimmiye… koja označava pripadnike, u islamskim zemljama, neislamskih naroda, koji razviju taj nekakav mentalitet, kako bih rekao, oni se više ljute od Bošnjaka na nekakve hrvatske zahtjeve za svojim pravima, ili ne daj Bože za većinskom teritorijalnom jedinicom.
:hat :hat :hat :hat :hat

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #101 : 03 Rujan 2013, 16:46:46 poslijepodne »
Nije to. To ona kaže, rekla kazala.

»Isti taj Nino danas me zbog mojih stavova voli nazvati patetičarkom, iako svoje stavove nisam promijenila još od prvog mi napisanog slova, ni pod kakvim pritiscima, i iako je ta „patetika“ zapravo istoznačan bunt svih nas koji smo srećom ili nesrećom, živjeli u poslijeratnom Mostaru i nalazili svoja utočišta u Konceptu, Alternativnom Institutu, Studiju, slova svoje nade u Kolapsu, Mostu, Diwanu, Statusu, družeći se i voleći se čak i onda kad su nam stavili rijeku kao granicu, ne mareći.«^
Nije prominila stavove od prvog slova? Ej, ako mi se nešto u životu gadi onda je to tvrdoglavost i ustrajavanje na svojim 'oduvik ispravnim stavovima'. Od prve je sve shvatila. Jednostavno savršena ili jednostavno glupa? Rekla bi moja svasta: s onin ko ima najdraži bend nakon 30-e definitivno nešto nije u redu.
Da mi je znat kakvim je nesritna žena sve pritiscima bila izložena? Čupani joj nokti? Nož pod grkljanon?  -?
Viš kako zločesti nacionalisti mogu bit bezobrazni: stave ti rijeku kao granicu, a ti si iznad i izvan granica. E, ali ne će Martinče otić živit s onima koje toliko voli  :zubo nego će stat vaginekat unde di to vaginekanje more i dobro unovčit. Ja za vake budale naprosto žalim što se nisu rodili ko Srbi (ili ko Muslimani).

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #102 : 04 Rujan 2013, 11:26:07 prijepodne »
… Ako sam te dobro razumio, ti Hrvate zbog jezika držiš autohtonim stanovnicima ovih područja?
Između ostalog. Ilirskog jezika nema ni u tragovima. Iliri po svim izvorima nisu bili malobrojni. Izvještaja o 'genocidu' ili 'humanom preseljenju', 'etničkom čišćenju' Ilira pri 'dolasku' Slavena nema.
Iliri su nekako komunicirali. Tragova o tome nema. Zašto?
Arheoloških nalaza o promjenama u kulturi na području u doba 'dolaska' Slavena nema.
Jezik. Pretpostavimo da je nepostojeći Ilirski bio negdje između grčkog, latinskog i gotskog.
Rumunjski romanski otok se može objasnit kulturnim utjecajem jakog središta. Carigrad. Konstantinopolis.
Crkvenoslavenski. Grgur Ninski. Trajanje razdoblja u kojem su mise bile na crkvenoslavenskom. Tvrdnja da su Iliri prihvatili njima dalek jezik na misama ne drži vodu.
Koliko je običnih pučkih vulgaris slušatelja mise na latinskom u znatno duljem razdoblju naučilo latinski?

Kad samo prelistaš samo slijedeću kratku bibliografiju — jasno je da velike seobe nije bilo, da istrebljenja ni preseljenja Ilira nije bilo, ovdje pridodaj ovoforumsku temu Genetička istraživanja naroda, niti je bilo ilirskoga jezika.
Navodna slav(en)izacija je bila neprovediva u doba u koju je smještaju, ako 'Iliri 'nisu bili Slaveni (osim Albanaca, a to je već produbljivanje i proširivanje teme, krčkorumunjski i istrorumunjski su druga priča - romanizacija ko i rumunjski) i ako im jezik nije bio slavenski. Jednostavno nisu postojala kulturna središta ni sredstva za takvo što.

Gojko Vukčević. O porijeklu Ilira: Multidisciplinarna istraživanja porijekla stanovništva Zapadnog Balkana iz praistorijskog doba. 1992.
http://www.libgen.net/view.php?id=453486
Tibor Živković. Sloveni i Romeji. Slavizacija na prostoru Srbije od VII do XI veka. 2000.
http://www.libgen.net/view.php?id=781904
Fanula Papazoglu. Srednjobalkanska Plemena u Predrimsko Doba. 1969.
http://www.libgen.net/view.php?id=806456
Abdulah Škaljić. Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. 1966.
http://www.libgen.net/view.php?id=1007478
Ivan Pudić. Gotski jezik I - Istorijska gramatika. 1972.
http://www.libgen.net/view.php?id=934850
Никодим Милаш. Православна Далмација (историјски преглед). 2004.
http://www.libgen.net/view.php?id=738629
Georgije Ostrogorski et al. Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije. (1.-6.) 1955. - 1986.
http://www.libgen.net/search.php?search_type=magic&search_text=ostrogorski&submit=Dig+for
http://www.libgen.net/search.php?search_type=magic&search_text=senakis&submit=Dig+for

John V. A. Fine Jr. When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans: A Study of Identity in Pre-Nationalist Croatia, Dalmatia, and Slavonia in the Medieval and Early-Modern. 2009.
http://libgen.net/view.php?id=553195
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dalmatski_jezik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gramatika_dalmatskog_jezika
« Zadnja izmjena: 04 Rujan 2013, 11:54:11 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: martina mlinarević-sopta
« Odgovori #103 : 04 Rujan 2013, 17:16:27 poslijepodne »

danas je daleko jača stvar švercati se u tramvaju, …

Je. Pa i šire.

»Sarajevski "red i mir": Najmanje četiri policajca privodila Mostarca

Video snimak objavljen na Youtube-u pokazuje angažiranje nekoliko policajaca u Sarajevu na spektakularnom privođenju jedne osobe zbog bizarnog prekršaja. 

Službeno očitovanje sarajevske policije o jučerašnjoj "spektakularnoj" akciji uhićenja slijepog putnika u tramvaju izazvat će vjerojatno i više negativnih reakcija nego sam video koji je objavljen na You-tube-u.

Kontrolori GRAS-a su u utorak u 11.40 sati zatražili intervenciju policije zbog "narušavanja javnog reda i mira u tramvaju". Kontrolorima GRAS-a je više osoba (putnika) u tramvaju pružalo otpor i nisu htjeli izaći iz tramvaja.

Prema izvješću Ministarstva unutarnjih poslova Županije Sarajevo, policijski službenici su utvrdili kako se radi o Č.A. (1990) i H.H. (1990) obojica iz Mostara.  Zbog pružanja fizičkog otpora, H.H. je uhićen i predat u Odjel za zadržavanje osoba lišenih slobode MUP-a Županije Sarajevo.

O ovome je obaviješten dežurni sudac Općinskog suda za prekršaje, koji je naložio provedbu prekršajnog postupka. Protiv H.H. će biti podnesena prekršajna prijava zbog prekršaja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Protiv Č. A. će biti podnesena prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a Č.J. iz Sarajeva je uručen prekršajni nalog zbog omalovažavanja ovlaštenog službene osobe.

Reakcije građana u tramvaju i na stanici prigodom privođenja "prekršitelja" javnog reda i mira i sam snimak govore mnogo više od službenih priopćenja.

Ukoliko sarajevska policija smatra kako je objava ovoga snimka "omalovažavanje službene osobe" naša redakcija spremna je na "provedbu prekršajnog postupka" kod dežurnog suca bilo kojega suda za prekršaje.«^ Dnevnik.ba  04.09.2013 - 14:58


Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Nedine
« Odgovori #104 : 04 Rujan 2013, 22:28:13 poslijepodne »