Autor Tema: Neoliberalna ideologija  (Posjeta: 16406 )

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294

batakljun

  • Gost
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #46 : 31 Kolovoz 2011, 10:32:54 prijepodne »
http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/145214/Demokracija-kakvu-jos-niste-vidjeli.html

jedino što autori (a i ne samo oni) ne razumiju da su britanske i nizozemske štediše (zajedno s njihovim vladama) suprotiva islandskih banaka i naroda u jednakoj poziciji kao hrvatske štediše (i hrvatska država) suprotiva ljubljanske banke i slovenskog naroda.
ne treba se tramakavat u avijonu do islanda da bi se čudili demokraciji, do bregane se more i na noge.


Offline Ratnik svjetlosti

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.627
  • I sa sobom treba znati biti u ratu i miru.
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #47 : 06 Rujan 2011, 18:02:52 poslijepodne »
Nu da, ideologije su vrag kad obuzmu ljudski mozak.
Treba ih izbjegavati - sve ideologije nametnute izvana u našim životima na kraju dobiju pridjevak - opasne, čak i one najidealnije; ali voljeti svoju zemlju, narod i vjerovati da su zaslužili dobro nije ideologija - to je konstantna vrijednost koja stvara istinsku novu vrijednost i koja se prenosi s generacije na generaciju. U svakome od nas je prirodni rodoljub/domoljub - stvar je u poštivanju i ljubavi prema zemlji jer je bila i ostala osnova života.

« Zadnja izmjena: 06 Rujan 2011, 18:15:10 poslijepodne Ratnik svjetlosti »

batakljun

  • Gost
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #48 : 08 Listopad 2011, 22:14:31 poslijepodne »
U trenucima kad se različiti drugovi bude i pozivaju na štetnost neoliberalizma i slave intervenciju države, nije na odmet napomenuti par detalja:

Kao prvo, velika financijska kriza se razbuktala u rujnu 2008. Godine kada je investicijska banka Lehman Brothers proglasila bankrot. Razlog bankrota jedne od najvećih investicijskih kuća u SAD-u (pored Goldman Sachsa, Morgan Stanleya i Merryll Lyncha) bili su golemi gubici na hipotekarnim kreditima, pučki rečeno, oni su u svojoj aktivi imali previše love u vrlo, vrlo rizičnim, da ne kažem bezvrijednim papirima, ili još jednostavnije i jasnije: na papiru su imali milijune, a u stvarnosti skoro pa ništa.
Međutim, Lehman Brothers nije bio uzročnik krize (kao ni Wall Street), u središtu financijskog potopa nalazilo se jedno drugo ime: Fannie Mae. Ime koje je malo kome izvan SAD-a išta značilo (do 2008. godine), a puno je i danas onih koji nemaju pojma o čemu se tu radi. E, za takve su namijenjeni sljedeći redci: Fannie Mae je utemeljena 1938. godine i to ukazom predsjednika Roosevelta – štovano obćinstvo, (nekadašnja) državna institucija je hipocentar potresa (mjesto potresa), a Wall Street je tek epicentar (mjesto "odjeka" potresa). Predsjednik Roosevelt je spomenutu instituciju osnovao s ciljem da bezkućnicima omogući stjecanje nekretnina po povoljnijim uvjetima (skoro pa kao naš POS). Da su bezkućnici imali uvijete za stjecanje kuće, jastno vam je da jedna ovakva institucija ne bi ni trebala, ajd u banku dragane i to je to – ali Fannie Mae je osnovana kako bi (od investitora, u početku američkih, a kasnije cijeloga svijeta) namakla novac za posebni program: „nemam baš para, ali bih vrlo rado nekretninu“.
Znam reći će neki od vas, bilo je to davno, puno se toga od tada promijenilo. Točno, štovano obćinstvo, puno se toga promijenilo, u vrijeme Vijetnamskog rata, Fannie Mae je izgubila monopol, dapače bačena je na burzu (otkačena od sise, pardon (gorećeg, Vijetnamskog) proračuna) i transformirana u GSE (državno sponzorirana agencija). Postala je dakle privatno valasništvo investitora, ali o njoj je i nadalje posebnu skrb vodila država (mix pomalo Bandićevski, pomalo Čaćićevski i pomalo Tuđmanovski). Da bi sve skupa imalo ozbiljan prizvuk tržišta, dozvoljeno je (1970) i osnivanje "konkurentske" firme: Freddie Mac. Ove dvije firme (Fannie i Freddie), štovano obćinstvo imale su skoro 50% veću imovinu od najveće američke banke, Citigroup. Nadam se da vam je sad jasno o kakvim se gigantima radi.
Malo po malo, krug klijenata se širio, a u doba velikog ekonomskog procvata, za vladavine Bill The Cock Clintona, stanovi su išli kao u doba Ratka POS Čačića. Stambeni su prostori nicali kao nikada prije, kontroliralo se nije ništa ili skoro ništa, siromašni građani su bili sretni jer su konačno dobili svoje kvadrate, investitori jer su plasirali novac za koji garantira američka vlada, financijski mešetari su bili sretni jer su svake godine obarali rekorde u broju sklopljenih ugovora i naplaćivali fine bonuse. Raj zemaljski, reklo bi se. A onda su krenuli problemi: u drugoj polovici mandata Georga The Bike Busha, zarada na kreditima je usporila - usporila je naime cijela ekonomija, s njome pada zaposlenost, s time dotok novca i kolo sreće se počelo okretati u kontra stranu. Investitorima nije trebalo puno vremena (nekima, nekima ni danas nije jasno što ih je snašlo) da nanjuše kako možda posjeduju maglu, doduše s garancijama američke vlade, ali magla je kako god okreneš i obrneš magla. Zavrnuli su pipe (čini se poznato), a ubrzo i počeli pomalo povlačiti paricu, krenule su glasine kako će vlada SAD-a morati sanirati rupe (ubrizgati novac) i onda je došao pravi (ala Pamplona) stampedo. Gubitci su se dodatno povećali jer je uslijedio pad cijena nekretnina (Amerikancu koji je 3 generacije bio bez stana, lako se bilo odreći opterećujuće nekretnine nakon godinu-dvije) i kola su krenula strmoglavo nizbrdo. Zaustavila ih je američka vlada golemim financijskim injekcijama. Samo za preuzimanje (podržavljivanje) navedenih divova, utučeno je između 250 i 300 milijardi dolora.
U tom trenutku kreće urlik, čija se jeka čuje i ovih dana: liberalizam je mrtav, bez države, bez intervencionizma nema budućnosti… Slušajući sve to osjećam se kao glas vapijućeg u pustinji, štovano obćinstvo, pa zar vama nije jastno da su državne garancije, državni poticaji rješavanju stambenih pitanja onih koji jednostavno to ne mogu financijski uzrok svega. Ne branim ja bankare, bože me prosti, ali zar američke valde (poglavito Bill The Cock Clintona) nisu od tih bankara tražile načina da ostvare nemoguće. Da je nekakav Jimmy imao uvijete da kupi kuću u Virginiji ne bi njemu trebala Fannie Mae, Amerika ima banke, investitore, ima pare!!! Nekakvom Jimmyu su trebali financijski mešetari koji će stvoriti pare, a da onaj koji daje nema pojme kome daje jer kad bi znao ne bi dao – LOGIČNO! I sad kad je sve otišlo u 3 PM, sada su krivi bankari. Nije kriv ni nekakav Jimmy koji je tražio kredit, iako je znao da nema love za njegovo plaćanje, nije kriv ni Bill The Cock Clinton koji je nagovarao bankare da pomognu bezkućnike, nisu krivi ni investitori koji su dali pare na ime garancija američke vlade i nisu se potrudili provjeriti gdje odlaze ti silni dolori (a odlazili su u maglu ili hrvatski rečeno: obojane tunele). Nitko nije kriv, štovano obćinstvo, osim bankara, izvršilaca koji su za svu tu eskapadu uzeli koji dolor viška – da su imali kakvu „socijalnu“ plaću problem bi bio manji (zar je itko ikad odgovarao za Obrovac)…
Pitanje je štovano obćinstvo, čitaju li naši vrli komentatori ono što se događa u Americi i koliko vjerno to prenose. Mene osobno jako nerviraju neka poznata imena koja se tamo pojavljuju (radi jeftine samopromocije), nervira me i dobar dio zahtjeva, ali kad čujem da prosvjednici traže promjenu pravila igra koja ugrožavaju samu srž američkog (liberalnog) kapitalizma, i meni se zasuze oči….  

« Zadnja izmjena: 08 Listopad 2011, 22:24:34 poslijepodne BataKljun »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
ekonomski woodstock
« Odgovori #49 : 13 Listopad 2011, 11:48:22 prijepodne »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
nobel je ideološka smijurija
« Odgovori #50 : 13 Listopad 2011, 11:59:26 prijepodne »
− Jesu li Sargent i Sims zaslužili nagradu? Teško je odgovoriti. Naime, neoliberalizam nije na samrti. Naprotiv, on je i dalje prioritet onima na vlasti koji imaju financijsku moć, a oni koji su protiv njega uglavnom ne mogu ništa poduzeti, niti imaju moć niti su financijski jaki − komentira za “Slobodnu” Zlatan Reić, bivši dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu, predavač na predmetima osnove ekonomije, povijest ekonomske misli, suvremene ekonomske teorije, politička ekonomija globalizacije te ekonomika javnog sektora.

ideološka dodjela nobela

batakljun

  • Gost
Odg: ekonomski woodstock
« Odgovori #51 : 13 Listopad 2011, 15:05:23 poslijepodne »
zna i oće

još da je malo načitaniji.... ti si se neki dan na jednoj temi čudom čudio kad sam (omaškom) stavio georga sorosa među istomišljenike slavena letice. pa di će omražni soros biti božemeprosti na istoj strani barikade k'o letica/kaćunko....

da je itko od vas pročitao makar proslov čuvene knjige koju je george napisao (http://katalog.nsk.hr/F/UEATPGCDFV1J2AKY1QH2YE9HECDMCURUVEUUUV2VVXUKEBF2RF-15811?func=full-set-set&set_number=044201&set_entry=000001&format=999)

znao bi da je isti taj soros još davne 1987 (te je godine bila univerzijada u zagrebu) žestoko pisao protiv liberalizma i tumačio kako se on obogatio na "liberalnim" promašajima, te predviđao kataklizmu svekolikog liberalizma (5 godina kasnije izbacio je britansku funtu iz monetarne unije - da gospodo, soros je kriv što su britanci bez eura, mnogi mu danas zbog toga pale svijeće!!!).

daklem, 25 godina soros trubi (k'o trubač sa Temze) antiliberalističke davorije, a oni koji "znaju" se i danas tome čude, dapače u svom neznanju tumače kako je on nekakvo kukavičje jaje... Oooo...

Claude os, aperi oculos!

PS i kaćunko u pozitivnom kontekstu predstavlja velikog ekonomskog maga druga kulića, eksperta koji je utvrdio da je osuđeni (!) miroslav kutle zapravo potpomagao svoje žrtve!!! hitam na WC rigati (da ne bi bilo omaške!)
« Zadnja izmjena: 13 Listopad 2011, 15:10:40 poslijepodne BataKljun »

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #52 : 14 Listopad 2011, 09:14:18 prijepodne »
U kojem se smjeru, prema vašem mišljenju, trebaju kretati suvremena znanost i tehnologija? Možete li zamisliti kako će svijet izgledati za 20 ili 50 godina?


Vjerujem da će napredak tehnologije unutar idućih 50 godina biti enorman, čak i u usporedbi s onime što smo otkrili u zadnjih 50 godina. Na primjer, vjerujem da postoji velika vjerojatnost da će kompjuteri (i/ili roboti) moći obavljati jednako dobro (ili čak i bolje) većinu ljudskih poslova. Za očekivati je da će to uzrokovati enormne promjene u ljudskom društvu.


..članak..

Ako roboti i računala budu obavljala većinu poslova, recimo proizvodnju hrane, odjeće, izgradnju kuća... kako onda raspodiliti sva ta dobra? Ko će to diliti? Vlasnici robota i računala? Država? Moguće je zamisliti tehnologiju koja ljudski rad svodi na minimum, odnosno da za održanje trenutne razine civilizacije nije potriban ljudski rad. Roboti su ekvivalent nekadašnjim robovima s tim da ne osjećaju niti se bune niti imaju prava. Ljudima će na koncu ostati samo dokoličarenje. Poput sporta, umjetnosti, filozofiranja, piskaranja po forumu, glasovanja na izborima...

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #53 : 16 Listopad 2011, 18:28:07 poslijepodne »
Mislin da tje u tom vrimenu ljudi pocseti unishtavati sve te strojeve, kao shto je to svojedobno csinio Dzsems Lud (pishem srbski jer mi ovo "lud" pashe). Elem da ne bi posve umno i naravno zakrzsljali.

Ajde, molim, tko zna pishice izračunat log od 17,1893442?
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline likarija

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.599
  • Nu me!
    • Oldtimer klub Zagreb
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #54 : 16 Listopad 2011, 20:25:40 poslijepodne »
...Ajde, molim, tko zna pishice izračunat log od 17,1893442?

Kao potvrda pitanju, u srednjoj školi ne koriste/uče log. tablice. :o
:starac

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
dvi zanimljive kolumne
« Odgovori #55 : 20 Listopad 2011, 10:50:30 prijepodne »
različita promišljanja dvaju katolika. izdvajam:

1.Ono u čemu svakako imaju pravo, što im priznaje neki dan u New York Timesu i nobelovac Krugman, jesu prosvjedi protiv financijaša, temeljnih destruktivaca aktualnog stanja.
kolo sriće uokolo

2.Banke nisu problem kapitalizma kao takvog nego postmodernog društva koje je trošilo iznad svojih mogućnosti. To bi bilo kao da zbog metastaza raka na nekom organu kažemo da je narav samoga organa nevaljana i da ga treba odstraniti i kad je zdrav.
nasilje glupana

batakljun

  • Gost
Odg: dvi zanimljive kolumne
« Odgovori #56 : 20 Listopad 2011, 14:13:27 poslijepodne »
iz ovih priča izbija nepoznavanje osnovnih činjenica:

1. što je to uopće bankarstvo?
osnovna ideja bankarstva počiva na želji da oni koji imaju viška ustupaju svoju imovinu onima koji nemaju dovoljno. ima pojedinaca koji smatraju kako su socijalne razlike u svom korijenu nepravedne. ja se s tim ne slažem jer smatram da uzroci socijalnih razlika mogu biti različiti, ali istovremeno smatram i da prevelike socijalne razlike nisu dobre (to je stožerna misao liberalizma!). dakle, socijalne razlike same po sebi nisu zlo (zar je problem ako obrazovani liječnik ima više od ekipe koja sijedi ispred kaldionice u šlapama i umjesto o krvnoj slici razbija glavu koeficijentima finske lige), a pogotovo nema zla ako te razlike nisu prevelike (primjer skandinavskih zemalja).

2. može li svijet bez bankara?
NE - čim postoje socijalne (čitaj: financijske razlike) javlja se potreba za bankarstvom. naime, prirodno je i normalno da pojedinac koji nema dovoljno poželi/potraži pomoć onoga koji ima. u našoj tradicionalnoj zajednici ovakvi su se transferi riješavali bez posredstva banaka. smatram da ni u tome nema zla: ako imate rodbinu ili prijatelje koji su vam voljni posuditi bekamatno novac na 20 ili 30 godina - ne oklijevajte ni trenutka, počastite ga pekom i uzmite lovu!
postavlja se samo pitanje, a što ako takvih nemate? preostaje vam banka, preostaju vam nepoznati štediše. ovdje moram naglasiti kako prečesto korištenje bankarskih usluga nije dobro za nikoga. osobno nikada nisam ulazio u minuse po tekućim računima, ne kupujem na kartice, ne koristim potrošačke kredite... neću biti licemjer pa reći da ono što ne valja meni, valja vama. moja je logika jednostavna: ako hoću na skijanje u siječnju, ja radije štedim od rujna i plaćam u kešu, nego da za tri kralja ulazim u minus i onda plaćam s kamatama do svibnja.

3. jesu li kamate grijeh?
po katoličkom moralu jesu. meni ako je ušteđevina stečena legalno i ako su kamate razumne nema problema. ne treba puno zamišljati što bi bilo kad bi bilo: suvremeni japan ima problema jer su ljudi (i država, donedavno) jako štedljivi. viška ima, ali se puno čuva pod jastucima, nema inflacije... inflacija, potrošnja i kreditiranje bi bili spas za japan, međutim.... (štednja ide u ameriku jer japancima ne trebaju krediti) i sve to rezultira stagnacijom japanskog gospodarstva. a što bi tek bilo da nisu posuđivali amerima da ovi troše??? samo potpunom ekonomskom analfabetu nije jasno zašto su japanci (a danas kinezi) spremni posuđivati amerima silne novce. naravno, treba imati na umu da je lako japancima bez napretka kad imaju svu onu infrastrukturu, kad dobro zarađuju, kad im je i standard i socijala u dobrom stanju. međutim je li nama na brdovitom balkanu prihvatljiva stagnacija? kako izglda 5 godina tavoriti u mjestu vidite i sami, a akko bi bilo da to potraje 20 godina? to su pitanja za sve vas koji mislite da su posuđivanje novca, potrošnja i investiranje loši.

4. postoje li previsoke kamate?
dakle, posuđivanje novca uz umjerene kamate ne bi trebalo biti sporno, međutim moram vas upozoriti da su upravo te (bezobrazne i bogu neugodne) kamate kao i ostale prepreke koje postavljaju banke svima onima koji bi se zadužili su jedini i glavni osigurač da će novac dobiti samo i jedino oni koji će taj novac moći i vratiti. niske kamate i jednostavnost dobijanja kredita u dužnicčki krug uvlače puno onih koji su na ivici i koji prije ili kasnije nisu kadri vraćati svoje dugove. ako mislite da je u datim okolnostima plemeniti nekome oprostiti dug, to je razumljivo, samo mi recite tko da taj minus nadoknadi. desetljaeća smo proveli u socijalizmu gdje su se propali krediti sanirali iz državnog proračuna. u hrvatskoj je 90-ih pa još jednom 2000-ih provedena sanacija banaka. mnogi od vas su na to ogorčeni. u pravu ste, svako plaćanje tuđih računa treba vas uznemiriti. pitanje je samo je li vas plaćanje tuđih računa uznemirava samo zbog toga jer smatrate da su te novce zdrpili oni koji imaju i onako viška, odnosno mislite li da bi vas plaćanje tuđih troškova manje uznemirilo kad biste znali da su ti novci završili kod onih koji doista trebaju. ako smatrate da je plemenito i socijalno osjetljivo od vremena do vremena plaćati tuđe dugove - onda je to u redu, ali izrecite to na glas i sebi i svojim bližnjima! i ponavljajte redovito!!!


5. komercijalno bankarstvo i investicijsko bankarstvo su dvije različite stvari. u americi su bili i formalno razdovojeni (više nisu), a kod nas su i bili i ostali zajedno. osnovna razlika između jednog i drugog je ta što komercijalne banke posluju sa štednjom i izdaju kredite. glavni zadatak takve institucije je da sačuva novac onih koji su ga u banku položili, a da pri tome pomogne i onima koji trebaju. u tom svijetlu, hrvatgske su banke (zahvaljujući rohatinskom) posao odradile savršeno. ni jedna ozbiljna banka u hrvatskoj nije pretrpjela gubitke.
s druge strane, investicijsko bankarstvo (to je wall street) se ne bavi štednjom (u užem smislu) niti kreditiranjem (za aute, za stanove, za poslovanje...). investicijsko se bankarstvo bavi nečim sasvim drugim: na prvom mjestu investicijski bankari posreduju između tvrtki te između tvrtki i potencijalnih ulagača. u svakom slučaju, posao investicijskih bankara se sastoji od toga da pomažu (onima koji nemaju dovoljno novca) u prikupljanju sredstava, a da pri tom one same nisu davatelji kapitala. još jednostavnije: komercijalna banka ima novac koji može posuditi pojedincu ili tvrtki, a investicijska banka nema novac (!) ona može samo pomoći da taj koji treba novac dođe do nekoga tko ima taj novac, na obostrano zadovoljstvo (i sitnu proviziju bankaru).
zašto se to uopće radi, zato jer su poslovi u kojima sudjeluje investicijsko bankarstvo puno zakučastiji, nepoznatiji i riskantniji (valjda je svakome od vas jasno da je veći rizik dati vlasniku livade novac za gradnju nekog pogona, recimo smrznute hrane, nego dati nekome lovu da kupi auto/stan). i tu počinju problemi! investicijskim je bankarima u cilju skolopiti što više poslova, što samo po sebi nije problem, ali kao i u bilo kojoj drugoj djelatnosti investicijski bankari mogu se ponašati neodgovorno i skalpati poslove koji su upitni. upravo to se u americi i dogodilo, zbog toga je Goldman Sachs na sudu: lagao je investitore i prodavao im gotovo bezvrijedne papire. http://www.voanews.com/croatian/news/Subpoena-za-Goldman-Sachs-123051618.html
dakle, ovdje se ne radi o sistemskoj grešci kapitalizma ili neoliberalizma, već o notornoj krađi. ovo što su oni radili jednako je kao kad na pijaci kupujete pamidore, a onda vam skrušena i bogobojazna baba u najlonku odabranih ubaci još dvije otučene... to onda nije problem pijace ni trgovine, to je problem koji ima svoje ima i prezime, a ima i sankciju (isteseš joj sve nazad i odeš kod susjeda!). dakle, oni koji su ovo radili ne da nemaju moju podršku, dapače, imju moj najdublji prezir!!!
ali da se ne zadržavamo u americi više nego je potrebno - u europi su u problemima i komercijalne banke. iste su naime kupovali državne obveznice (što moraju po zakonu zbog vlastite sigurnosti!) problematičnih zemalja, grčke, irske... jesu li europski komercijalni bankari pogriješili što su davali sve te kredite i jesu li ti bankari morali znati da će oni koji posuđuju to teško vratiti? naravno da su znali, evo jedan članak iz 2004. godine: http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3649268.stm
zašto nitko nije zaustavio to bezumno srljanje? e, zašto??? kad bi bankari bili smi krivi!!!
« Zadnja izmjena: 20 Listopad 2011, 14:40:51 poslijepodne BataKljun »


Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #58 : 21 Listopad 2011, 11:46:11 prijepodne »
Možda bi ove mega banke, kompanije tribalo shvatiti ko nove entitete van sviju dosad etabliranih društava poput država i nacija i odnositi se prema njima ko prema strancima, potencijalnim neprijateljima, jednostavno drugima, stalno ih držat na odstojanju i pod kontrolom. Oni se ponašaju globalno gledajući prvenstveno svoj interes koji je njima samima iznad interesa država, naroda i ljudi ko jedinki. Ako ih jedno društvo, država stisne oni biže u drugu i same stiskaju pojedine države, društva, ljude kako bi profitirale, nadjačale druge ne samo kopmanije i banke nego i oblike društvene organizacije. Očito se protiv njih triba boriti globalno, savezom sviju i donošenjem svicki, globalni zakona da nemaju di uteć.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #59 : 21 Listopad 2011, 12:08:50 poslijepodne »
Profit ne more sam po sebi bit interes ljudske vrste, on more bit samo potencijal, pogonsko gorivo za daljnji razvoj, a razvoj je skupljanje sve većeg i većeg znanja koje onda daje sve veću i veću moć. Dakle nije moć imati sto milijardi dolara nego skupiti znanje te ljude koji će stvoriti novo znanje i poslati čovika na Mars. Tek to slanje je moć, a ne sto mlijardi doalra koje moreš popušit igrajući se na burzi. Da se milijarde ne mogu lako pritvoriti u moć dokaz je nedavno pokojni Steve Jobs. Donira je 150 milijuna za istraživanje raka koji ga je zapa no to mu je tek nešto mrvu produžilo život. Da je da svu lovu koju je ima ne bi mu pomoglo jer jednostavno lovu, profit nije lako pritvoriti u znanje, pravu moć. A znanje je čudna stvar, nekad je potrebno na tisuće ljudi ičudo para da bi se napravio mali pomak (primjer LHC-a), a nekad neko iz čiste dokoloce prodrma svit u samim temeljima (A. Einstein dosađujući se u patentnom zavodu u Zürichu). Da je radio u nekoj strogo kontrolirajućoj profitnoj kompaniji možda od stra zbog otkaza ne bi ništa napravio.