Autor Tema: Neoliberalna ideologija  (Posjeta: 16385 )

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Neoliberalna ideologija
« : 10 Veljača 2010, 12:26:21 poslijepodne »
U povijesti ideja, neoliberalna ideologija čudesan je nazadak. Laž je velika, ali korisna jer dopušta gospodarima svijeta da svoju odgovornost sakriju u onome što se događa državama koje ugnjetavaju.
(Jean Ziegler)

Izvadci iz članka Sandre Bebek i Guste Santinija: "Vječni" dugovi-mrkva i batina neoliberalnoga kapitalizma (ima na mreži):

Što  resursima, što novcem kroz otplate dugova, što kroz neekvivalentne  razmjenske odnose, zemlje u razvoju zapravo financiraju bogatstvo i životni stil Zapada. Time financiraju i vlastito siromaštvo, čime su dovedene u jednu od najapsurdnijih situacija od kada je svijeta. U trenutku kada duguju gotovo deset puta manje nego što duguju najbogatije zemlje svijeta (G-7), te iste zemlje – prvaci neoliberalnoga kapitalizma, čiji dug čini oko 67% svjetskog
duga – sebe nude kao uzor. Sama Amerika ima vanjski dug tri puta veći od svih zemalja u razvoju zajedno. Ekonomski razvijene zemlje? Da, no taj se razvoj odvija na podlozi nejednakosti i eksploatacije zemalja u razvoju.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
MMF-ova politika
« Odgovori #1 : 10 Veljača 2010, 13:46:38 poslijepodne »
Tri su komponente MMF-ove politike prema kojima se dominantno oblikuju  ekonomske  politike  zaduženih  zemalja: (i) liberalizacija trgovinskih i kapitalnih  tokova, (ii) privatizacija i (iii) postojanje određene razine deviznih rezervi kako  bi se dug mogao uredno otplaćivati.
...
I ono što je najvažnije, MMF-ovi programi stabilizacije nisu uspjeli potaknuti stopu rasta koja bi pomogla zemljama u razvoju da se oslobode svojih dugova. U stvari, ti programi imali su posve suprotan učinak: dodatno su osiromašili veliki broj zaduženih zemalja tako da je njihov budući ekonomski rast postao vrlo neizvjestan, dok su se dugovi reproducirali na sve većoj razini.

Sandra Bebek i Guste Santini: "Vječni" dugovi-mrkva i batina neoliberalnoga kapitalizma

Offline benco

  • Forumaš sa stavom...
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.299
  • Kada čovjek prešuti istinu, kamen progovori!
MMF logika
« Odgovori #2 : 10 Veljača 2010, 13:51:34 poslijepodne »
Pomažem ti u zaduživanju da ti više nitko ne može pomoći. Odnosno, pomažem ti da postaneš rob.   ;D
... Svakim danom čovječje je promišljanje sve kompliciranije ...

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #3 : 10 Veljača 2010, 13:51:43 poslijepodne »
Kao  neki  nevidljivi  zraci,  ideje  o  "unaprjeđivanju  ekonomskog rasta"  i "borbi protiv siromaštva", kreću se tamo-amo po 19. ulici u Washingtonu, između sjedišta MMF-a  i Svjetske  banke. Princip "ruka ruku mije" očit je na svakom koraku. Obje izjavljuju da dijele iste ciljeve: pomaganje zemljama članicama u njihovim naporima da poprave ekonomske uvjete u svojim zemljama.

Sandra Bebek i Guste Santini: "Vječni" dugovi-mrkva i batina neoliberalnoga kapitalizma

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #4 : 10 Veljača 2010, 14:00:24 poslijepodne »
Elite zemalja na koje cilja neoliberalna politika objeručke je prihvaćaju, očekujući osobnu korist, bez obzira na sudbinu ostatka stanovništva. Pun pogodak postiže se kad se sve to može ostvariti formalnim demokratskim sredstvima. Međutim, ako u nekoj zemlji igrom slučaja dođe na vlast režim koji, umjesto stvaranja "stabilnih" uvjeta investiranja za odabrane društvene slojeve i inozemne korporacije, zastupa interese vlastitog naroda, on se obara na ovaj ili onaj način, i postavlja onaj koji se može kontrolirati.
Navedena logika može se potkrijepiti brojnim primjerima. Navest ćemo one karakteristične, a čitatelji sami mogu  uočiti određene paralele s našom situacijom.
...
Cvjetajuća ekonomija slobodnog tržišta A. Pinocheta pretvorila se u "čileansku katastrofu" za manje od jednog  desetljeća, što se objasnilo nedosljednim
poštivanjem  zdravih  principa  ekonomskog  neoliberalizma.
...
 Smatra se da se najneravnomjernija raspodjela dohotka dogodila baš u Brazilu. Poslije četiri godine surove krize gospodarstvo  se  počelo oporavljati, velikim  dijelom zahvaljujući supstituciji uvoza – mjeri državne intervencije koju neoliberalna politika prezire, koja je tijekom 1980-ih godina održavala ekonomiju
spašavajući je od totalne propasti.
...


Sandra Bebek i Guste Santini: "Vječni" dugovi-mrkva i batina neoliberalnoga kapitalizma

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #5 : 10 Veljača 2010, 14:05:08 poslijepodne »
I na kraju, za kočije ekonomskog neoliberalizma vezale su se i bivše komunističke zemlje. Odlučnost kojom su krenule u svekolike i duboke promjene ima zajedničko ishodište u dugotrajnoj ekonomskoj krizi i stagnaciji tijekom osamdesetih godina. S druge strane, ništa manja nije bila ni odlučnost zapadnih zemalja i međunarodnih institucija u inzistiranju na "strukturnim reformama", čijim su prihvaćanjem i provođenjem planska gospodarstva trebala dokazati da su nepovratno krenula putem "slobodnog tržišta", bezglavo otvarajući svoja tržišta
inozemnom kapitalu. Za to putovanje, prigodno nazvano tranzicija, bila je potrebna ekonomska "pomoć" bogatih, čiji preduvjet je bilo prihvaćanje gorke medicine MMF-a i Svjetske banke.


Sandra Bebek i Guste Santini: "Vječni" dugovi-mrkva i batina neoliberalnoga kapitalizma


Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #6 : 10 Veljača 2010, 14:11:30 poslijepodne »
Kako je tranzicija odmicala tako su nastajale sve veće razlike u tranzicijskim  ostvarenjima pojedinih zemalja. Iskustvo pokazuje da su zemlje poput Slovenije  i Poljske, koje nisu slijedile upute MMF-a nego su imale autohtoni model tranzicije, bolje prošle, dok su se one druge, a takvih je većina, razvijale sporo. Umjesto obećanog prosperiteta, privatizacija je u mnogim tranzicijskim zemljama uzrokovala gospodarski pad i nepovjerenje u demokratske i tržišne institucije. Uz pratnju korupcije, privatizacija je provedena na štetu potrošača i radnika, što je s preuranjenom i loše vođenom liberalizacijom trgovine i financijskih tržišta uništilo domaću konkurenciju. Rusija i zemlje bivšeg SSSR-a, zajedno s Hrvatskom, eklatantan su primjer privatizacije kao legalizirane pljačke stoljeća s nesagledivim socijalnim posljedicama.

Sandra Bebek i Guste Santini: "Vječni" dugovi-mrkva i batina neoliberalnoga kapitalizma

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #7 : 10 Veljača 2010, 14:15:07 poslijepodne »
Članak je iz 2008. godine

No, brojni su oni koji idu stopama Lucifera, usvajajući njegov pobunjenički poklik: "Ne ću služiti!" - zamjenjujući tako istinsku slobodu običnom i posve nepromišljenom razuzdanošću. Takvi su, primjerice, ljudi koji pripadaju široko rasprostranjenoj i moćnoj organizaciji, koji, zlorabeći ime slobode, sebe nazivaju liberalima
papa Lav XIII u enciklici "O naravi istinske slobode" (Libertas Praestantissimum)

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #8 : 10 Veljača 2010, 14:37:05 poslijepodne »
Francuski ekonomist Pierre Noël Giraud kaže da je dvadeseto stoljeće samo digresija, a povećanje nejednakosti je univerzalan trend. Budu li se stvari razvijale tom smislu, Europa će za dvadeset godina biti treći svijet. U njoj će dvadeset posto ljudi biti uklopljeno u proizvodnju, a osamdeset posto će živjeti u klijentističkom odnosu s njima. To znači da smo od dvijetrećinskog društva došli na jednopetinsko, što je stravičan razvoj! Moguće je da se središnje države kapitalizma zatvore u kognitivni kapitalizam s visoko kvalificiranom radnom snagom koja proizvodi ideje, i da se sav materijalni rad prebaci na Kinu, Južnu Ameriku, Afriku. No moja pretpostavka je da radne mase u ovim zemljama ipak nisu pasivni promatrači tog procesa jer one će platiti! Drugo, kognitivni kapitalizam također ima unutrašnje granice. Sada je u fazi rasta, no ta faza bi se mogla prebaciti u Indiju, ili na pacifičke zemlje i istočnu Kinu. Tako da scenarij sraza kognitivnog kapitalizma Zapada protiv neo-klasičnog industrijskog kapitalizma ostatka svijeta nije u interesu Europe, a pogotovo ne ostalih zemalja. Alternativni scenarij je shvatiti kako smo svi u istom čamcu. Planeta je ekološki preopterećana, a razlike će se povećavati i u središnjim zemljama i u periferiji.

http://www.h-alter.org/vijesti/europa-regija/zivot-u-istom-camcu/print:true

Postopoma drsimo v enopetinsko globalizacijsko družbo, v kateri bodo deležni kvalificirane psihoterapije izključno posamezniki iz elitne enopetinske skupine, če bodo zdrsnili v nevrotično krizo, medtem ko bo za ostale štiri petine poskrbljeno tako, da bodo imeli dovolj hrane, mamil, alkohola in shizofrene glasbe. Zanje bo tudi na razpolago dovolj psihiatričnih zdravil.
(Dr.sc.med. Janez RUGELJ

TEORIJA IN TEHNIKA UČINKOVITE SKUPINSKE PSIHOTERAPEVTSKE  OBRAVNAVE  »LJUDI V DUŠEVNI KRIZI« (predavanje za slušatelje VŠSD, dr. M. Ovsenik, 2.3.2003) http://www.ordinacija.net/userfiles/fo/fo56-0_PREDAVANJE-O-SVOJEM-DELU.doc

Popis zemalja koje poduzimaju mjere zaštite od globalnog financijskog tržišta sve je duži: Malezija, Hong Kong, Čile, Kolumbija. Iako umjerene, te reforme pokazuju kako male zemlje ne moraju podleći hirovima međunarodnog financijskog tržišta, te da je NACIONALNI EKONOMSKI SUVERENITET JEDAN OD NAJVAŽNIJIH PREDUVJETA ZA OSTVARENJE SOCIJALNOG I EKONOMSKOG NAPRETKA... neoliberalni pokus je promašio više no što je to općepoznato. Da podsjetim: ekonomski porast Latinske Amerike od čak 70% po glavi stanovnika prije dva desetljeća sveden je danas na nulu, a Argentina (uz SAD i Kanadu treći najveći proizvođač genetički modificiranih usjeva), danas je u golemim ekonomskim i socijalnim neprilikama. U Meksiku se siromaštvo širi uz istovremeni porast broja milijardera... Sav ekonomski uspjeh latinskoameričkih država (za sada s iznimkom Brazila, ali izgleda ne zadugo) zaustavio je Washington preko IMF-a koji donosi glavne ekonomske odluke za gotovo osamdesetak zemalja. Svjetska banka ima istu ulogu odbijajući kredite zemljama koje pružaju otpor IMF-ovim ubitačnim makroekonomskim receptima... Trgovinska globalizacija stavlja sitne poljske poduzetnike pred zid,... samo 600 tisuća od ukupno dva milijuna seoskih gospodarstava ima šansu preživjeti priključenje Poljske WTO-u. Kolaps malih seoskih gospodarstava prijeti i ostalim zemljama kandidatima ili novim članovima... Oni u toj zajednici nisu tretirani kao partneri, nego jednostavno kao odlagalište za proizvodne viškove Zapada...

http://www.croatia.org/crown/articles/8711/2/Prof.Dr.-Ante-Simoni%E6:-Rastro%B9nost-budi-nemir
« Zadnja izmjena: 10 Veljača 2010, 15:18:03 poslijepodne Trbotor »
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

batakljun

  • Gost
svjetska banka
« Odgovori #9 : 10 Veljača 2010, 16:56:41 poslijepodne »
ovo je vijst od prije cca mjesec dana:

Svjetska banka: 200 milijuna eura za Hrvatsku jer je bolja od ostalih u regiji

Kredit je odobren s rokom otplate od 15 i pol godina, uz šestomjesečni libor za euro, uvećan za fiksnu kamatnu maržu, što bi trenutno značilo kamatnu stopu od oko dva posto, navodi se u priopćenju.


dajte nam vi koji razmišljate kao i gospodin guste iskren odogovor je li kamata od 2% lihvarska kamata, odnosno kolika bi to kamata trebala biti, a da se okarakterizira kao isisavanje nečije krvi. također vam skrećem pažnju na posljednji pasus gdje se navode i darovnice svjetske banke (poklonjeni novac) što dodatno umanjuje "zaradu" svjetske banke, odnosno njezinih kreditora.


koga zanima cijeli članak:
http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Ekonomija/Svjetska-banka-200-milijuna-eura-za-Hrvatsku-jer-je-bolja-od-ostalih-u-regiji

batakljun

  • Gost
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #10 : 10 Veljača 2010, 17:22:53 poslijepodne »
Iskustvo pokazuje da su zemlje poput Slovenije  i Poljske, koje nisu slijedile upute MMF-a nego su imale autohtoni model tranzicije, bolje prošle[/b], dok su se one druge, a takvih je većina, razvijale sporo.

gospoda stručnjaci su u želji za pojednostavljenjem (bar se nadam da nije neki drugi uzrok) potpuno krivo prikazali stanje stvari.

daklem, zadaća MMF nije nikada bila da osmišljava modele tranzicije kako to to ovdje eksplicitno navodi.

MMF je organizacija osnovana s ciljem kratkoročnog pomaganja državama koje zapadnu u financijske poteškoće. prema tome, poteškoće dolaze prve (uvijek i bez iznimke!), a tek onda dolazi MMF da ih čupa po recepturi koja je transparentna desetljećima (smanjenje javne potrošnje tražili su od bore škegre jednako kao i od ante markovića).

konačno neodgovorno je krivnju za propale tranzicije prebacivati na strane čimbenike kad je hrvatska tranzicija provedena po originalnom receptu.

a gospodin guste ne bi smio "zaboravljati" ni činjenicu koliku su štetu hrvatskoj učinile tvrtke u vlasništvu države. država ili bar hrvatska država nije nikakav garant naše financijske sigurnosti (a bogami nisu ni hrvatski tajkuni)!
 

« Zadnja izmjena: 10 Veljača 2010, 17:24:54 poslijepodne BataKljun »

Offline Ratnik svjetlosti

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.627
  • I sa sobom treba znati biti u ratu i miru.
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #11 : 10 Veljača 2010, 21:57:32 poslijepodne »
Citat:
dajte nam vi koji razmišljate kao i gospodin guste iskren odogovor je li kamata od 2% lihvarska kamata, odnosno kolika bi to kamata trebala biti, a da se okarakterizira kao isisavanje nečije krvi.

Pa nemaju više što financijski isisati od Hrvatske, a ni o-dalje, a kao drugo, sami su u krizi i nemaju kome ni ponuditi te svoje kredite pa ih daju tek da nešto vrte i nekoga zaduže, kako tako. Inače, nije nitko toliko lud, a tko je i bio - ispametio se.

Citat:
MMF je organizacija osnovana s ciljem kratkoročnog pomaganja državama koje zapadnu u financijske poteškoće.

Skoro pa plemenito. 8) Nemrem bilivit.

« Zadnja izmjena: 10 Veljača 2010, 22:00:21 poslijepodne Ratnik svjetlosti »

Offline barack

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.544
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #12 : 11 Veljača 2010, 08:08:33 prijepodne »
gospoda stručnjaci su u želji za pojednostavljenjem (bar se nadam da nije neki drugi uzrok) potpuno krivo prikazali stanje stvari.

daklem, zadaća MMF nije nikada bila da osmišljava modele tranzicije kako to to ovdje eksplicitno navodi.

MMF je organizacija osnovana s ciljem kratkoročnog pomaganja državama koje zapadnu u financijske poteškoće. prema tome, poteškoće dolaze prve (uvijek i bez iznimke!), a tek onda dolazi MMF da ih čupa po recepturi koja je transparentna desetljećima (smanjenje javne potrošnje tražili su od bore škegre jednako kao i od ante markovića).

konačno neodgovorno je krivnju za propale tranzicije prebacivati na strane čimbenike kad je hrvatska tranzicija provedena po originalnom receptu.

a gospodin guste ne bi smio "zaboravljati" ni činjenicu koliku su štetu hrvatskoj učinile tvrtke u vlasništvu države. država ili bar hrvatska država nije nikakav garant naše financijske sigurnosti (a bogami nisu ni hrvatski tajkuni)!
 




TAJNI PLANOVI SVJETSKE BANKE I MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA


Četiri koraka do pakla


Joseph Stiglitz, profesor ekonomije na američkom Sveučilištu Stanford, bivši savjetnik predsjedničkog vijeća Billa Clintona i bivši predsjednik Svjetske banke odlučio je 2002. godine, nakon suspenzije zbog prethodno javno izrečenog blagog neslaganja s američkim konceptom globalizacije, progovoriti kako megamoćne zapadne banke i Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojim tajnim dokumentima planiraju i hladnokrvno uništavaju gospodarsku osnovicu te izazivaju socijalne nemire u mnogim siromašnim i tranzicijskim zemljama diljem svijeta kojima "pomažu".
Te dvije moćne bankarske institucije zastupaju u svijetu sebične interese američkog novčanog kapitala, a u javnosti se predstavljaju pod privlačnom krinkom kao dobronamjerne ustanove čiji je cilj:
•   davanje novčane pomoći (kredita) za otvaranje novih radnih mjesta te
•   promicanje gospodarskog napretka u manje razvijenim i nerazvijenim državama u svijetu.
Prema profesoru Stiglitzu njihov perfidno smišljen scenarij je sljedeći:
•   prvo se snimi i detaljno analizira gospodarsko i političko stanje svake države-dužnika koja od njih zatraži financijsku pomoć za svoj razvitak ili opstanak;
•   nakon toga Svjetska banka vladi dotične zemlje uručuje tipizirani program gospodarske "reforme", koji u zacrtanoj strategiji "pomoći" sadrži četiri obavezna koraka.
Prvi korak – privatizacija
Prvo što vlada zemlje-dužnika treba neodložno provesti je privatizacija gospodarstva, a posebice velikih javnih i ključnih industrijskih poduzeća koja obavljaju transfer roba i usluga te čine kralježnicu privrede svake zemlje (proizvodnja, transport i distribucija plina, proizvodnja nafte i naftnih derivata, rudarstvo, telekomunikacije, elektroprivreda, željeznica, vodoprivreda i vodoopskrba, velike banke i osiguravateljske kuće itd.).
Umjesto da se argumentirano usprotive tom imperativnom zahtjevu za brzopletom i netransparentnom prodajom javnih poduzeća, koja se, zbog posljedica koje neminovno slijede, u neku ruku može smatrati gospodarskom veleizdajom zemlje dužnika, vlade u mnogim prezaduženim tranzicijskim zemljama požurile su u njihovu radosnu (ras)prodaju prikazujući to tendenciozno javnosti kao jedan od ključnih koraka u restrukturiranju gospodarstva.
Da bi ušutkali trezvene kritičare takva nepromišljena čina koji, u pravilu, ima teške i dalekosežne posljedice za zemlju-dužnika predstavnici vlade i njihovi glasnogovornici, u nedostatku uvjerljivih stručnih argumenata kojima bi to opravdali, glasno se pozivaju na imperativne zahtjeve Svjetske banke kao jedini alibi.
"Možete vidjeti kako im se rašire oči na mogućnost dobivanja provizije ako se u procjeni vrijednosti imovine velikih javnih i ključnih industrijskih poduzeća skine koja milijarda ili barem nekoliko stotina milijuna dolara." – kaže otvoreno ogorčeni profesor Stiglitz.
Tim sudbonosnim korakom se privatni strani kapital i njegova kontrola uvuku u same temelje gospodarskog funkcioniranja zemlje-dužnika ne ostavljajući tamošnjoj vladi bilo kakvu mogućnost zaštite svojih resursa, gospodarstva i građana od zloporaba stranih korporacija kojima je jedini cilj brzo ostvarenje profita po svaku cijenu.
Drugi korak – liberalizacija
Nakon kampanjski provedene kaotične i netransparentne privatizacije javnog sektora obavezno slijedi donošenje zakonske regulative o liberalizaciji tržišnog kapitala. Taj potez, teoretski uzevši, omogućuje stranom investicijskom kapitalu nesmetan ulazak i izlazak iz zemlje. Pritom, kako pokazuje iskustvo, u zemlju-dužnika, ulazi relativno malo zdravog kapitala, a kudikamo najveći dio raspoloživog domaćeg kapitala na "zakonit" način nesmetano masovno izlazi iz zemlje.
Proces bezobzirnog izvlačenja kapitala iz zemlje-dužnika je u ekonomiji poznat pod imenom "krug vrućeg novca". Novac ili, točnije rečeno, pljačkaški kapital vješto bačen poput parangala ulazi u zemlju-dužnika prvenstveno radi špekulacije nekretninama i valutom, a zatim, poput plašljive divljači, bježi glavom bez obzira već na prvi znak nadolazećih nevolja koje bi mogle bilo kako ugroziti njegovu sigurnost. U tom paničnom bijegu kapitala državne pričuve mogu "presušiti" za samo nekoliko tjedana ili lak nekoliko dana.
Nakon tog vješto insceniranog bijega kapitala MMF obavezno traži od vlade temeljito operušane zemlje-dužnika da odmah drastično poveća kamatne stope na enormne dvoznamenkaste iznose koji mogu doseći 30, 50 ili čak 80% da bi se udobrovoljilo i privuklo velike svjetske špekulante na djelomični povrat isisanog državnog kapitala.
"Rezultat takvog poteza vlade, koja najčešće nema drugog izlaza, je predvidljiv." – kaže profesor Stiglitz. Astronomske kamatne stope, dakako, brzo privuku odbjegli kapital, dok s druge strane one sustavno razaraju preostalu industrijsku proizvodnju i definitivno isušuju nacionalnu riznicu zemlje-žrtve.
Treći korak – tržišno određivanje cijena
Nakon toga Međunarodni monetarni fond zemlju-žrtvu, koja je već posve iscrpljena i nalazi se gotovo na izdisaju, hladnokrvno uvlači u treći korak – tako zvano "tržišno određivanje cijena". To je samo uljepšan izraz za dramatično dizanje cijena hrane, energenata, vode, telekomunikacijskih i ostalih komunalnih usluga, što ima za posljedicu multiplikaciju svih ostalih cijena. To načelo, dakako, ne vrijedi za cijenu rada (plaće) i penzije koje se istovremeno nastoji što je više moguće ograničiti i smanjiti.
Time se, u prvom redu, drastično ruši već ionako nizak životni standard već gotovo posve osiromašenog i raznovrsnim kreditima prezaduženog stanovništva te osjetno podižu poslovni troškovi i smanjuje konkurentnost u već dobrano posustaloj i prorijeđenoj privredi zemlje-žrtve. Ubrzo nakon toga, prema već dobro uigranom scenariju, slijedi završni četvrti korak.
Četvrti korak – MMF-ov prosvjed
Tim prosvjedom je zemlja-žrtva doslovce bačena "na koljena" i "de facto" se nalazi pred posvemašnjim gospodarskim kolapsom. U tim krajnje dramatičnim okolnostima MMF iz nje vampirskom hladnokrvnošću isisava i posljednje kapi krvi. Programirano pojačava "vatru" i podiže socijalnu temperaturu dok napokon cijeli gospodarski "kotao" zemlje-žrtve ne eksplodira, čime je otvoreno samo predvorje pakla.
Eklatantan primjer za to je Indonezija 1998. godine kojoj je MMF bezobzirno ukinuo subvencije za hranu i gorivo za siromašno pučanstvo, nakon čega su posvuda buknuli žestoki prosvjedi i nemiri. U tom pogledu je također veoma poučan i primjer Bolivije u kojoj su 2001. godine izbili veliki nemiri u gradovima zbog drastičnog povećanja cijene vode nakon privatizacije tamošnjih vodoopskrbnih poduzeća.
Vješto programirani i precizno tempirani MMF-ovi prosvjedi, kao svojevrstan znak uzbune, uzrokuju nov masovan bijeg kapitala iz zemlje-žrtve, a nerijetko dovode i do stečaja vlade koja više nije u mogućnosti kontrolirati ta dramatična gospodarska kretanja. Taj posvemašnji vješto isprogramiran gospodarski palež ima, naravno, i svoju svijetlu stranu, Dakako, samo za bezobzirne strane vlasnike kapitala. U takvoj bezizlaznoj kaotičnoj situaciji, koja zapravo predstavlja programirani nered, oni mogu po smiješno niskim cijenama otkupiti preostalu imovinu zemlje-žrtve u paničnoj rasprodaji.
Po tom perfidnom pljačkaškom obrascu je u posljednjim desetljećima u Trećem svijetu stvoreno mnogo posve osiromašenih zemalja-gubitnica čije stanovništvo živi ispod ili, u najboljem slučaju, na samom rubu bijede. Pri tome su jedini pobjednice uvijek bile megamoćne zapadne banke i multinacionalne korporacije koje u bezdušnom globalnom lovu za resursima i profitom ni pred čim ne prezaju.
Prema mišljenju profesora Stiglitza u planovima MMF-a i Svjetske banke ponajviše zabrinjavaju dvije bitne stvari:
•   da se oni donose u tajnosti te da ih uvijek vodi apsolutistička profitna ideologija kojoj je strana svaka humanost i altruizam. Uz to, oni nikad nisu otvoreni za stručnu raspravu i primjedbe te su tako razrađeni da programirano urušavaju privredu i demokraciju u zemlji-dužniku koja ih nekritički primjenjuje;
•   da, u pravilu, nisu uspješni za zemlju-dužnika!
Postoji li koji svijetli primjer da je neka zemlja-dužnik izbjegla takvu nesretnu sudbinu? "Da – kaže profesor Stiglitz- Bocvana i Somalija!" Kako im je to pošlo za rukom? "Odlučno su rekli managerima MMF-a i Svjetske banke da se spakiraju i odu kući(Go home!)" – odgovorio je novinarima profesor Stiglitz.
Ako su to moćnim predstavnicima svjetskog kapitala mogle prije nekoliko godina otvoreno reći Bocvana i Somalija, dvije relativno malene ali ponosite afričke države, zar to isto ne bi mogla uraditi već dobrano prezadužena Hrvatska prije nego za to bude (pre)kasno?
Je, daštaje...

batakljun

  • Gost
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #13 : 11 Veljača 2010, 11:07:11 prijepodne »
kao prvo, uzmi knjigu i pročitaj ju od korica do korica pa ćeš vidjeti da stiglitz ne osporava ni nužnost ni važnost globalizacije, on jedino smatra da neke metode i postupci nisu primjereni (i to je nešto s čim se apsolutno slažem)

stiglitz, pobornik keynesijanskog (intervenističkog) kapitalizma, potpuno razumljivo ima podosta primjedbi na neoliberalnu koncepciju. ukratko stiglitz smatra da je "previše" tržišta štetno, a ja ti mogu navesti stotine hrvatskih primjera koji pokazuju da je "manjak" tržišta također štetan. istina je uvijek negdje između, međutim ono na što ja stalno upozoravam: najveći kritičari tržišne ekonomije u konačnici nisu zagovornici onoga što bi htjeli oni koji ih kod nas citiraju. inače stiglitz je profesor na prestižnom privatnom columbia university-u (na stanfordu je bio vrlo kratko!) pa i to uzmite u obzir.

stiglitz kao poznavatelj stanja u spomenutim institucijama ima vrlo utemeljene i često racionalne primjedbe glede njihova djelovanja (tko od vas ne zna sve nedostatke firme u kojoj radite), ali često je presubjektivan kad govori o onoj drugoj strani. naime, zemlje koje ne mogu otplaćivati dugove najčešće su same za to krive, a rijeđe je to splet nesretnih okolnosti (ja nikako nisam pobornik teorija zavjere). naša javnost pojma nema o tome što se događa u svijetu pa tako mi i danas na ekonomsku krizu u jugoslaviji gledamo kao tito se zaduživao i onda je sve otišlo k vragu jer je on umro. gotovo je nemoguće naći podatak da je kraj 70-ih i početak 80-ih bilo doba velikih kriza u cijelom svijetu i da nikome nije bilo lako (e, sad će se možda neki sjetiti čelične lady i njezinih bolnih rezova po britaniji, a nitko nitko se neće sjetiti da je 1982. nezaposlenost u americi bila 10,8% - toliko nije dosegnula u krizi 2009/10!!!). prema tome smiješno je govoriti da je ta kriza bila provedena namjerno i da su zapadnjaci uživali dok su drugi tonuli - to činjenično nije točno!
s druge strane nalazi se i činjenica da oni koji polete visoko u krizi padaju dublje (brazil je 70-ih izgledao ekonomski odlično) i onda se javlja pitanje što napraviti prilikom ponovnog uzleta (brazilska je ekonomija je i 00-tih letila vrlo visoko)? štopati (nezdravi) rast? apsolutno ga treba držati pod kontrolom - upravo to je kod nas napravio rohatinski! s druge strane bogati (!) island to nije napravio i praktički je bankrotirao. što hoću reći? nisu suvremene države baš tako nemoćne u zaštiti svojih financijskih interesa, a nije da u zamku ne mogu upasti i države koje su prilično bogate i koje sigurno nisu za savjetnike imale ni MMF i SB.


konačno, priča o zatvaranju varata MMF-ovcima je pričica za američke čitatelje koji vole takve holywoodske trenutke. naime, MMF se povlači na prve znakove nesuradnje, o tome možete čitati u srpskim tiskovinama do mile volje.


i konačno, stiglitz kao svijetao primjer otpora MMF-u navodi somaliju, što se sa somalijom dogodilo par godina nakon izlaska njegove knjige provjerite sami - sad bar imate jedan dokaz da sve zlo ne potječe iz suradnje s MMF-om.
« Zadnja izmjena: 11 Veljača 2010, 11:16:52 prijepodne BataKljun »

Offline Ratnik svjetlosti

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.627
  • I sa sobom treba znati biti u ratu i miru.
Odg: Neoliberalna ideologija
« Odgovori #14 : 11 Veljača 2010, 16:52:16 poslijepodne »
Citat:
imate jedan dokaz da sve zlo ne potječe iz suradnje s MMF-om.


Ali sve zlo potječe iz nesuradnje s Bogom i sa samim sobom... ;) :laugh: :lopta: