SAMBUCUS NIGRA L.

Por. Caprifoliaceae (kozokrvnice)

Crna bazga rasprostire se u gotovo cijeloj Europi, osim krajnjeg sjevera te dijelom i u Aziji. Ovu biljku najčešće nalazimo po selima, uz ograde i živice, u šumama običnoga graba i hrasta kitnjaka, po poljima i obalama rijeka. Voli plodna, vlažna i humusna tla bogata dušikom. Penje se do 1200m nadmorske visine, pa je nalazimo u gotovo cijeloj Imotskoj krajini. Iz površinskog i plitkog korijenova sustava raste gusti grm ili drvo 3 do lOm visoko. Grane iznutra imaju bijelu mekanu srčiku, a mladi izbojci su obavljeni zelenom korom sa sivim lanticelama. Neparno perasti listovi sastavljeni od 3 do 7 duguljastih i zašiljenih liski plitko pilastoga ruba imaju neugodan miris i otrovni su. Žučkastobijeli cvjetići karakterističnoga mirisa formiraju paštitaste cvatove promjera 15 do 25 cm. Plod je koštuničava boba promjera oko 5 mm sjajne crnoljubičaste boje. U njoj se nalazi crveni sok i 3 smeđkasle sjemenke. Crna bazga cvjeta od lipnja do kolovoza, a plodonosi u rujnu. Ovo je poznata ljekovita biljka koja se u pučkoj medicini koristi u obliku čaja za lakše iskašljavanje, protiv hripavca, za jače izlučivanje mokraće, za znojenje. Mladi cvjetovi se mogu pripremati za jelo. Plodovi se koriste za pravljenje soka, pekmeza, kompota i si.