CUPRESSUS SEMPERVIRENS L.

Por. Cupressaceae

Čempres je biljka specifična za područje Sredozemlja. Najviše je rasprostranjena u jugoistočnoj Europi i jugozapadnoj Aziji. Kod nas je obični čempres autohtona južnodalmatinska biljna vrsta. Ova biljka voli kamenita tla. Nalazimo je kao ukrasnu biljku u parkovima i sličnim mjestima. Iz dubokoga i razgranatoga korijena izrasta stablo u dva oblika. Tako postoje čempresi sa širokom krošnjom i vodoravno rastućim granama. To je "Cupressus sempervirens L. forma horizontalis (Mili.) Asch. & Gr." Narod ga naziva "ženski". Drugi oblik je sa uskom piramidalnom krošnjom koja se prema vrhu sužava i sa skoro okomitim granama. To je "Cupressus sempervirens L. forma pyramidalis (Nym.) Asch. & Gr." Narod ga zove "muški". Iglice su ljuskave. Tamnozelene su boje, duge oko 1 mm. Sa leđne strane imaju uzdužno postavljenu smolastu žljezdicu. Cvjetovi su jednospolni. Muški su jajasti u resama. Dugi su od 5 do 8 mm. Ženski su pojedinačni ili u grupicama. Uglavnom se nalaze pri vrhu krošnje. Češeri su okruglasti, promjera 2,5 do 5 cm, sivkastosmeđe boje. Sastavljeni su od 8 do 14 plodnih ljuski. One se u vrijeme zrenja razmiču, pa češer izgleda kao raspuknut. Zriju druge godine, a otvaraju se treće. Čempres cvjeta u veljači i ožujku.