 Na prijelazu iz stare u novu eru, točnije prije dolaska Rimljana na to područje, snaga vode koja se slijevala niz kanjon Badnjevice rušila je sve prirodne brane, a voda iz Ričičkog jezera slijevala se u Imotsko polje nanoseći veliku štetu poljodjelcima.
Kamene pregrade i brane spriječile poplave
Dok su vladali tim krajem Mlečani su počeli uređivati donji tok kanjona Badnjevice. Za vladavine Austro-Ugarske Monarhije odnosno do 1918. u donjem toku kanjona bilo je sagrađeno pet kamenih pregrada te je u te radove bilo uloženo ondašnjih 328 zlatnih kruna. Nakon tih zahvata smanjile su se bujice iz kanjona koje su plavile zapadni dio Imotskog polja. Izgradnjom brane Ričica i akumulacijskog jezera zaustavljen je prodor vode. Brana je sagrađena 1985. u sklopu vo-donatapnog sustava za Imotsko polje, no da bi taj sustav bio uređen u cijelosti treba izvesti još neke opsežne radove.
Od niske vode do neprohodnih dijelova kanjona
Donji dio kanjona Badnjevice omiljeno je kupalište stanovništva Prološca. No, kada se od Prološca krene uzvodno prema Ričicama rijeka Suvaja koja protječe kanjonom i kanjon vrlo brzo pokažu svoje draži. Ondje se izmjenjuju dijelovi rijeke niskog vodostaja koji se mogu pregaziti i vodeni džepovi koji su duboki nekoliko metara. Kroz te vodene džepove treba plivati ili ih treba obići kroz kamenjar i šikaru. Rječica Suvaja bogata je ribom, rakovima i žabama. Na kamenjaru često se može susresti poskok (Vipera am-modytes), najopasnija i najveća europska zmija otrovnica. Ondje raste mediteransko i aromatično bilje. Na nekoliko mjesta gusto šiblje i stabla premostila su vodu. Prema selu Ričice stijene kanjona sve su strmije i nepristupačnije. Na vrhu klisure vide se i ostatci četiriju utvrda koje su koristili Rimljani i Osmanlije. Pri kraju kanjona Skakala obilazak nije moguć. Naime, na pojedinim mjestima strme i glatke litice sužavaju kanjon na desetak centimetara. Kada je vodostaj rijeke viši, roneći treba obići uglavljeni kamen. Najatraktivniji je posljednji dio uzvodnoga kanjona. Naime, ondje se isprepliću mrak i labirint pećina. U određeno doba dana u igri sa sunčevim zrakama voda koja protječe uz smeđe-žute stijene stvara jedinstveni doživljaj. Da bi se prošao taj dio kanjona i da bi se popelo uz dvadesetak metara visok zid potrebna je alpinistička oprema, a zbog hladne vode i kratko ronilačko (neoprensko) odijelo.
Luka Kolovrat
|
