Brončano doba možemo podijeliti na rano brončano doba (1850.-1550. pr. Kr.), srednje brončano doba (1550.-1300. pr. Kr.) i kasno brončano doba (1300.-800. pr. Kr.). Kada je čovjek spoznao da miješanjem bakra s kositrom može dobiti čvrstu i elastičnu slitinu - broncu, nastupilo je potpuno novo razdoblje na povijesnoj pozornici. Iščezle su i nestale čitave populacije i društvene zajednice. Novi stočari i nomadi osvajaju i nastanjuju planinska područja i visoravni te rubne dijelove krških polja. Ostavili su iza sebe impozantne spomenike rasijane po brdskim područjima Bosne, Hercegovine i Dalmacije - kamene grobne gomile i obrambene gradine.

Prva značajka hercegovačkih prostora iz brončana doba jedan je posve nov tip naselja - gradina. Radi se o objektu utvrđenu kamenim bedemima ili suhozidnom gradnjom. Drugo, pokopavanje mrtvih ispod grobnih gomila, obično u zgrčenu položaju i u sanduku složenu od velikih kamenih ploča, postalo je u brončanom dobu prevladavajućim običajem, i to na prostoru od južne Albanije do Istre na Jadranu, te od jadranskih otoka do Glasnica i zapadne Srbije u unutrašnjosti. Treće, arheolozi su uočili novu keramičku proizvodnju, vrlo različitu od one iz kamenog i bakrenog doba. U etničkome smislu može se reći da je izvršena indoeuropeizacija Hrvatske, Bosne i Hercegovine i susjednih krajeva. Na području posuške općine Petar Oreč^{Petar Oreč: Prapovijesna naselja, 181-253, T. I.-XVIII.}, N. Miletić, B. Čović, I. Marija-nović, D. Basler i T. Glavaš^{Arheološki leksikon BiH, sv. 3, regija 23, str. 260-279.}, zabilježili su iz predpovijesnog razdoblja 42 naselja, 32 gradine, 38 lokaliteta s gomilama, četiri grobnice i dva lokaliteta s pojedinačnim nalazima. Valja napomenuti da su naselja uglavnom iz brončanog doba, s time da ih je osam ih neolitika, 13 iz eneolitika, a tri iz željeznog doba. Na jednom mjestu naselje je moglo trajati kroz više razdoblja. Gradine su gotovo sve nastale u brončanom dobu, a dio njih nastavio je postojati i u željeznom dobu. Evo pregleda arheoloških lokaliteta iz Posušja prema Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegouine, sv. 3, regija 23, str. 260-279:

A) PREDPOVIJESNA NASELJA

a) iz neolitika

1. Brig uz Bagarušu, Batin,

2. Ilčinova lazina, Batin,

3. Mostina, Batin,

4. Prataruše, Batin,

5. Sridnji brig, Gradac,

6. Uža, Gradac,

7. Vrijovički brig, Gradac,

8. Vukove njive, Gradac,

9. Žukovička pećina, Vir.

b) iz eneolitika

1. Bristovica, Gradac,

2. Dočić, Gradac,

3. Glavica, Gradac,

4. Gozdenica, Broćanac,

5. Kadim, Vir,

6. Komilovac, Gradac,

7. Muslića klanac, Vučipolje,

8. Muša, Broćanac,

9. Nožinački brig, Rastovača,

10. Pratarska ograda, Gradac,

11. Triskovac, Tribistovo,

12. Trogomile, Gradac,

13. Vukove njive, Gradac.

c) iz brončana doba

1. Barzonja, Blidinje,

2. Bristovica, Gradac,

3. Dočić, Gradac,

4. Glavica, Gradac,

5. Golovrana, Batin,

6. Gornji Jukići,

7. Gozdenice, Broćanac,

8. Gradina (Grad), Gradac (i željezno doba),

9. Ilčinova lazina, Batin,

10. Kadim,Vir,

11. Kramljak, Batin,

12. Kubanovac, Osoje,

13. Latice, Gradac,

14. Miloševac, Batin,

15. Muslića klanac, Vučipolje,

16. Muša, Broćanac,

17. Plišivac, Batin (i željezno doba),

18. Plišivica, Batin (i željezno doba),

19. Pod Grmin, Gradac,

20. Pogledača, Batin,

21. Ponori, Gradac,

22. Pratarska ograda, Gradac,

23. Rasodnici, Gradac,

24. Slime, Batin,

25. Sobač,

26. Sopa, Vinjani,

27. Staro polje, Tribistovo,

28. Triskovac, Tribistovo,

29. Trogomile, Gradac,

30. Velika torina, Gradac,

31. Veliki Markov brig, Gradac,

32. Vodice, Gradac.

B) PREDPOVIJESNE GRADINE - bez napomene iz brončanog doba

1. Bašića gradina, Broćanac, •

2. Brina, Vinjani (željezno doba),

3. Bukovac 1 i 2, Čitluk,

4. Crnešnica, Broćanac (i željezno doba),

5. Radovan, Posušje,

6. Gornji Konjovac, Broćanac,

7. Gradina, Petrovići,

8. Gradina, Sutina, Tabušića gomila u Broćancu (ilirska gradina),

9. Gradina, Tribistovo-Staro polje (i željezno doba),

10. Gradina, Vir-Glavica (i željezno doba),

11. Gradina, Zagorje (i željezno doba),

12. Gradina, Zavelim (i željezno doba),

13. Grizeljova gradina, Osoje,

14. Izvanjska gradina, Batin,

15. Krstina, Gradac,

16. Kulina, Gradac,

17. Mala gradina, Batin,

18. Mukinje, Vrpolje (i željezno doba),

19. Nečajno, Osoje,

20. Oluja, Tribistovo,

21. Orlov kuk, Čitluk (i željezno doba),

22. Petričušići, Zagorje (i željezno doba),

23. Plišivac, Batin (i željezno doba),

24. Plišivica, Vinjani,

25. Podjelinak, Blidinje (i željezno doba),

26. Privija, Gradac (i željezno doba),

27. Radatova gradina, Gradac (i željezno doba),

28. Samar, Broćanac,

29. Stolac, Posušje,

30. Velika gradina, Batin (i željezno doba),

31. Vučija gradina, Rastovača (i željezno doba).

C) LOKALITETI S PREDPOVIJESNIM KAMENIM GOMILAMA

Bašićagreblje (Batin), Brigovi (Rastovača), Cere (Gradac), Draga (Batin), Galići (Vinjani), Gnjilave krčevine (Batin), Gomile (Rakitno), Gomile (Posušje), Gomile (Sutina), Gomile (Zavelim), Gornji Poklečani, Hrtova gomila (Gradac), Jardo (Broćanac), Konjovac (Broćanac), Košutijeva glava (Broćanac), Krašića draga (Batin), Krstače (Broćanac), Lipovice (Gradac), Matkovine (Vinjani), Miljakuše (Posušje), Osoje, Osridak (Rastovača), Oštri brig (Batin), Paljenik (Poklečani), Podkljenak (Vinjani), Radino Osoje (Gradac), Ričina (Čitluk), Sobač, Stećak (Vir), Šiljeve Latice (Gradac), Širićabrig (Broćanac), Tolušići (Posušje), Vicani (Rastovača), Vitroši (Gradac), Vranić (Broćanac), Vučipolje, Zagomile (Batin) i Zagorje.

D) PREDPOVIJESNE GROBNICE

- Glavice, Vir (mladje željezno doba),

- Petrovići (brončano i željezno doba),

- Rudna kosa, Gradac (željezno doba),

- Zagradina, Sutina (željezno doba).

E) POJEDINAČNI PREDPOVIJESNI NALAZI

- Klanac u Petrovićima (željeznodobna fibula),

- Žabljak (sjekira i fibula iz eneolitika i ranobrončanog doba).

Kao što je vidljivo, iz navedenih nalazišta najviše je naselja, njih 18, u Gracu te 10 u Batinu. Gradine su šire razmještene pa imamo četiri u Gracu, četiri u Broćancu, također četiri u Batinu, tri u Čitluku itd. Slično su i gomile razbacane pa se po šest lokaliteta s gomilama nalazi u Batinu, Broćancu i Gracu, četiri u Rastovači i drugdje. Ilustracije radi, opisat ćemo ukratko po dvijetri najznačajnije gradine, predpovijesna naselja i kamene gomile.

Gradina na Nečajnu (Osoje)

Smještena je na najvišem dijelu ovalna izdužena brda, ne baš visoka, ali dominantna u odnosu na Posuško i Bekijsko polje. Na obje lako pristupačne strane uska gradinska zaravan branjena je dvostrukim bedemom. Na sjeveroističnoj strani nalazi se ulaz u gradinu. Mjestimice na vanjskoj strani zidina vidljivo je lice prvobitna suhozida. Gradinu je sondirao P. Oreč, dok su B. Čović i B. Marijanović izvršili sustavno iskapanje. Kulturni sloj debeo je od 0,40 do 0,65 m. Na vrhu gradine nađeno je dosta komada zemljanih posuda i dvije alatke od kremena. Gradinu i nalaze arheolozi smještaju u rano brončano doba s elementima eneolitika.^{Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 272, Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 199-201.}

Izvanjska gradina (Batin)

Nalazi se na najvišem vrhu u naselju Batinu. Oko vrha glavice izgrađen je dvostruki zid s pojačanjem s istočne strane. Visina zida ponegdje prelazi jedan metar. Vrata su na vanjskome zidu bila na sjeveroistočnoj strani, a na unutarnjem s jugoistočne. Prostor je unutar vanjskoga suhozida oko 70 x 35 m. Na površini zemlje nađeno je dosta sitnih komada pečene zemlje i šest komada od deblje zemljane posude crvene boje. Gradina se može okvirno smjestiti u brončano doba.^{19Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 267-268, Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 209-210.}

Velika gradina (Batingrad)

Gradina se proteže na brdu Prisoju. Zidovi utvrde radeni su od lomljena vapnenca u suhozidu. Na zapadnoj strani Gradine nalazi se mala glavica na kojoj je izgrađena jedna manja kuća od tesana vapnenaca i žbuke (stražara?). Gradinu je prvi spomenuo F. Fiala.^{Prehistoričke bilješke, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo, 1894., str. 325-326.} Na cijelu prostoru nađeni su komadi zemljanih posuda i jedna kremena alatka. Kulturni sloj dobro je očuvan zbog položaja obrambenih zidina. Najstariji sloj pripada brončanom dobu, a većina nalaza željeznom.^{Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 277, Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 198-199.}

Prataruše (Batin)

Predpovijesno naselje Prataruše nalazi se u Gornjem polju podno sela Batina, ispod brijega Šušnji. Većina pokretna arheološkoga materijala (nožića, strijela i alatka od kremena) nađeno je na površini. Keramički ulomci ležali su ispod humusa. Oni su grube izvedbe, slabije pečeni i crvenkaste boje. Nađeni su i ostatci ognjišta te komadi žrvnjeva. Naselje koje je tu postojalo niklo je u neolitiku.^{22Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 274. Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 187.}

Sridnji brig (Gradac)

Naselje pod tim imenom nalazi se u Gornjem polju. Duga je 250, a široka od 30 do 50 metara. Na površini je nađeno više desetaka izradevina od kamena i kremena te šest komada zemljanih posuda. Struktura im je gruba, bez uresa, sivocrvenkaste i crne boje. Osim toga, pronađeni su komadi žrvnja, brus i karbonizirano sjeme. Naselje spada u mlađi neolitik.^{23Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 276, Petar Oreč: Prapovijesna naselja, str. 185.}

Hrtova gomila (Gradac)

Gomila se nalazi na prostoru zvanu Kurila. U osnovi je imala 12 m, a u visinu dva metra. Ispod gomile nađeno je više zemljanih posuda, slabije pečenih, ručne izradbe. Na sjevernoj strani gomile nađen je grob koji je bio ukopan u zemlju, a potom ozidan. O tomu je prvi izvijestio F. Fiala.^{Prehistoričke bilješke, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. VI., Sarajevo, 1894., str. 325-332.}U blizini se nalaze još tri manje gomile. Jedna zemljana posuda nadenau velikoj gomili rekonstruirana je, a A. Benac smješta je na kraj brončanog doba.^{Benac: Crvaena stijena, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XII., Sarajevo, 1957., 26,T.II,4.}Nalazi, dakle, pripadaju posuškoj kulturi.^{Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 267. Petar Oreč: Praistorijska naselja, str. 240.}

Gomila na Sopi (Vinjani)

Gomila je prije oštećenja imala u osnovi promjer 13 m, a u visinu 5 metara. Bila je ozidana unaokolo krupnim komadima vapnenca. Grob se nalazio s istočne strane gomile, a radnici su iz njega izvadili dvije posude. Drugi grob zauzimao je središnje mjesto i bio je u obliku škrinje, sagraden od četiri okomito položene ploče i pokriven jednom pločom. Orijentiran je u smjeru istok - zapad. Uz pokojnikove kosti nađen je bodež od bronce dug 29 cm, širok 5 cm uz držak. Gomila i nalaz mogu se datirati u brončano doba.^{Arheološki leksikon BiH, sv. 3, str. 276. Petar Oreč: Praistorijska naselja, str. 241-242.}

Slobodnik u Vrpolju

Na brdu Slobodnik u Vrpolju nalazi se izvangradinsko predpovijesno naselje veličine 30 x 50 m. Blizu njega na mikrolokalitetu Grad diže se četvrtasta zgrada sa stranicama oko 20 metara. Gradnja je izvedena od lomljena i neobradena vapnenca. U zgradi pronadeni su malobrojni komadi zemljanih posuda crvenkaste boje. Ima mišljenja da se radi o predpovijesnom svetištu, ali bez dovoljno činjenica.^{Petar Oreč: Tri prapovijesna svetišta (hrama) u Posušju i Ljubuškom, Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine , k. 23, Sarajevo, 1987., str. 191-192.}

Radoslav Dodig - POSUŠKI KRAJ U PRAPOVIJESTI I RIMSKO DOBA - Ljetopis Posuški