Bazga, zova, crna bazga, crna zova

SAMBUCUS NIGRA L.

Por. Caprifoliaceae (kozokrvnice)

Crna bazga rasprostire se u gotovo cijeloj Europi, osim krajnjeg sjevera te dijelom i u Aziji. Ovu biljku najčešće nalazimo po selima, uz ograde i živice, u šumama običnoga graba i hrasta kitnjaka, po poljima i obalama rijeka. Voli plodna, vlažna i humusna tla bogata dušikom. Penje se do 1200m nadmorske visine, pa je nalazimo u gotovo cijeloj...

Hrast medunac, magaričar

QUERCUS PUBESCENS Willd.

Por. Fagaceae (bukve)

Hrast medunac živi u Maloj Aziji, Kavkazu, srednjoj i južnoj Europi. Ovoj biljci odgovara topla i suha klima, te je medunac mediteranska i submediteranska vrsta. Raste na plitkim i suhim kamenitim tlima. Stablo je ukorijenjeno razvijenim korijenom koji dobro raste u kamenitoj podlozi. Hrast medunac raste kao drvo, ali i kao grm. Narasle i do 20 m...

LJetni vrganj (Boletus edulis Fries)

Još ga zovu, ovisi u kojem kraju Hrvatske ga beru: PRAVI VRGANJ, HRŽENJAK, JURČEG

- Jestiv, izvrsne kakvoće

- Raste ljeti i u jesen u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama.

- Ne postoji opasnost od zamjene s otrovnim gljivama.

- Simbiont

Jedna od rijetkih gljiva koja se može cijela iskoristiti za jelo i priprema se na sve načine.

 

 

 

 

 

Turčin, Palčec, Turski vrganj (Leccinum aurattiacum S.F. Gray)

- Raste ljeti i u jesen u bjelogorčnim i crnogoričnim šumama. Osobito voli topole (Populus Tremula).

- Jestiv, izvrsne kakvoće

- Ne postoji opasnost od zamjene s otrovnim gljivama.

- Simbiont

Vrhunska gljiva za sva pripremanja. Koristi se klobuk i stručak dok nije drvenast.

Sunčanica (Macrolepiota procera Fr.)

- Raste ljeti i u jesen u svim šumama.

- Ne postoji opasnost od zamjene s otrovnim gljivama.

- Saprofit

Vrhunska gljiva za pohanje, juhe, dinstanja itd.

Divne su ukiseljene dok su mlade i neotvorena tj. u pupoljku. Koristi se samo klobuk jer je stručak vlaknast i tvrd.

Lisička, Lisičarka, Pršutica (Cantharellus cibarius)

Gljiva prekrasne žuto naranđaste boje. Raste u proljeće, ljeto i jesen u skupinama, bjelogoričnim i crnogoričnim šumama. Klobuk je lijevkast velik 3—10 cm, suhe površine,mesnat s valovitim i kovrčastim krajevima, u centru manje-više ulegnut i vijugava oboda.

- Simbiont

- Mogućnost zamjene:  

Neiskusni sakupljači gljiva mogu je zamjeniti sa Otrovnom zavodnicom...

Imotska gaovica, krčevka - Delminichthys adspersus (Heckel, 1843)

gaovica
Imotska gaovica je posebno značajna riba. Determinirao ju je austrijski ihtiolog Johann Jakob Heckel 1843.g., a dostavio mu je Rudolf Kner koji je 1841.g obilazio naše krajeve u potrazi za novim vrstama riba te ju pronašao u Crvenom jezeru. Praktično su sve ribe našeg sliva endemske no ova je bila i posve novi rod za tadašnja znanja kakvog drugdje nema.
To je dalo naznake da su naše vode imale...

Ilirski vijun (Cobitis illyrica)

Domaći nazivi:
gavun, krkavac, mala jegulja, žganjac

Ilirski vijun je duguljasta i bočno sploštena riba prekrivena sitnim ljuskama veličine oko desetak centimetara iz roda Cobitis. Ženke su veće od mužijaka. Oko ustiju ima tri para brčića. Nastanjuje sporo tekuće vode i jezera s pjeskovitim, šljunkovitim i muljevitim dnom obraslim vodenom vegetacijom.

Aktivan je u sumrak i noću dok...

Čovječja ribica (Proteus anguinus)

Čovječja ribica (Proteus anguinus) spada u skupinu vodozemaca (Reptilia), u podskupinu repaša (Urodela). Ima nježno i vitko tijelo s malim i tankim ekstremitetima. Na prednjim nogama se nalaze tri prsta, a na stražnjim dva. Vertikalno spljošteni rep kraći je od tijela. Oči su slabo razvijene i prekrivene kožom.

Sa svake strane glave su tri vanjske crvene škrge. Koža je...

Ugor, jegulja (Anguilla anguilla)

U Imotskom vjerojatno nestala vrsta. Mogla se je naći do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a kasnije vrlo rijetko. Zadnji primjerak uhvaćen prije desetak godina u Prološkom blatu. U Hrvatskoj na crvenoj listi rangirana kao kritično ugrožena vrsta.

Klasifikacija: Red: Anguilliformes 
Porodica: Anguillidae  
Morfologija: Leđna peraja: 245-275 šipćica
Podrepna peraja: 176-249
Prsna peraja: 15-21...

Masnica ili makal (Squalius microlepis)

Morfologija:
   
Leđna peraja: 3 tvrde šipčice / 8 mekih šipčica;
Podrepna peraja: 3 tvrde šipčice / 8 mekih šipčica;
Trbušne peraje: 2 tvrde šipčice / 8 mekih šipčica;
Prsne peraje: 1 tvrde šipčice / 17 mekih šipčica;
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 67-75;
Broj ljusaka iznad bočne pruge: 15
Broj ljusaka ispod bočne pruge: 5
 
Tijelo je jače izduženo, a glava izdužena i uska. Usta su razmjerno velika...

Plotica (Rutilus basak)

Znanstveni naziv:   Rutilus Basak

Hrvatski naziv:       Basak

Porodica:             Cyprinidae

Status:                Ugrožena

OPIS VRSTE: Dužina tijela obično iznosi 15 do 22 cm, a težina do 180 g. Ima zašiljen nos i velike oči (MRAKOVČIĆ I SUR., 2006). Peraje su plavičaste do sivkaste boje (KOTTELAT I FREYHOF, 2007).


STANIŠTE: Nastanjuje mirne i sporije tekuće vode (MRAKOVČIĆ I SUR., 2006), poput...