Distribucija sadržaja

feed-image RSS
Poslovice
Narodne poslovice PDF Ispis E-mail

Tko ima, više i želi.

Prijatelj je najbolja imovina u životu.

Sa starošću dolazi iskustvo.

Ispeci, pa izreci.

Tko s vatrom igra, lako se opeče....

Dok imaš, svačiji si, kad nemaš, ničiji si.

Koliko imaš, toliko vrijediš.

Tko ne čuva malo, ne može ni dosta imati.

Istina je lijepa, al svakomu nije draga.

Istina suncem sja.

Svaka je šala pola istine.

U vinu je istina.

Izgubljeno se vrieme nadoknaditi ne može.

Što radiš, radi izvrstno.

Kako ti meni, tako ja tebi

Više pomaže mudrina, nego jačina.

Rim nije osnovan u jedan dan.

U jeziku je med i jed.

Kaži mi s kim si, da znam tko si.

Iza kiše sunce sja.

Tko mnogo laže, mnogo se i kune.

Zlatan ključić gvozdena vrata otvara.

I ćorava kokoš zrno nađe.

Tko ukrade jaje, taj će i koku.

Čiji je konj brži, toga je i djevojka.

Darovanome konju zubi se ne gledaju.

Od plača koristi nema.

Bolji je neprijatelj, koji te često kori, nego prijatelj, koji te neprestano hvali.

Svaki štap ima dva kraja.

Ženskome poslu nigdi kraja.

Bolje je prositi, nego krasti.

Tko laže, taj i krade.

Svaka krava svoje tele liže.

Jedno misli pijanac, drugo krčmar.

Svak ima svoj križ.

Mrtva usta kruha ne pitaju.

Nema kruha bez truda.

Tko tebe kamenom, ti onog kruhom.

Iz prazne kuće i miši bježe.

Kakva kuća, takav gazda.

Svak je u svojoj kući kralj.

Žena kuću drži.

Mačka se u vreći ne kupuje.

Tko laže, Bog ga ne pomaže.

Čuvaj se psa koji ne laje.

Pas koji laje ne ujeda.

Lakomcu je vazda malo.

Jedna lasta ne čini proljeće.

Ljubav sve pobjeđuje.

Očima se ljubav kuje.

Sve je dopušteno u ljubavi i u ratu.

Jezik gore može posjeć nego mač.

Tko mačem bije, od mača i gine.

Mačka se uvijek na noge dočeka.

Što mačka koti, miševe lovi.

Majstor se vježbom postaje.

Svatko je majstor svog zanata.

Ni previše ni premalo nije dobro.

Niko se bez mane nije rodio.

Čist račun, duga ljubav.

Gdje ljubav vlada tu zakon ne treba.

Ljubav je liepa, ali i sliepa.

Ljubav je puna meda i jeda.

Nemoj se ludu suprotiviti.

Onaj je mudar, koji umije biti lud i pametan.

Kakav lonac, onaki i poklopac.

Ne budi svakom loncu zaklopac.

Tko lupeža krije, ni on bolji nije.

Tko dva zeca lovi, ni jednog ne ulovi.

Ako je lud ne budi mu drug.

Imena luda nalaze se svuda.

Mudra je lisica ali se ipak u gvožđa ulovi.

Lijepa je žena rijetko poštena.

Vrijeme liječi sve rane.

Od smrti nema lieka.

Svaka ptica svome jatu leti.

Vrijeme leti.

U jeziku je med i jed.

Medalja ima dvije strane.

Nova metla liepo mete.

Tko zlo misli, zlo i čini.

Iz prazne kuće i miševi bježe.

Tresla se brda, rodio se miš.

Kome sunce sja, mjesec mu ne treba.

Mjesec ne haje, što pas laje.

Na mlađem sviet ostaje.

Kakva mladost, takva starost.

S božjom pomoći sve se može.

Sve se može, što se hoće.

Što sam možeš, ne očekuj od drugoga.

Tko radi taj se i moli.

Sve rijeke teku u more.

U more ne treba soli sipati.

O velikim i o mrtvim ili govori dobro ili muči.

Najmučnije je samoga sebe upoznati.

Mudar zna pametno šutiti.

Svatko po svom načinu.

Što tko traži, ono i nađe.

Napad je najbolja obrana.

Tko ništa nema, ništa mu ne nedostaje.

Jedna nesreća, vuče za sobom drugu.

Od ludog jezika dolaze mnoge nevolje.

Prijatelj se u nevolji poznaje kao zlato u vatri.

Nezvanom gostu za vratima mjesto.

Niko se nije naučen rodio.

Nitko ne može svakomu ugoditi.

Bez novaca ni u crkvu.

Malo daje tko mnogo obećaje.

Napad je najbolja obrana.

Od dva zla treba odabrati manje.

Oči su lakomije nego želudac.

Više očiju više vide.

Kakav otac taki sin.

Pomozi drugome, i tebi će Bog pomoći.

Sreća čovjeku više vrijedi nego pamet.

Jabuka ne pada daleko od stabla.

Što visoko leti, na nisko pada.

Ne plivaj uz vodu.

Kakva muzika, takav i ples.

Tko u vjetar pljuje, u oči mu pada.

Ljubav sve pobjeđuje.

Svaki je početak težak.

Tko za vragom pođe, vrag ga i odnese.

Kakav posao, onakva i plaća.

Tko mnogo posjeduje, mnogo mu i treba.

Pošten čovjek drži svoju riječ.

Poštenje je najbolja korist.

Poštuj starije, i tebe će mlađi.

Kakav pozdrav, onaki i odzdrav.

Bolje je vrijedan prijatelj, nego rođen brat.

Gdje je igre ondje je i svađe.

Dobro vino ne treba hvalu.

Tko ljeti hladuje, zimi gladuje.

Ako hoćeš biti čašćen, časti i ti drugoga.

Prazna kesa, gotova groznica.

Vrba grožđem ne rađa.

Niko se bez mane nije rodio.

Tko nije kuću gradio i kćer udavao, ne zna što je trošak.

Sam pod sobom podsieca granu.

Tko je bliži peći, bolje se grije.

Gdje je ljubav, grieha nema.

Gdje zlato govori, svaki je govor izlišan.

Bolje je mudro mučati, nego ludo govoriti.

Jedan sluga ne može dvoriti dva gospodara.

Kakav gospodar, takav je sluga.

U dobra gospodara, dobar i sluga.

Vuk na vuka ni u gori neće.

Sit gladnomu ne viruje.

Bolje je dobar glas, nego zlatan pas.

Po glasu se ptica pozna.

Riba s glave smrdi.

Tko mačem bije, od mača i gine.

Glad i vuka iz gore istjera.

Nije valjda: šapćat gluvu, slijepu namigivat, s ludim govorit, uz vitar vozit.

Jao ti ga težaku kad vrime dođe u nevrime.

Suv maj – teško nam.

Prođi se čovika golobrka i žene brkate; kuće tisne, udovice bisne i u majke ćeri jedinice!

Sidina u glavu, pamet u stranu.

Lipa odića čini gospodičića.

Drugi uradi, drugi i izide.

Ko više ima, više mu se i oće.

Ko na roditelje ruku diže, milost božju ne dosiže.


Ajme onom do smrti ko se u zlo uprti.


Bolje da počivaju plug i voli nego ženine ruke.

Čista zlata rđa se ne vata.

Di laž ruča, tu ne večera.

Iz mire svi đavli vire.

Ko s dicon liga, popišan se diže.

Ko s đavlon tikve sadi, o glavu mu se razbijaju.

Ko se dima ne nadimi, taj se vare ne ugrije.

Koga zmija kolje i gušćarice se boji.

Nije kuća tisna ako čeljad nije bisna.

Od srca nema otribina.

S kin te vidin, s tin te pišen.

Sidi Luce,  al ne sidi sunce.

Što trizan misli, pijan govori.

U vola bodača isparano prkno.

Vrana vrani oči ne kopa.

Za nevolju, i Turčine kume.

Triba zasvirat i za pas zadit.

S kin je vikovat, nije vragovat.

Lako je mrtvon kurjaku rep mirit.

Mlada kurva, stara prosakinja.

 


© IMOart 2008-2009 ::: webmaster