Kad se tehnički standardi, znanstvena praksa, računalni operacijski sustavi, preporučeni ili propisani stilovi i pravopis ne slažu.
Decimalni zarez ili decimalna točka? Preporuka?
SI sustav je olabavio. Ako se dobro sjećam nekad je decimalna točka bila propisana. Do 2003.?
The 10th resolution of CGPM in 2003 declared that "the symbol for the decimal marker shall be either the point on the line or the comma on the line." In practice, the decimal point is used in English-speaking countries as well as most of Asia and the comma in most continental European languages.
http://en.wikipedia.org/wiki/International_System_of_UnitsIn Croatia, SI style (1 234 567.89) is used.
[…]
Countries using Arabic numerals with decimal comma
[…]
Croatia (comma used officially, but both forms are in use elsewhere)
http://en.wikipedia.org/wiki/Decimal_markRačunovođe i financijaši se drže zareza. U tehnici i znanosti je češšća i praktičnija decimalna točka.
Zna se tko je tu jači kod nas. Raspodjela, a ne proizvodnja. Pobijedio zarez. HRN ISO 31-0:1996
http://hr.wikipedia.org/wiki/ZarezHrvatsko matematičko društvo preporučuje točku kao decimalni znak, i to je danas često prihvaćeno u hrvatskim matematičkim udžbenicima, iako je u neskladu s pravopisom i hrvatskom normom. Takvo je stanje neodrživo, te se trenutačno može u hrvatskome preporučiti uporaba decimalnog zareza. Kad bi se željelo prihvatiti decimalnu točku, trebalo bi promijeniti i normu i pravopisno pravilo.
http://www.ihjj.hr/images/Izdanja/Rasprave/31_06_Hudecek_Mihaljevic.pdfNe š ti promjene. Hudečecu hudi. Hu-dečkice. Da. I
Zvono Mijaljevića kobile.
Na primjer, uređeni par brojeva (x,y), kad se radi o decimalnim brojevima zapisan je (7.5,8.2). Bjelina iza zareza? (7.5, 8.2)
Nek mi pravopisac onda propiše konzistentan način pisanja matematičkih tekstova, npr. (7,5;8,2), (7,5; 8,2) što
brte ne liči i
vrlo je mimo svit.Nadnevak. Kako zapisati brojevima?
Pravopis je jasan.
23. 2. 2011.
23. II. 2011.
Operacijski sustavi su kontra pravopisa kad se izabere Hrvatska kao lokacija.
23.2.2011
23.02.2011
23.02.11
Nema bjelina i nema točke iza broja koji označuje godinu.
Što kaže DIN 5008? (Povijest i iskustvo vele da odavno koristimo blago ili nikako izmijenjene DIN propise.)
Prevedeno, DIN 5008 veli:
23.02.11. (Nema bjelina, piše se vodeća nula, točka i na kraju.)
Iznimno i malo manje iznimno dopušta i:
23.2.2011 (Nema točke na kraju, nema vodećih nula.)
23. veljače 2011 (Nijemci sve imenice pišu velikim početnim slovom pa i nazive mjeseci, genitiv se ne vidi,
des se ne piše, nema točke iza broja koji označuje godinu)
23.2.11 (Nema točke na kraju.)
23.02.2011. (dd.mm.yyyy., dd.mm.gggg.)
Dakle, što s bjelinama, vodećim nulama i završnom točkom u numeričkom zapisu nadnevka?
Reći da je to stvar stila, a ne pravopisa?
Kako zapisati vremensko razdoblje?
U naslovu jedne knjige, citirane na nekim drugim temama stoji:
1468/9.
Knjiga, doduše, ne poštuje hrvatsku jezičnu normu.
1468./9.
Stilske preporuke i zahtjevi mnogih nakladnika, protivne su pravopisu. Može se naći svašta.
1468-1469 (Nema točke iza rednih brojeva godina, koristi se (tipografska) spojnica (n-dash) umjesto crtice (m-dash —), nema bjelina.)
1468-1469.
1468 - 1469
itd. dok se ne iscrpe sve mogućnosti
1468. — 1469.
Još kad se dodaju uobičajene zagrade.
(1468. — 1469.)
( 1468. — 1469. )
etc.
Preporučeni stilovi citiranja, međunarodni (citation styles), često su u sukobu s domaćim pravopisom.
Nedavno je i na ovom forumu postavljeno pitanje o načinu citiranja ulomka teksta.
Tipografski je u redu takav tekst otisnuti kurzivom s obostranim uvlakama.
U web svijetu, računalnom, digitalnom citiranju, napose tiskanog, dotad nedigitaliziranog teksta, preporuka je nepraktična.
Http protokol je zagušen prijenosom znakova neprekinute bjeline (nonbreaking space — ). Praviti html, BBCode, ili neku treću tablicu za takvu svrhu je prezahtjevno. Konačno, zašto oponašati papirnato izdanje i njegova ograničenja?
Kurziv je posebna nezgoda u citiranju. Gube se izvorna formatiranja teksta (quote, blockquote, html, BBCode).
Mnogi zapnu i na navodnicima. Zamijeniti navodnike u izvorniku koji se citira polunavodnicima? To je u redu. Nu, opet se gubi dio izvornosti citiranog teksta.
Fizički i programski tipkovnice različitih računalnih platformi i za različite operacijske sustave sadrže sasvim dovoljnu količinu prihvatljivog znakovlja za navodnike.
Ako su u izvorniku korišteni navodnici (") i polunavodnici ('), ako sâm citat počinje ili završava navodnicima ili polunavodnicima, stvar je rješiva.
Stavimo znakove navoda koji u izvorniku nisu korišteni. Treba samo malo pogledati kako doći do tog znakovlja na tipkovnici, koji su prečaci, u krajnoj nuždi kopirati takve znakove s nekog dostupnog (web) izvora. ( “ " " ' ‹ › ‹‹ ›› « »)
Ozbiljni korisnici računala kojima takve stvari trebaju, najčešće koriste fizičku US tipkovnicu i u operacijskom sustavu izaberu 'američku proširenu tipkovnicu', ovisno o platformi OS-u koji koriste — 'U.S. extended keyboard', "U.S. International keyboard — PC).
Preporuke i stilovi vezani za citiranje i referenciranje često su u sukobu s pravopisom rednih brojeva i točkom.
Stranica
[p120]
[p. 120]
[p.120.]
[p. 120.]
…
Stranice (raspon stranica)
[pp120-126]
[pp. 120. — 126.]
… dok se ne iscrpe sve moguće kombinacije zagrada, bjelina, točaka, spojnica, crtica…
(Aličić, 1985:120-126)
(Aličić, 1985.: 120. — 126.)
…
Stilovi navođenje izvornika su također često u sukobu s pravopisom i rednim brojevima.
Ahmed S. Aličić.
Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina, Orijentalni institut u Sarajevu, Monumenta turcica, Historiam Slavorum Meridinalium ilustrantia, Tomus sextus, serija II, Defteri, knj. 3, Sarajevo 1985, VI, 113, 655;
Ahmed S. Aličić.
Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina, Orijentalni institut u Sarajevu, Monumenta turcica, Historiam Slavorum Meridinalium ilustrantia, Tomus sextus, serija II., Defteri, knj. 3., Sarajevo 1985., VI., 113., p. 655.;
Stil ili pravopis?
Prilagoditi pravopis stilu? Ili obratno, kad i gdje je moguće?