Autor Tema: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST  (Posjeta: 7356 )

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #30 : 25 Travanj 2010, 13:19:30 poslijepodne »
Triba voditi racsuna i o nakonrimskim zsupama na podrucsju zapadne Hercegovine (i okolo nje) - nisu one iz neba pale: Primorje, Popovo, Žaba, Luka, Velika, Gorska, Imota, Večerić, Dubrave, Dabar, Krajina, Rama, Duvno, Neretva, Kom ... Nikada nijedna vlast, osim csini se rimske, nije postavila granicu na crti Klobuk - Vranich (ni hrvatska, ni bosanska, ni osmanska), niti je kada bilo granice na Duzsicama, niti u Cernu, e da bi nastale granice u jeziku. Nema nikakve dvojbe da je šć/št-granica nastala izmedju Delmata i istocsnijih plemena, da su Naresijci imali takve jezicsne priddispozicije da postanu shtakavci i jokavci (bijo, radijo, nosijo), Delmati shchakavci, da je Velika (sridishte danashnji Ljubushki) pocsevshi od Duzsica, pa skroz do mora u biti ardijejsko podrucsje (jakanje: bija, radija, nosija), da Brotnjo i prikoneretavlje vuku na Daorse (okanje: mogo, vuko, tuko). Dakle, Iliri su prieuzeli hrvatski jezik, ali su to pojedina plemena, a glede niekih jezicsnih dvojnosti, csinila na svoj nacsin (s obzirom na svoje jezicsne priddispozicije, shto navodi na zakljucsak da su govorili razlicsitim ilirskim naricsjima, ako ne i jezicima). Iako se primirice al > ao (a, o) (kopal > kopao, kopa, kopo) minjalo u 15./16. st., ne znacsi da i tada takve priddispozicije nisu postojale. (Isto je s il > io, ijo, ija - nisil, ul > uo, ujo, uja - obul). Nieki su jezikoslovci ove pojave (poglavito št/šć i jat) tumacsili razlicsitim Hrvatima triju seoba (kajkavci kod kojih jat > e - zapadna struja, shtokavci (jat > i, ie) - iztocsna i csakavci (jat > i, e) - sridishtnja).
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #31 : 26 Travanj 2010, 10:05:28 prijepodne »
Danas je granica št/šć di je, no di je bila prije 300g, prije 500g? Šta kažu zapisi na bilizima recimo? Runovići i Zmijavci su skoro listom došli iz današnjeg Ljubuškog, Brotnja. Jesu li oni nakanadno postali šćakavci ili je šćakavsko nestalo iz LJubuškog i Broćna?

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #32 : 28 Travanj 2010, 00:12:20 prijepodne »
Niti s jednog biliga u zapadnoj Hercegovini nema izravne potvrde za "sht" ili "shch". Kocserinska plocsa (1404.) ima: dojde, poje, molju. S ledinacske se mozse samo izcsitati ikavica. Iz one u Mokrom - nishta, ali na knezspoljskoj: č'rto, č'rto. Cserinska: za "tuđin" ima "tućin", a ne "tujin". Krushevo kod Mostara: "n' zeimli" (nije "zemja"). Na Bakrima (Csitluk) ima vishe biliga s napisima, ali samo onoj Pavla Komlinovicha ima "učr'to, učr'ato na plemenitej" - zanimljivo da se dvaput navodi rics "pisao" kao i na knezspoljskom biligu.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #33 : 29 Travanj 2010, 00:32:42 prijepodne »
Glongina teza o baškoj planini je čitljiva jer je vrijedila samo za primorce koji su planinu gledali kao blizu baškoj vodi, vodi napose. nema dileme da se prvi dio složenice odnosi na boju. prije svega zato što je boja dominirala stanovništvu koje boravi u relativno blagom klimatskom okruženju.
zakovana bjelina bila bi najbliže slavenskoj genezi riječi. alrićeva verzija bilkovo gdje je bilak sinonim za snijeg također je na ovom tragu. nego me zbunjuje njegova teza o genezi riječi vrljika iz vrh rika dok je vrulja i vrilo jezično srodnije. i čudilo bi me da su ime dali neki stanovnici jugoistočnih padina niz koje rijeka teče, a ne živi stanovnici kraja koji bi usvojili tuđe viđenje.
iznad sela imam gradinu, ostatak ilirske utvrde. nitko nije ozbiljnije kopao. bi li vrijedilo krenuti, što bi se moglo pronaći?
« Zadnja izmjena: 29 Travanj 2010, 00:37:10 prijepodne Slovak »
Dosta parola.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #34 : 02 Svibanj 2010, 17:32:32 poslijepodne »
Vrljika od Vrh-rika je povijesno dokazano na primjeru Vrlike kod izvora Cetine di je bila stara hrvatska župa Vrhrika. Stanovnici Kijeva koji su pristigli iz naših krajeva u 17.st. su Vrliku zvali Vrljikom piše u njihovom zborniku.

Blizu izvora rijeke Cetine Hrvati su utemeljili naselje koje su prozvali Vrh Rika ( Verchrecha, Vercherica, Verhlichky, Verlechensis, Werkrika, Verchioc). Vrh Rika se na latinskom spominje prvi puta 1185.godine u spisima splitske sinode ( hrvatskom biskupu u Kninu pripadale su župe: Knin, Polje, Vrh Rika i Pset, a u hrvatskom jeziku 1451.godine.

http://www.vrlika.hr/podstranice/povijest.html

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #35 : 03 Svibanj 2010, 17:44:10 poslijepodne »
Ma jasna stvar. Isti je slucsaj s Vrdolom (Vrh-dol) i Vrpoljem (shibenskim, Vrh-polje). Slovak bi to mozsda izveo od "vrdati" i "vrpoljiti se".
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #36 : 03 Svibanj 2010, 18:55:17 poslijepodne »
klanjam se.  :hat
ali i daje tvrdim da geneza imena ovisi i o riječima o koje se značenje zvučno naslanja.
Dosta parola.

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Sidoč / Sidača
« Odgovori #37 : 21 Svibanj 2010, 13:50:41 poslijepodne »
http://opcina-sestanovac.hr/

Općina Šestanovac nalazi se u srednjoj Dalmaciji, pripada splitskoj makroregiji i zaprema površinu od 89,5 km2. Na području Općine Šestanovac živi 2685 stanovnika s gustoćom od oko 30 stanovnika/km2, a obuhvaća naselje Šestanovac - administrativno središte, te naselja Grabovac, Katuni, Kreševo i Žeževica. Reljef ovog područja karakterizira pojas plodnih polja na lijevoj obali rijeke Cetine i usporednog krševitog grebena i zaravni. Omeđeno je brdom Vitrenik na sjeveru, brdom Sid na istoku, planinom Biokovo na jugoistoku, veličanstvenim kanjonom rijeke Cetine na jugu i brdom Kreševnica na sjeverozapadu.



OTHERWORLD
There is no evidence for a consistent picture of the PIE otherworld. We do not know where it was, but it appears that the abode of the dead is reachable by boat, cf. OIr. tír inna mban,
which is an island, as is the tech Duinn „the house of Donn“. Likewise, the island of Avalon in the British legend is the resting place of heroes, such as King Arthur (Welsh Arthwr). OCS navъ „the otherworld“ is derivable from the word for „boat“, PIE *neh2u- (Lat. nāvis, Skt. naú-, etc.), and in the Greek belief, one has to cross the river Styks to reach the otherworld. The idea that one crosses the river is here combined with the other one, namely that the realm of the dead is underground; in the Old Irish sagas, you enter it via the fairy mounds, the síd (< PIE *sēdos „seat“). In a few traditions we find the idea that the dead abide in a wonderful meadow, rich in horses, cf. Hitt. wēllu- „meadow (of the otherworld)“, Gr. (W)ēlýsion pedíon „Elysean fields“, RV 10.14.2: „this cow pasture is not to be taken away“, OIr. mag mell; in TochA the word walu „dead“ may be related, as well as ON val-höll „Valhalla“.
http://www.ffzg.hr/~rmatasov/PIE%20Religion.pdf
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #38 : 21 Svibanj 2010, 14:45:53 poslijepodne »
sidište na Sidoču

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #39 : 21 Svibanj 2010, 16:01:15 poslijepodne »
Meni utoliko zanimljivije s naslova brojnih pećina na Sidoču i špilje Gavranike.
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #40 : 22 Svibanj 2010, 01:25:06 prijepodne »
klanjam se.  :hat
ali i daje tvrdim da geneza imena ovisi i o riječima o koje se značenje zvučno naslanja.

i ne samo to. mislim kako se lingvističari mahom ispromašivaju, s učitelja na učenika.
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #41 : 23 Svibanj 2010, 16:30:20 poslijepodne »
Ma jasna stvar. Isti je slucsaj s Vrdolom (Vrh-dol) i Vrpoljem (shibenskim, Vrh-polje). Slovak bi to mozsda izveo od "vrdati" i "vrpoljiti se".
belevarac, molio bih te ipak, nakon svih tvojih tvrdih i upornih negiranja o vezi vrljike s vrilom, vruljom, vrludanjem (da odemo ustranu), vrutkom ukratko, da objasniš tu šizofreno sličnu slučajnost u zvuku i predožbi, da je negiraš argumentom i objasniš njezinu nebitnost. pa da uzmeš vrh-riku kao izvor!
Dosta parola.