Autor Tema: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST  (Posjeta: 7354 )

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #15 : 07 Listopad 2008, 01:08:13 prijepodne »
Ma daj, bolan, mani se chorava posla. Eno bash u Zlatar Bistrici za "zlatara, filigrana" kazsu "kujundzsija", a u Bedekovcsini ima csetvrt "Kujundzsiluk".

A za one koji nisu ljubitelji pucskog izkonoslovlja:

kujùndzsija m tur. kuyumcu < kuyum »pridmet od zlata (srebra)«

Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #16 : 08 Listopad 2008, 13:48:18 poslijepodne »
Ma daj, bolan, mani se chorava posla. Eno bash u Zlatar Bistrici za "zlatara, filigrana" kazsu "kujundzsija", a u Bedekovcsini ima csetvrt "Kujundzsiluk".

A za one koji nisu ljubitelji pucskog izkonoslovlja:

kujùndzsija m tur. kuyumcu < kuyum »pridmet od zlata (srebra)«


Igrajmo se pokvarenoga telefona. Nisam tražio pojašnjenje da kujum nema veze sa glagolom kovati, nego ustvrdio da je taj glagol drugi dio kovanice biokovo. Šta ti belevarac misliš o tome, a ne klaić?
Dosta parola.

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #17 : 10 Listopad 2008, 01:27:35 prijepodne »
"Kujundzsiju" si stavio u suricsje "kovati" i "Biokovo", a ja sam samo rekao da to ima veze kao M. Kraljevich i televizija. A o tome da je "Biokovo" kovanica od "kovati": nieshto mislim da je bash moglo nastati po niekome tko je gori "bijo i kov'o", a kovacsnica mu bila bash izpod Sv. Jure. A sve po onoj "Marko" = onaj koji mari.

Shto Klaich misli o kujundzsiji, ne znam. Ali u njega jamacsno nema ricsi "kuyumcu". Proviri (nemoj viriti, nego provjeri).
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #18 : 11 Listopad 2008, 00:27:22 prijepodne »
Marili mi ili mi ne marili, ono što je davno skovano ma rukom bogalja što hrama otrovan arsenom nije lako polomiti, ako je dobro skovano, a ovo je skovano da bi ga se samo dijalektikom moglo otupiti, odlomiti, nepovratno izvrciti, rastočiti kao med ili definitivno odbaciti, zajedno s drškom od bukovog jasena. Alerić je u pravu, nema puta naokolo.Ali staze imaju vidikaaaa
Dosta parola.

Offline andjeo gabriel

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 788
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #19 : 11 Listopad 2008, 15:36:28 poslijepodne »
Ljudi su od pantivika nadivali imena svemu i svačemu pa kad se navikneš na takav naziv sve je normalno.
Do sad je bilo Biokovo, kad planinu probuše bit će Bijakova. Raos joj je nadijo ime Jauk planina. Jauče li dok je buše nisan čujo, valjda jin je tanko svrdlo pa ga tlika mazija i ne ćuti ::)

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #20 : 25 Listopad 2008, 01:14:12 prijepodne »
Pita baba curu iz sela što se vratila na praznike poslije prva dva semestra: Dite moje, koju 'no ti školu učiš gori u Zagrebu ?. - Studiram fonetiku i lingvistiku, bako! , radosno će cura. - A, šta je da je, glavno da se nešto studira, ćerce!
Dosta parola.

Offline aurora x

  • Veteran
  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 480
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #21 : 25 Listopad 2008, 09:09:54 prijepodne »
Jednom zgodom dok moja baba i ja u popodnevnom malom razgovoru uz kavu pogledamo prema Bijakovi, krene i tema o imenu planine... Bijakova... veli meni baba... kad zakuje led na vr miseci mu tribaju da se otopi.

Eto moj mali prilog imenu....

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #22 : 25 Listopad 2008, 17:32:37 poslijepodne »
Riječi su kao i ljudi, nije ih moguće definirati ili odrediti otkuda dolaze. Kad čovjek u maternici postaje čovjek, sliči li više na oca ili majku, ili na oboje podjednako, a možda sliči najviše očevom pradjedu ili njegovom bratu? Riječi su kao rijeke, možemo im otkriti izvor, ali odakle se taj izvor napaja teško. Samo osjećeti puninu riječi u zvuku, u značenju, u lomu jezika, u slici, u filmu, dovoljno je, ili samo znati pričati.
Dosta parola.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Baška planina ili Staza?
« Odgovori #23 : 18 Travanj 2010, 20:22:24 poslijepodne »

U 17. st. južno ime (samo južno?) je najvjerojatnije Baška planina.

"…
1663., miseca travnja na 24. Alija Bojčić uhiti u Bašku polju 5 fratara živih a šestomu glavu osiče i 2 dice i momka, sve ji proda na Livno Janjičarom za 500 groša.

1665., miseca maja na 6. nadje snig po Baškoj planini.

1665., miseca maja na 18. nadje snig po primorski planina od Staze do Baške planine, tako je viruj mi.

1685., miseca jula na 15. Dodje turska vojska da uzme Zadvarje, bosanski Paša i Jercegovački paša i bilo je toliko halajbega. Uzeše Poletnicu, Zavalu i Male Dvore, a brzo bi i grad; ali naša vojska otidje da se pobiju, tako srića hoti, da Turci daše pleća, tere pobigoše. Uhitiše ji živi 16 a ubiše ji 100, zatekoše ji u Poletnici 47 u kuli i sve ji izvadiše i povedoše u Vrulju gjeneralu. Naša pogiboše 3 a raniše ji 8, a živi uhitiše 5: Tadiju Kulišića, Ivana Povodu, Antičića iz Igrane; a naši tako rekoše, da su ji ranili 50, i ostaše 2 petarda i šta se bombe meću, alaj barjak i ostale robe, pušaka, sabalja, kopja, kabanica, to se nezna. I bi veliko veselje u svemu Primorju i u svoj Dalmaciji, jere se oslobodiše od velika zla amen alleluja.

1685. Istoga na 23. pade snig po Baškoj planini, što niko nezna da je u ta doba pao snig onda.
…"
Zlatović, fra Stipan; Kronaka O. Pavla Šilobadovića o četovanju u Primorju (1662—86.), u: Starine XXI, JAZU, Zagreb 1889. (86—115)

[Vošac, Voškopolje, Roscopoglie na onoj mapi]
http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=524.msg38867#msg38867

"1665., miseca marča na 21. Vicko Kežić, samo 12 junaka, pobi se s Vrgorčani na Voškopolju u Podoborju. f. B. 2 živa dovedoše, a jednoga pogubiše. Naši svi zdravo f. B. Amen. ita fiat." [navedeno mj.]

BTW. U Gojak-Nimičić-ovom Liber archivalis-u (koji sam kao izvor navodi Kronaku fra Pave Šilobadovića) 24.4.1663. Bojčić je uspio nać 5 pratara na Rošku Polju, da bi u oba izvora stajalo kako su njega našli u špilji u Vrulji dva dni potlje.
"1663., miseca travnja na 26. harambaše primorske zatekoše Aliju Bojčiča s bratom i još ji 8 š njime u Vrulji u špilji i jedva ji iz◊vadiše. Aliju pogubiše i još ji š njime 5, a 4 živa dovedoše. Turci naša 3 ubiše." [navedeno mj.]
« Zadnja izmjena: 18 Travanj 2010, 20:26:56 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Ἄδριον δὲ ὄρος
« Odgovori #24 : 20 Travanj 2010, 07:11:08 prijepodne »
ADRION
      Grčki izraz “Adrion” najstariji je poznati naziv za planinu Biokovo, a zabilježio ga je stariji Kristov suvremenik grčki geograf Strabon iz maloazijskog grada Amasia u Pontu (63.pr.Kr.-19.p.Kr.). U svome, najbolje, sačuvanom djelu Geografika (Zemljopis), u kojem je obradio Europu, Aziju i Afriku, u poglavlju 315. opisujući zemlju Dalmata, ostavio nam je za naše pitanje i ovu važnu rečenicu, koja na grčkome jeziku i latiničkoj transliteraciji glasi: “Adrion de oros esti mesen temnon ten Dalmatiken, ten men epithalation ten d’ epi thatera.” To u hrvatskom prijevodu znači: “Adrion je brdo koje zemlju Dalmata siječe po sredini na primorsku (kraijnu) i onu s protivne strane.” Naziv Adrion na prvi mah podsjeća na naziv Adrias, kako su Grci skraćeno nazivali Jadransko more. Za taj, pak, naziv Adrias utvrđeno je da dolazi od naziva Adria, grada koji su vjerojatno Etrušćani osnovali na sjevernoj obali Jadranskog mora, nedaleko ušća rijeke Pad, pa je taj grad u svoje doba postao najvažniji od svih gradova na Jadranu. Po tome su gradu Grci nazivali cijeli zaljev, između Balkana i Apenina, Adriatike thalassa, tj. Jadransko more, skraćeno Adrias, a njegovu najvišu planinu Adrion. Stravon planinu Adriu dosta određeno postavlja po sredini obalne Dalmacije, te razlikuje njegove dvije strane: južnu, moreplovcima bolje poznatu “ten epithalattion” (primorje) i sjevernu, koju ne naziva “zagorjem” nego samo: “ten d’ epithatera”, tj. “onu s protivne strane”. Od Adrias Grci su stvorili pridjeve Adrienos i Adriatikos, jadranski. Prepostavljam da su za našu planinu upotrijebili prvi pridjev u opisnom izrazu to Adrienon oros=Jadransko brdo, gdje su i imenica to oros (brdo) i pridjev adrienon srednjega roda. Kasnije je imenica oros otpala, a kontrahirani pridjev Adrion postao vlastito ime za naše Biokovo.

"… παρ᾽ ὅλην δ᾽ ἣν εἶπον παραλίαν νῆσοι μὲν αἱ Ἀψυρτίδες, περὶ ἃς ἡ Μήδεια λέγεται διαφθεῖραι τὸν ἀδελφὸν Ἄψυρτον διώκοντα αὐτήν. ἔπειτα ἡ Κυρικτικὴ κατὰ τοὺς Ἰάποδας: εἶθ᾽ αἱ Λιβυρνίδες περὶ τετταράκοντα τὸν ἀριθμόν: εἶτ᾽ ἄλλαι νῆσοι, γνωριμώταται δ᾽ Ἴσσα, Τραγούριον, Ἰσσέων κτίσμα, Φάρος ἡ πρότερον Πάρος, Παρίων κτίσμα, ἐξ ἧς Δημήτριος ὁ Φάριος. εἶτα ἡ τῶν Δαλματέων παραλία καὶ τὸ ἐπίνειον αὐτῶν Σάλων. ἔστι δὲ τῶν πολὺν χρόνον πολεμησάντων πρὸς Ῥωμαίους τὸ ἔθνος τοῦτο: κατοικίας δ᾽ ἔσχεν ἀξιολόγους εἰς πεντήκοντα, ὧν τινὰς καὶ πόλεις, Σάλωνά τε καὶ Πρώμωνα καὶ Νινίαν καὶ Σινώτιον τό τε νέον καὶ τὸ παλαιόν, ἃς ἐνέπρησεν ὁ Σεβαστός. ἔστι δὲ καὶ Ἀνδήτριον ἐρυμνὸν χωρίον, Δέλμιον δὲ μεγάλη πόλις, ἧς ἐπώνυμον τὸ ἔθνος: μικρὰν δ᾽ ἐποίησε Νασικᾶς καὶ τὸ πεδίον μηλόβοτον διὰ τὴν πλεονεξίαν τῶν ἀνθρώπων. ἴδιον δὲ τῶν Δαλματέων τὸ διὰ ὀκταετηρίδος χώρας ἀναδασμὸν ποιεῖσθαι: τὸ δὲ μὴ χρῆσθαι νομίσμασι πρὸς μὲν τοὺς ἐν τῇ παραλίᾳ ταύτῃ ἴδιον, πρὸς ἄλλους δὲ τῶν βαρβάρων πολλοὺς κοινόν. Ἄδριον δὲ ὄρος ἐστὶ μέσην τέμνον τὴν Δαλματικήν, τὴν μὲν ἐπιθαλάττιον τὴν δ᾽ ἐπὶ θάτερα. εἶθ᾽ ὁ Νάρων ποταμὸς καὶ οἱ περὶ αὐτὸν Δαόριζοι καὶ Ἀρδιαῖοι καὶ Πληραῖοι, ὧν τοῖς μὲν πλησιάζει νῆσος ἡ μέλαινα Κόρκυρα καλουμένη καὶ πόλις, Κνιδίων κτίσμα, τοῖς δὲ Ἀρδιαίοις ἡ Φάρος, Πάρος λεγομένη πρότερον: Παρίων γάρ ἐστι κτίσμα…"
(Strab. 7.5.5)

"…There are islands along the whole of the aforesaid seaboard: first, the Apsyrtides,1 where Medeia is said to have killed her brother Apsyrtus who was pursuing her; and then, opposite the country of the Iapodes, Cyrictica,2 then the Liburnides,3 about forty in number; then other islands, of which the best known are Issa,4 Tragurium5 (founded by the people of Issa), and Pharos (formerly Paros, founded by the Parians6), the native land of Demetrius7 the Pharian. Then comes the seaboard of the Dalmatians, and also their sea-port, Salo.8 This tribe is one of those which carried on war against the Romans for a long time; it had as many as fifty noteworthy settlements; and some of these were cities—Salo, Priamo, Ninia, and Sinotium (both the Old and the New), all of which were set on fire by Augustus. And there is Andretium, a fortified place; and also Dalmium9 (whence the name of the tribe), which was once a large city, but because of the greed of the people Nasica10 reduced it to a small city and made the plain a mere sheep pasture. The Dalmatians have the peculiar custom of making a redistribution of land every seven years; and that they make no use of coined money is peculiar to them as compared with the other peoples in that part of the world, although as compared with many other barbarian peoples it is common. And there is Mount Adrium,11 which cuts the Dalmatian country through the middle into two parts, one facing the sea and the other in the opposite direction. Then come the River Naro and the people who live about it—the Daorisi, the Ardiaei, and the Pleraei. An island called the Black Corcyra12 and also a city13 founded by the Cnidians are close to the Pleraei, while Pharos (formerly called Paros, for it was founded by Parians) is close to the Ardiaei…

1 Now Ossero and Cherso.
2 Now Veglia.
3 Now Arbo, Pago, Isola Longa, and the rest.
4 Now Lissa.
5 Now Trau.
6 In 384 B.C. (Diodorus Siculus, 15. 13).
7 Demetrius of Pharos, on making common cause with the Romans in 229 B.C., was made ruler of most of Illyria instead of Queen Tuta (Polybius, 2-10 ff.).
8 Now Salona, between Klissa and Spalato.
9 Also spelled Delminium; apparently what is now Duvno (see Pauly-Wissowa, s.v. “Delminium”).
10 P. Cornelius Scipio Nascia Corculum, in 155 B.C.
11 The Dinara.
12 Now Curzola.
13 Of the same name."
H.C. Hamilton, Esq., W. Falconer, M.A.; Strabo, Geography,  Ed. The Geography of Strabo. Literally translated, with notes, in three volumes. London. George Bell & Sons. 1903.

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #25 : 24 Travanj 2010, 01:28:31 prijepodne »
Svakako bi smisloslovnije bilo da se radi o Dinari, jer ona je uistinu dilila podrucsje Delmata na dva dila, a naziv se rabi u opisu toga plemena. Delmati nisu jamacsno dopirali dalje od Vranicha. Od Vranicha priko Kocserina, Širokoga pa do Neretve su Naresiji; juzsno od njih (recimo sa sridishtem u Ljubushkom) su Ardijejci (nakon poraza i progona s obale); iztocsno od potonjih, do Neretve i priko iste, su Daorsi. Prima tomu, Biokovo ne mozse diliti podrucsje Delmata.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #26 : 24 Travanj 2010, 18:58:46 poslijepodne »
Kakvi su dokazi da su Ardijejci koji su prethodno držali priobalne krajeve od Neretve do Albanije priseljeni baš u Ljubuški (ili Široki) nakon bitke sa Servijom 135. g prije Krista (ne znam točno kad)? Pošto Dalmati konstantno stiskaju Daorse i prije ovog razdbolja pa sve do 40-tih prije Krista kad su i uništili Daorson (Ošanić) imam dojam da između Dalmata i Daorsa u 2 i 1 viku prije Krista nije bilo nikoga. Strabon veli da su Ardijejce odveli na siromašnu zemlju u kojoj je bila slaba poljoprivreda, a Ljubuški mi nije tome nalik.

The Ardiaei were called by the men of later times "Vardiaei." Because they pestered the sea through their piratical bands, the Romans pushed them back from it into the interior and forced them to till the soil. But the country is rough and poor and not suited to a farming population, and therefore the tribe has been utterly ruined and in fact has almost been obliterated. And this is what befell the rest of the peoples in that part of the world; for those who were most powerful in earlier times were utterly humbled or were obliterated, as, for example, among the Galatae the Boii and the Scordistae, and among the Illyrians the Autariatae, Ardiaei, and Dardanii, and among the Thracians the Triballi; 316that is, they were reduced in warfare by one another at first and then later by the Macedonians and the Romans.

http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/7E*.html

« Zadnja izmjena: 24 Travanj 2010, 19:05:43 poslijepodne Zavelim »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
bilužke i dokazi
« Odgovori #27 : 24 Travanj 2010, 21:33:45 poslijepodne »

Nikakvi. Kakvi će bit? Ako su danas u vrime hiperteksta moje bilješke vake, moš mislit kakve su one u starostavna povistnika. Položaj istok-zapad u starih geografa i povjesničara treba gledat u povijesnom kontekstu astrolaba i sekstanta i realne mogućnosti određivanja zemljopisne duljine.
Još kad uleti SMF engine sa svojim interpretacijama UTF-8 i drugih znakova u URL-u. I još kad zaboravim da triba pri upisu ovakvih stvari u SMF čekirat kljukom "Ne koristi smajlije".


Perzej i Penelopa.

Uvijek pogubim dobre linkove.

http://perseus.uchicago.edu/
Perseus Digital Library at TUFTS
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/
Collections/Texts
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/collections
Greek and Roman Materials
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/collection?collection=Perseus:collection:Greco-Roman
Strabo
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3atext%3a1999.01.0197
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3atext%3a1999.01.0198
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3atext%3a1999.01.0239

Citat koji navodiš je iz (Strab. 7.5.6) Strabo. ed. H. L. Jones, The Geography of Strabo. Cambridge, Mass.: Harvard University Press; London: William Heinemann, Ltd. 1924.

Ὀυαρδαίους δ᾽ οἱ ὕστερον ἐκάλεσαν τοὺς Ἀρδιαίους: ἀπέωσαν δ᾽ αὐτοὺς εἰς τὴν μεσόγαιαν ἀπὸ τῆς θαλάττης Ῥωμαῖοι, λυμαινομένους αὐτὴν διὰ τῶν λῃστηρίων, καὶ ἠνάγκασαν γεωργεῖν. τραχεῖα δὲ χώρα καὶ λυπρὰ καὶ οὐ γεωργῶν ἀνθρώπων, ὥστ᾽ ἐξέφθαρται τελέως [τὸ ἔθνος], μικροῦ δὲ καὶ ἐκλέλοιπε. τοῦτο δὲ καὶ τοῖς ἄλλοις ἔθνεσι τοῖς ταύτῃ συνέβη: οἱ γὰρ πλεῖστον δυνάμενοι πρότερον τελέως ἐταπεινώθησαν καὶ ἐξέλιπον, Γαλατῶν μὲν Βοῖοι καὶ Σκορδίσται, Ἰλλυριῶν δὲ Αὐταριᾶται καὶ Ἀρδιαῖοι καὶ Δαρδάνιοι, Θρᾳκῶν δὲ Τριβαλλοί, ὑπ᾽ ἀλλήλων μὲν ἐξ ἀρχῆς, ὕστερον δ᾽ ὑπὸ Μακεδόνων καὶ Ῥωμαίων ἐκπολεμούμενοι.
(Strab. 7.5.6)
Strabo. ed. A. Meineke, Geographica. Leipzig: Teubner. 1877.


Vrijedi proučiti opaske na stranici:
http://soltdm.com/sources/mss/strab/7.htm
(Strab. 7.5.1)
007.005.001 On the other hand, almost the whole of Ardia {272} is near the Adrias.
272. The southern part of Dalmatia, bounded by the River Naro (now Narenta); but Strabo is thinking also of the Adrian Mountain (now the Dinara; see 7. 5. 5), which runs through the center of Dalmatia as far as the Naro.
Na penelopi je to fusnota 265:
http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/7E*.html#note265
(Strab. 7.5.3)
007.005.003 The tribes of the Pannonii are: the Breuci, the Andisetii, the Ditiones, the Peirustae, the Mazaei, and the Daesitiatae, whose leader is {293} Bato, {294} and also other small tribes of less significance which extend as far as Dalmatia and, as one goes south, almost as far as the land of the Ardiaei. The whole of the mountainous country that stretches alongside Pannonia from the recess of the Adriatic as far as the Rhizonic Gulf {295} and the land of the Ardiaei is Illyrian, falling as it does between the sea and the Pannonian tribes.
295. Now the Gulf of Cattaro. (http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/7E*.html#note288)
296. The Rhizonic Gulf. (http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/7E*.html#note289)
297. 5. 1. 1, 5. 1. 9 and 6. 3. 10. (http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/7E*.html#note290)

297.? Što kažu (Strab 5.1.1), (Strab 5.1.9) i (Strab 6.3.10)

Sorin Olteanu http://soltdm.com/ još nije obradio (Strab 5).
http://soltdm.com/sources/mss/
http://soltdm.com/sources/mss/strab/
Jest (Strab 6)
http://soltdm.com/sources/mss/strab/6.htm
(Strab 6.3.10)
006.003.010 And they do not agree with the commonly accepted distance along the Illyrian coastline, from the Ceraunian Mountains to the recess of the Adrias, {233} since they represent this latter coasting voyage as over six thousand stadia, {234} thus making it even longer than the former, although it is much shorter. However, every writer does not agree with every other, particularly about the distances, as I often say. {235}
233. The Adriatic.
234. Polybius here gives the total length of the coastline on the Italian side as 740 miles, or 6,166 stadia (8 1/3 stadia to the mile; see 7. 7. 4), and elsewhere (2. 4. 3) Strabo quotes him as reckoning the length of the Illyrian coastline from the Ceraunian Mts. only to Iapygia (not including Istria) as 6,150 stadia. Cp. also 7. 5. 3, 4, 10.
235. Cp. 1. 2. 13; 2. 1. 7-8, and 2. 4. 3.

Ove daljnje upute u fusnotama 234. i 235. mi se ne da više pratit.

Penelopa čikaška, Strabon
http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/
(Strab 5.1.1) i (Strab 5.1.9)
http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/5A*.html
Ništa o Bardejcima.

Perzej i potraga za Bardejcima.
1.
Plinije Stariji (Plin. Nat. 3.26)
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.02.0137:book=3:chapter=26&highlight=
Vidi "Dahmatae". Otkud meni original da vidim piše li Dalmatae.
2.
Charlton T. Lewis, Charles Short, A Latin Dictionary
"Bardaei, ōrum, m.,
I. an Illyrian people (in Cic. Fam. 5, 9, 2, Vardaei)—Hence, Bardăĭcus , a, um, adj., Bardœan calceus, a kind of soldier's boot, poet. for the soldiers themselves, Juv. 16, 13 (cf. Caligula)' cuculli, Capitol. Pertin. 8, 3; cf. bardocucullus.—Absol. Bardăĭcus , i, m., a soldier's boot, Mart. 4, 4. 5."
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0059:entry=Bardaei&highlight=vardaei
i 3.
Dictionary of Greek and Roman Geography (1854), William Smith, LLD, Ed.
"VARDAEI (Οὐαρδαῖοι, Ptol. 2.17.8), an Illyrian tribe dwelling opposite to the island of Pharos (cf. Plin. Nat. 3.23. s. 26). By Strabo they are called Ardiae (αρδιαῖοι, vii. p. 315). In the Epitome of Livy (lvi.) they are said to have been subdued by the consul Fulvius Flaccus."
http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus:text:1999.04.0064:entry=vardaei-geo&highlight=vardaei

Po ovome (3.) bi trebalo pogledat Plinija od 3.23. do 3.26.
23 http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Perseus%3Atext%3A1999.02.0137%3Abook%3D3%3Achapter%3D23
itd. i Livija (LVI.) i Cicerona (Fam. 5,9,2) i Juvenala (16, 13)... tma i tmuša.

Uz Bardejce me, osim Varde, uvik prisritne Barzonja, Donja Bara, Bara Donja, Bardonja. Je li Donja Bara ili Bardanija? Sorin Olteanu zapinje za nešto slično.
http://soltdm.com/langmod/romana/etim/barza.htm
« Zadnja izmjena: 24 Travanj 2010, 22:15:26 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #28 : 24 Travanj 2010, 22:54:08 poslijepodne »
Kakvi su dokazi da su Ardijejci koji su prethodno držali priobalne krajeve od Neretve do Albanije priseljeni baš u Ljubuški (ili Široki) nakon bitke sa Servijom 135. g prije Krista (ne znam točno kad)? Pošto Dalmati konstantno stiskaju Daorse i prije ovog razdbolja pa sve do 40-tih prije Krista kad su i uništili Daorson (Ošanić) imam dojam da između Dalmata i Daorsa u 2 i 1 viku prije Krista nije bilo nikoga. Strabon veli da su Ardijejce odveli na siromašnu zemlju u kojoj je bila slaba poljoprivreda, a Ljubuški mi nije tome nalik.

Dokazi su samo logicski. Nisu ih Rimljani valjda vozikali u G. Vakuf, nego su ih, one koje nisu pobili ili odveli u roblje, gurnuli dalje od mora i delte Neretve. Ocsito je njihova nazocsnost simbolicsna u I. stolitju (samo 20 bratstava, a Delmati ih imaju 320, Naresijci 102). Po tvomu bi Delmati dopirali dajbudi do Neretve (Imotski - Ljubushki - Čapljina); ali Delmati pripadaju solinskom sudishtu, csije granice Mandich postavlja na crtu lakat Cetine - Klobuk - Vranich - Bile (Dabile). Zanimljivo kako se ta granica poklapa s danashnjom granicom Bekije i kako shchakavica ima granicu upravo na Vranichu. Dakle, prima Mandichu, Delmati su mogli biti najiztocsnije do Klobuka. Ne da mi ga se navoditi. Dakle, mogli su Rimljani tih 20 dekurija strpati priko hrbta Biokova, recimo oko Vrgorca, gdi bash i nema puno njiva.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: NAZIVI PLANINE BIOKOVA KROZ POVIJEST
« Odgovori #29 : 25 Travanj 2010, 06:28:50 prijepodne »

A mogli su ji razvuć od Varde do Barzonje (isključno Blato, isključno Dabil), more bit čak do Varvare što mi se čini logičnijim da su ji razgonili s Neretve. Od Ris(a)na na Neretvu pa priko nje. Nije se tomu prvi dositijo Scipijon Nazika, tomu udaru od Neretve.
Još jedna zanimljivost o Delmatskim rubnim genetskim svojstvima, preciznije dijelu ženskog fenotipa na susretu Delmata i Bardejaca i Russ-u Meyer-u - očuvana u gangi: Dobri sam se nagledao sisa / u Dabilu kad je bila misa.
Pa šća?

I jopet.

”On the other hand, almost the whole of Ardia is near the Adrias."
(Strab. 7.5.1)
"The tribes of the Pannonii are: the Breuci, the Andisetii, the Ditiones, the Peirustae, the Mazaei, and the Daesitiatae, whose leader is Bato, and also other small tribes of less significance which extend as far as Dalmatia and, as one goes south, almost as far as the land of the Ardiaei. The whole of the mountainous country that stretches alongside Pannonia from the recess of the Adriatic as far as the Rhizonic Gulf and the land of the Ardiaei is Illyrian, falling as it does between the sea and the Pannonian tribes."
(Strab. 7.5.3)
« Zadnja izmjena: 25 Travanj 2010, 06:57:45 prijepodne glonga »