Autor Tema: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog  (Posjeta: 13200 )

Offline nunu

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.732
  • SATAN GUDARSKI
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #15 : 05 Rujan 2008, 11:02:07 prijepodne »
Citat:
neka ste se vi najili i napili, u to ne ulazim
.

ponavljam JA sam samo ošo pojist i popit,zavelim je zagleda i razgleda

Insomnija imaš potpuno krivu percepciju izložbe zbog predrasuda tipa:

Citat:
vidim da ste se raspametili nad izložbom, a meni je sve to skupa odvratno.

Citat:
naravno, mislim na skrnavljenje grobova naših predaka samo da bi viiiina zagrebačka gospoda, koja inače voli kamen i sve što s njega dolazi kao crno pod noktom, mogla viditi i biti "viđena" na tako jednom kulturnom misti kao klovićevi dvori...

Citat:
naravno, zajedno s imoćanima koji se stećcima ne mogu drugačije ni diviti nego kad ih primiste u zagreb...
a niti jedan nije viđen


« Zadnja izmjena: 05 Rujan 2008, 11:09:00 prijepodne nunu »
i love my bike

potjeh

  • Gost
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #16 : 05 Rujan 2008, 11:12:06 prijepodne »
Citat:
Oosbno sam ljut i da nisam jučer bio poslovno vezan imao sam namjeru pojaviti se sa maskom kostura, doći u "Klovićeve dvore" i nositi tablu

"VRATITE MI MOJ NADGROBNI SPOMENIK"

Izvrsna ideja.
Ja bih radije u "Plavom oglasniku" objavio:
Iznajmljujem nadgrobni spomenik. Vratiti očišćen!

Offline nunu

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.732
  • SATAN GUDARSKI
PORUKA ZA ORILA,POTJEHA,INS.
« Odgovori #17 : 05 Rujan 2008, 11:24:25 prijepodne »
koji vam je k.rac!!?

ako je iko neodgovoran svakoj vrsti kulturne baštine to smo MI
nebrojeno stećaka je zadnjih 50-tak godina premještano bez ikakva nadzora kod gradnje raznoraznih cesta i cestica,otucano,zapišavano itd.. pa niko ni BEE...

sada su tri koja su među rijetkima pogodni za premjestiti(jer je većina u tako lošu stanju da se raspadaju) premještena radi izložbe i cilja OČUVANJA a vi drečite

napomena:
kad kažem MI ne mislim na pojedinca nego na širu društvenu zajednicu (primjerice Imotska krajina,Dalmatinska zagora,Dalmacija,Hrvatska,Balkan.)
« Zadnja izmjena: 05 Rujan 2008, 11:51:10 prijepodne nunu »
i love my bike

potjeh

  • Gost
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #18 : 05 Rujan 2008, 11:44:54 prijepodne »
Ponavljam tekst koji sam već donio na starom forumu:

Radni zadaci u meni obično budili veselje, a osobito oni u Imoti i oko nje. Može li biti ljepše zadaće od posjete zavičaju jedinstvena krajolika i neistražene prošlosti? U mojim bilješkama sabrano preko tisuću lokaliteta raspoređenih između hrpta Biokova i nerazborito zacrtane granice prema našima u Hercegovini i Bosni. Na stotine gomila, više desetaka gradina i skupina stećaka, ostaci prapovijesnih, antičkih i srednjovjekovnih naselja, utvrda i puteva, ranokršćanskih i starohrvatskih crkava,... Deseci napuštenih, a netaknutih zaselaka naših pradjedova, kamene, pločom ili slamatim krovovima pokrivene kuće, rasušene vodenice, pristave i kilometri suhozida. Bože moj, kakva li arhiva! Svjedočanstva ljudske nazočnosti od mlađeg kamenog doba do naših dana, priča o kulturama Sredozemlja, usponima i padovima sljubljenih ili suprotstavljenih naroda i religija, a uvijek pomirenih s prirodom.
Među spomenicima prošlosti posebna su groblja, posljednja počivališta znanih i neznanih što oduvijek izazivahu obzir bliskih potomaka i daljih srodnika. Mjesta rastanaka, sjećanja, susreta i nadanja. Mjesta molitvi i poštovanja.
Posljednjih godina, radni zadaci u Imoti obično nose predznak zaštitnih istraživanja, stoga u meni potiču i tjeskobu. Znači, valja nam nešto spašavati pred nasrtajima suvremenika!? Arheološke spomenike, stara naselja, crkve, jezera i druge donedavno netak¬nute oaze prirode. Kao i u velikom svijetu, obično sve krene bezazleno, a onda se pojave betonske plaže, azbestoze, tvornički dimnjaci, ranjeni pejzaži, ozonske rupe, uragani, zagađenja, virusi i od svega opasnija duhovna pustoš.
Sjetih se ne tako davnog djetinjstva i odlazaka s pokojnim didom u polje. Kasnojesenski i zimski dani bili rezervirani za potkresavanje vrba i jablanja, a prvi proljetni za čišćenje voša i kanala iz kojih smo svi pili vodu. Vino se nosilo od kuće, a otpaci vraćali ili spaljivali. Za ljetne popodnevne stanke rukama bih nalovio rakova za večernju poslasticu. Bilo ih u VrIjici, Siji, Šipovači, u Prološkom Blatu i betonskim kanalima. Nekad bilo sad se spominjalo! Rakovi se povukoše iz šikarom zaraslih vodotoka zatrpanim metalnim olupinama, plastičnim i najlonskim ambalažama.
Na Dikovaču me početkom sedamdesetih prvi doveo otac dok je pripremao dipomski rad o arheološkim spomenicima Imotske krajine. U to doba zmijavačka djeca se kupala kraj Đogića brane, Zmijavčani još pili vodu iz Jaruge, a kamena gomila na Dikovači bila bez drače, grma i stabla. Na njoj nekoliko stećaka, u njoj i oko nje cijela povijest naseIja. Tada ju obilazili pastiri sanjareći o zlatnim vratima na kraju tunela što spaja Mrkonjiće s Crkvinom. Isti smisliše legedne o zakopanim zvonima, susjedovoj kravi što nestade u mraku podzemlja, baki koja je, preduć vunu, na glavi donijela kamene blokove na tjeme gomile. Grob pod najvećim stećkom nazvaše Lovrinim.
U međuvremenu, netko je, slučajno ili namjerno preselio bogumile iz dubine Balkana na ove prostore. Stećke svojatali drugi, a nama bilo svejedno. U Zmijavcima, kažu, tek su ovdašnji pravoslavci donedavno znali položiti cvijeće i zapaliti svijeću na sanduku s Balinjače. Jedno jutro nakon čišćenja Dikovače, zatekosmo nekoliko stručaka nad nadgrobnim pločama! Djeca ili odrasli?
Ne tako davno, neki se domaći momci pojačali sa stećcima na Dikovači. Radi mladenačkog bijesa i neznanja, nadgrobni spomenici predaka su povaljeni s postolja, razbijeni ili skotrljani niz padinu. Isto se događalo diljem Imotske krajine gdje su stradale mnoge gomile i gradine po Zagvozdu, Grubinama, Šumetu, Poljicima, Slivnu, Svibu,... U socrealističkom zanosu gradili se putevi i zadružni domovi, a mljele šudernjače. Među nama uskoro kružila priča kako se na Kaldrmi izmedu Kamenmosta i Glavine stradavalo radi ljudskih kostura zdrobljenih skupa s kamenjem u podlozi asfalta.
Veliki kameni sanduk nad Lovrinim grebom nitko nije micao. Zbog težine, ili imena!? Na njemu počivali i igrali se, hrabriji se dječaci poda nj zavlačili. Nestašniji bi podigli poklopnicu manjeg groba, te brzo uzmicali pred ostacima kostura. Stariji im govorili, ne diraj, udarit će krupa! Kad bi težak pronašao nepoznat mu brončani ili bakreni novac, pričalo bi se o skrivenom ćupu punom zlatnika.
Kad bi pronašao grob, zaobišao bi ga. Probijajuci puteve naši bi stari zavojima zaobilazili gomile. Tko ne vjeruje neka provjeri vozeći se od Karoglana Kusonjića prema Podosoju.
Drugi put me dopala čast otkrivati prošlost Zmijavaca krajem osamdesetih. Skupa sa zadarskim cimerom, studentom arheologije Zvonom Brečićem i rođakom Marijanom Lozom, na Crkvini sam pomagao profesoru Cambiju i kolegici Snježani, prezimenjakinji i nevjesti plemena fra Ivana Tonkovića koji je potkraj devetnaestog stoljeća prvi istraživao ostatke prošlosti na obiteljskoj zemlji podno Dikovače. Osim tada otkrivenih temelja crkve, u novije doba su pronađeni ostaci krstionice-baptisterija s bazenom, mjesto prvih kršćanskih zavjeta, više kasnoantičkih grobova, a dopunjena vrijedna zbirka metalnih i kamenih spomenika. Na Bublinu bijaše groblje Rimljana, zasigurno i kakav hram sudeći po nalazima ulomaka žrtvenika s posvetama vrhovnom božanstvu Jupiteru. Na ukrašenim kamenim urnama prikazi ljudskih likova, na nadgrobnim stelama natpisi s imenima davnih ovdašnjih žitelja; Saturninus i Asperans bijahu italskog, a Epicadus i Batoniana domorodačko-ilirskog porijekla.
Temelje kuća njihovih suvremenika i lijepo sačuvanu cisternu upravo pronađosmo na zemlji Brnasuši u Garaca. Ostatak većeg antičkog kompleksa nedavno je zauvijek izbrisan, iako sam osobno upozoravao na nj prije neko
liko godina. Umjesto arheološkog parka na otvorenom dvorište novogradnje ukrašava flaster kako ga zovu naši građevinari! Kažu, bilo je sličnih ostataka i na drugim mjestima po Zmijavcima, Prološcu, Lovreću, Runovićima,... U Gorici kod sv. Stipana uređeno Šamatorje s ostacima rimskog naselja, ranokršćanske i starohrvatske crkve, oslikava povijest bolje od riječi. Lokaliteti Crkvina u Zmijavcima i Crkvine u Cisti Velikoj, također. Na vrijeme ih posjetili arheolozi združeni s dobrim domaćinima.
Nad temeljima ili blizu poganskog hrama na Bublinu, svetište imali i prvi kršćani. Unutrašnjost ranokršćanske crkve krasila oltarna pregrada s rijetko uprizorenom biblijskom pričom o Danijelu među lavovima. Na jednom ulomku uparani križ i golubica što krasi grb današnje općine. Zapis fra Ivana i monografija o Crkvini iz pera spomenutih suvremenih istraživača zauvijek ubilježiše Zmijavce na arheološku kartu svijeta.
O gomili na Dikovači do danas izgovoreno i napisano premalo riječi. 0 njoj sam počeo naglas razmišljati u društvu zadarskog profesora dr. Slobodana Čače početkom devedestih. Umjetno brdo već bilo obraslo šikarom i borovim šumarkom odgojenim iz sadnica preostalih za pošumljavanje nekih drugih goleti. Umjesto igrališta ili nesuđenog mjesnog groblja, na zapadnom prilazu nagomilale se hrpe svakojakog otpada.
Dikovača nam postavila više pitanja nego smo mogli ponuditi odgovora! Gradina ili gomila? Ako je gomila, tko li ju je ovoliku zaslužio prije više tisuća godina? Počivaju li ovdje plemenski prvaci stanovnika Zelene glavice kod Crvenog jezera, onih što obzidaše vrh gradine Liskovca, ili možda Pita iznad Gorice. Tko joj je, kada i zašto otupio šiljati vrh zaravnavši plato na kojem je dosta klesana kamena? Krije li na njemu ostatke kakve građevine, utvrde, ili možda crkve?
Oko gomile nebrojeni ulomci prapovijesnih i antičkih posuda, kućnoga lijepa s otiscima šiblja, komadi odlomljenih žrvanja i željezne troske. Na njenom tjemenu zasigurno groblje nešto bližih nam predaka. Osim kasnosrednjovjekovnih stećaka ukrašenih prizorima kola, lova, križevima, polumjesecima i stiliziranim ljiljanima, iz trave stidljivo vire skriveni kamene poklopnice i učelci s uparanim križevima. Povaljeni nadgrobni biljezi krštenih duša!
Ove sam jeseni na Dikovaču došao po nalogu Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, a kao službenik Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika. Zaštitna istraživanja uoči gradnje tvorničkog pogona na mjestu još većeg odlagališta otpada! Kažu, očistit će se smeće, prosjeći šikara s tjemena gomile, a do ostataka ranokršćanskog kompleksa napokon urediti pristupna staza. Usprkos nedavno postavljenom putokazu, čini mi se, Crkvinu rijetki obilaze!
Nakon prosjecanja šikare geodeti snimili gomilu; baza promjera sto, a sačuvana visina od deset do petnaest metara! Zaista kneževske dimenzije najveće gomile u Imotsko-bekijskoj kotlini! Očistismo smeće iz nekoliko ranije otvaranih grobova na njenom vrhu, a iz Lovrina greba kosti životinja. Da nije domaćeg svjedočenja, pomislio bih, donijele ih zvijeri! Ista slika između Kasalovih i Zovkinih kuća; prapovijesne gomile zatrpane odbačenim hladnjacima i štednjacima, tepisonima, plastikama, ostacima lešina,... Da ga drugi ne vide, guraju ljudi smeće pod tepih!
A Svi Sveti su blizu! I nije neki blagdan!? Izvan sezone mlade janjetine, malonogometnih turnira, derneka i koncerata na otvorenom! Treba li spominjati istočni novokomponovani melos! Posljednjih godina mnogi Blagdan poistovjetili s Dušnim danom sjećanja na mrtve! Golemi buketi cvijeća i voštanice upakirane u sve prezreniju plastičnu ambalažu! Uvjerilo nas, tako ljepše svijetle! Na naslovnici web stranice Zmijavaca anketa s upitom o najvećem svecu u mjestu?! Biračkom tijelu ponudene tri opcije, Svi Sveti, sv. Josip i sv. Lovre! Sveti Leopold Mandic nije predložen!
Osim grobova rodbine, prijatelja i najbližih poznatih, tih dana obiđem i posljednja počivalista starih Hrvata, Rimljana i Ilira, krštenih i nekrštenih duša što ispisaše povijest Imote. Blizu takvog mjesta jednom ranije susretnem dječaka! Upitam, kako se zove strana iznad kuće! Ne zna ni djevojčica! Dobro, nisam ni ja znao imena stanara Big Brother kuće! Uoči Dušnog dana 2005. godine posjećujem prijateljski dom. Okupljena obitelj nestrpljivo čeka nominacije. Svetkuju Kult izležavanja i dokolice! Na putu prema Splitu pozdravilo me nekoliko tikava pripravljenih za nadolazeću Noć vještica. Najavljuju američki san! Neka se djeca zabave, a trgovci zarade! Lijepa su došla vremena!?


Ljubomir Gudelj Velaga
(List župe Svih Svetih Zmijavci, god.10, br.2(19), Božić 2005. godine)
[/quote]
« Zadnja izmjena: 05 Rujan 2008, 11:49:49 prijepodne Potjeh »

Offline ager

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 1
    • symposion
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #19 : 05 Rujan 2008, 11:58:08 prijepodne »

Za izložbu je s lokaliteta u Dalmaciji izmješteno sedam originalnih stećaka (izmještati se mogu samo oni ispod kojih se ne nalaze grobovi), i to s lokaliteta Sinj, Proložac , Brela, Budimiri između Trilja i Sinja, općina Cista Provo, te iz Muzeja Cetinske krajine u Sinju.


ima li stećaka koji nisu nadgrobni spomenici? Čemu su ti služili?

Offline nunu

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.732
  • SATAN GUDARSKI
ZA POTJEHA
« Odgovori #20 : 05 Rujan 2008, 11:58:39 prijepodne »
smiri se i ponovo pročitaj napomenu  :o
i love my bike

potjeh

  • Gost
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #21 : 05 Rujan 2008, 12:01:16 poslijepodne »
Upravo sam ovim Ljubinim tekstom htio potvrditi tvoju napomenu.
« Zadnja izmjena: 05 Rujan 2008, 12:03:38 poslijepodne Potjeh »

Insomnia

  • Gost
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #22 : 05 Rujan 2008, 12:15:13 poslijepodne »
koji vam je k.rac!!?

ako je iko neodgovoran svakoj vrsti kulturne baštine to smo MI
nebrojeno stećaka je zadnjih 50-tak godina premještano bez ikakva nadzora kod gradnje raznoraznih cesta i cestica,otucano,zapišavano itd.. pa niko ni BEE...

sada su tri koja su među rijetkima pogodni za premjestiti(jer je većina u tako lošu stanju da se raspadaju) premještena radi izložbe i cilja OČUVANJA a vi drečite

napomena:
kad kažem MI ne mislim na pojedinca nego na širu društvenu zajednicu (primjerice Imotska krajina,Dalmatinska zagora,Dalmacija,Hrvatska,Balkan.)

da, ali MI ipak nismo toliko obrazovani, ne kužimo se u dovoljno baštinu, ne znamo ni njenu pravu vrijednost pa ih pripomištamo, gradimo od njih crkve i pripuštamo zubu vrimena...

a kakvu poruku dotična gospođa i njeni kamioni i dizalice šalju nama neukima?

poruku: stećak je stećak, di god bijo.

e, pa nije! stećak je stećak tamo di mu je misto i di su ga tugujuća rodbina postavila pa makar ga vrime nagrizalo, a u kovićevim dvorim je tek kamena gromada koja gubi smisao bez svog mista nastanka, bez svog kamenog okoliša koji ju okružuje, bez svojih potomaka koji ih i netijuć ili iz neznanja i ignorancije devastiraju, a najviše bez svojih kostiju čiji su nediljiv dio.

to je poruka koju je dotična tribala poslati došavši u proložac, sazvavši sve relevantne i one manje relevantne i održavši im lekciju iz povisti i kulture, a ne jamit sećak, zametnit se njime i otpičit u zagreb k'o da je to najnormalnija stvar na svitu.

jadni ti smo mi kad moramo od takvih učiti kako ćemo čuvati ono što su nan pretci ostavili...

Insomnia

  • Gost
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #23 : 05 Rujan 2008, 12:17:56 poslijepodne »
eto, da i ja stavim napomenu:

slažem se s tim da smo svi neodgovorni prema starinama, neki i, štoseonokaže, zločinački, ali tolike godine su prošle da se nitko od sadašnjih dušebrižnika nije udostojio pokrenuti zaštitu naših "mikelanđela"..


Insomnia

  • Gost
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #24 : 05 Rujan 2008, 12:19:31 poslijepodne »
ima li stećaka koji nisu nadgrobni spomenici? Čemu su ti služili?

i mene ovo zanima. dobro pitanje..

Offline nunu

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.732
  • SATAN GUDARSKI
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #25 : 05 Rujan 2008, 12:24:30 poslijepodne »
od svega je najtužnije što MI uopće ne čitamo jedni druge ili ako čitamo zanemarimo BIT ili izvučemo iz konteksta ono što nam paše i opleti sa svojih standarnih,zapečaćenih pozicija punih predrasuda...

deklarativno smo za stećke ali ako nam se slučajno zapiša  j.ebeš stećak

napomena:
kad kažem MI ne mislim na pojedinca nego na širu društvenu zajednicu...

i love my bike

potjeh

  • Gost
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #26 : 05 Rujan 2008, 12:28:50 poslijepodne »
Citat:
kad kažem MI ne mislim na pojedinca nego na širu društvenu zajednicu...
"Drugovi, MI moramo, mi hoćemo...".
Ja pišem u svoje ime.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #27 : 05 Rujan 2008, 12:30:44 poslijepodne »
Za kulturu je potrebno i altruizma. To što su Klovićevi odvezli stećak za izložbu ne bi trebalo biti svetogrđe, jer sam prilično siguran da je taj stećak kroz stoljeća već pomican, a tko je pod njim pokopan, nema živuće rodbine. A ako bi ga se za ubuduće htjelo očuvati, trebalo bi ga maknuti od ceste i različitih plinova koji ga ubrzano razgrađuju. Talog prošlosti mora se uklanjati sadašnjosti ako je to korisno za oboje, tu nema dileme. Jer kad bi pazili na sve što su rimljani očuvali, s pozicije čuvanja in situ, mnoga bi sela trebalo raseliti. Dakle, velikodušnost, i razumijevanje stručnjaka koji su to obavljali jer ne mogu za svaku stvar sazivati sastanak općinskog vijeće i raditi referendum. Ipak je to Ministarstvo koje je nadležno za stećak i koje predstavlja oficijelnu vlast.
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #28 : 05 Rujan 2008, 12:35:33 poslijepodne »
i mene ovo zanima. dobro pitanje..

nema stećaka koji nisu nadgrobni spomenici, osim što vjerojatno ima stećaka pod kojima nitko nije pokopan iz raznih razloga. oko ciste su ovo ljeto vršena iskapanja i izvađen je veliki broj kostura (preko 30) koji je odnešen na dna analizu u split. to bi bilo više za osudu, nego pomicanje stećka, zar ne?
Dosta parola.

Offline nunu

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.732
  • SATAN GUDARSKI
Odg: Stećci - Klovićevi dvori 4.rujna - 2. studenog
« Odgovori #29 : 05 Rujan 2008, 12:37:32 poslijepodne »
Citat:
Citat:
kad kažem MI ne mislim na pojedinca nego na širu društvenu zajednicu... "Drugovi, MI moramo, mi hoćemo...".
Ja pišem u svoje ime

samo ti karikiraj,
a do jučer si svedočio o tome da si na forumu sa ciljem i po zadatku.

još nešto,ako nastaviš pilat vratit će ti se rajti na forum da te dokrajči  :batina
« Zadnja izmjena: 05 Rujan 2008, 12:43:39 poslijepodne nunu »
i love my bike