Autor Tema: Prvi spomen Imote  (Posjeta: 11988 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Provinzia Imota?
« Odgovori #45 : 16 Travanj 2010, 13:36:26 poslijepodne »

Radobiglie jest, Roscopoglie jest.
A odakle je ta, kamo je ta... Imota, rekti, da prostiš?


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
28.X.1341.
« Odgovori #46 : 22 Rujan 2010, 15:09:32 poslijepodne »

Prvi pisani trag pa trag o neurednu plaćanju dugova. Ništa se nije prominilo. "Dođem ti!"

http://hazu.arhivpro.hr/index.php?showdocument=1&docid=1358&page=29
Monumenta spectantia historiam slavorum meridionalium [53], Zagreb, 2002., str. 18.

"31.

31. 28.X.1341. Benedikt, sin Mikleuša izrađivača lukova iz Imotskog, priznaje da je Nikoli Vrane Gvalterijeva dužan 32 zlatna dukata i 5 groša za robu koju je od njega primio.

Nicole Francissci. Benedictus, filius Micleusi arcerii de Imota, coram me notario, Publicatum testibus et examinatore infrascriptis fuit contentus et confessus se habuisse et recepisse a Nicola Francissci Gualterii tantum de suis mercimoniis, pro quibus ei promisit et debet dare ducatos triginta duos de bono auro et iusto pondere et quinque Venetos grossos, quos dictus Benedictus per se et suos heredes et successores promisit dicto Nicole pro se et suis heredibus et suc cessoribus recipienti dare et soluere sibi omni exceptione remota integre cum ef- fectu hine ad festum natiuitatis Domini nostri proxime venturum, sub pena duorum soldorum per quamlibet libram secundum formam statuti cum refectione damp norum et expensarum litis et extra et sub obligatione omnium suorum bonorum et sue persone in Spalleto, Obrouag, Ancone et vbique locorum ad uoluntatem dicti creditoris pro predictis detinende et constringende. Actum Spalleti in platea sancti

3 Izostavljeno ime glasnika. 3 Izostavljeno ime glasnika. Tako je i u kasnijim dokumentima.

18

Laurentii presentibus Nicola (Çuue calefati et Balce Petri testibus et Chrestolo Theodosii examinatore."
« Zadnja izmjena: 22 Rujan 2010, 15:11:20 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Heub(n)er-eka, a Hueber i Iemota
« Odgovori #47 : 09 Ožujak 2011, 01:03:45 prijepodne »
... u tzv Izvodu iz Montekasinske kronike piše da je već car Justinijan (6. stoljeće) između brojnih drugih, dao benediktincima posjed u Imotskoj krajini pod imenom Billubium. Vjeko Vrčić pozivajući se na njemačkog povjesničara Heubnera piše da su franjevci na tom mjestu sagradili samostan već 1260.

Nije Heubner vengo Hueber, u-e, ne e-u.

Listajući starostavne knjige:
Donato Fabianić. Storia dei frati minori dai primordi della loro istituzione in Dalmazia e Bossina
http://www.archive.org/details/storiadeifratim00fabigoog
http://ia600309.us.archive.org/21/items/storiadeifratim00fabigoog/
vidim da je u Fab(i)janića među izvorima — Hueber, Hueberov Menologium…

Fortunatus Hueber. Menologium, seu brevis illuminatio sanctorum, martyrum, virginum ex triplici-ordine Fratrum Minorum Clarissarum Poenitentium
http://books.google.com/books?id=Wd4_AAAAcAAJ
Na str. 133. u § IV. Familia Ultramontana ab anno 1260.



je na str. (141.) 142. u podnaslovu XII. Provincia Hungarie pobrojana i "I. Vicaria Bosnensis 7. Custodias circuibat I. Custodia in Demna in 5. Conventibus vivebat, Stagnum, Neocastrum, Iemota, Cetina, Glamatzum II. Custodia Carbaviensis …"



Uzput, u § III. na str. 126. je popis cismontanskih familija za godinu 1260. i na str. 130. pod rednim brojem IX. Provincia Dalmatia 4. Custodias ingrediebatur…

E, sad, traži li se ikom u 1388 pdf stranica Hueberova Menologija, uz nikakav OCR, podatak o tome da je baš na Opačcu ("na tom mjestu") Iemocki konvent 1260. godine, ili ćemo se dogovorit da se Hueber nije time zamarao?
« Zadnja izmjena: 09 Ožujak 2011, 01:36:05 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Hueberova Jemota
« Odgovori #48 : 09 Ožujak 2011, 21:14:07 poslijepodne »

Načas se činilo da Hueber donosi jednu međuvarijaciju Imote: Emotha > Emota > Iemota > Imota. U Huebera zapravo piše — Jemota.
Pregledom 1388 pdf stranica Hueberovog Menologija za ovu i povezane teme na forumu ustanovljeno je da je tomu tako. Nu to nije sve.
Što je menologij? Libar složen po mjesecima, nije mjesečnik, više mjesečar, ako je dnevnik - kalendar. wiki.

Usporedbom tipografske uporabe kurziva slova I i slova J kroz knjigu jasno je da piše Jemota.
Npr. na str. 57.: Insubria, Istria, Julij, etc.

Naslov § III. na str. 126. glasi: De Facie Ordinis S. Francisci in familia Cismontana ab anno 1260.
Str. 130. donosi pod rednim brojem IX. "Provincia Dalmatia".
Naslov § IV. na str. 133. glasi: De Facie Ordinis S. Francisci in Familia Ultramontana ab anno 1260.
Str. 141.-142. pod rednim brojem XVII. donosi "Provincia Hungaria" i njene kustodije i konvente, a u nastavku vikarije od kojih je pod rednim brojem I. "Vicaria Bosnensis" sa svojim kustodijama i konventima, zatim vikarije: Russia, Orientalis, Aquilonaris, etc.

Površnim pregledom se može pogrešno razumjeti da je Vicaria Bosnensis pobrojana u okviru Provinciae Hungaria. Ako prestanemo pratiti popis iza Vicariae Bosnensis može se steći pogrešan dojam.

Pogrešno je i tumačenje da su svi pobrojani konventi, kustodije, vikarije i provincije postojali godine 1260. U neposrednom nastavku slijedi popis "De Systemate Ordinis S. Francisci ab anno 1506." pod §V. na str. 143.

Popis na kojem se nalazi konvent Jemota je zapravo kumulativan iskaz pojava u shematizmu između godine 1260. i 1506. Najblaže rečeno; ne možemo tvrditi pozivajući se na Heubera da je franjevački samostan u Imotskoj Krajini postojao 1260. godine.

U shematizmu za godinu 1506. ne možemo naći ništa što se može povezati s Imotskom Krajinom. Uzput ćemo pronaći ozbiljan Heuberov propust oko bosanske vikarije. Propust, jer u tekstu nema objašnjenja za dvostuko pojavljivanje nekih kustodija i konventa u popisu. Moguće je, i čini se, najsigurnije tumačenje da se i ovdje radi o kumulativnoj prirodi popisa za razdoblje 1260.-1506. pa se neke kustodije i konventi u Bosni pojavljuju najmanje po dva puta.

Na str. 148. pod rednim br. XX. navodi se Provincia Bosnia Magna.
Prijepis.
"XX. Provincia Bosnia magna in 7. Custodiis. I. Custodia S. Nicolai de Milo, Sutischa, Visochium, Argentina, Qoinira, Crescentia, seu Cresconium, Foinicum, Monstratum. II. Custodia de Sodonico, Lubuscha, Zasirochium, Scisium, Plumbum, Olza, Milium. III. Custodia de Nandaralba, Belgradu, Bermeda. IV. Custodia de Saza, Livischichium, Zuichaium, Crebensum, Jaza, Zeizetum. V. Custodia Croathia, Corbatia, Mons, Bykya, Othokium, Zrinum, Harastolica. VI. Custodia de Chetina, Cethina Classasa, Cordona, Bissonachium, Verchorizium, Tinium, Kartaium. VII. Custodia de Tersecto, Tersectum, Segnia, Citinum, Stenizmicum, 4 I."

Na str. 149 pod rednim brojem XXVI. navodi se u okviru istog popisa Provincia Bosna Argentina.
Prijepis.
"XXVI. Provincia Bosna Argentina, Argentina, Campania, Salium, Plumbum, Sotischa, Visochium, Foniza, Crescenia, Ranna, Conizia, Monstatum, Glubusca, Sastrugium, Macarschium, Braniza. I5."

Na istoj stranici u r. br. XXV. Provincia Hungaria nema ništa što podjeća na Imotu, a na istoj stranici slijedi i naslov Familia Ultramontana. Između 1260. i 1506. nešto se dogodilo i definicijom cis-, trans- i ultra- alpinskog i montanskog, ili se auktor malo zagubio.

XV. Provincia Dalmatia na str. 147. u okviru istog popisa za 1560. nema ništa vezano za Imotu.

Na str. 153 je naslov slijedećeg popisa § VI. De Facie Ordinis S. Francisci annum 1680.
Formulacija "annum 1680." u odnosu na formulacije "ab anno 1260." i "ab anno 1506." dodatno govori o kumulativnim odrednicama starijih popisa. Menologij je objavljen 1698.

Str 157. pod r. br. XV. donosi popis 'Provincia S. Hyeronimi in Dalmatia & Illirico".
Ovdje nazivlje provincija (sv. Jeronim) već slijedi domaću historiografiju, za svaki slučaj, iščitavanje podataka ni ovdje nema ništa što bi podsjećalo na Imotu.

Na str. 158. je "XVII. Provincia S. Crucis ac Spineæ Coronæ Christi, per Bosnam Croatiæ", očekivano, ni tu nema ništa vezano za Imotu.

Str. 159. donosi "XXII. Provincia in Ragusio, Epidauro & Illirico".

Str. 159.-160. pod r. br. XXVI. donosi Bosnu Argentinu.
Prijepis.
"XXVI. Provincia Bosnæ Argentinæ, sub titulo S. Crucis, in Illirico, & sub Turcicis pressuris, Conventus Fratrum 18. difficillimo gubernio comportat. Argentina, Banni, Foinza, Plumbi, Visochis, Crescuri, Modriza, Macharsche, [?]. Novitatus 3. Studia 6. Hospitia 5. Missiones 4. Domus doctrinales 92. Lectores 10. Prædicatores 145. Sacerdotes 312. Clerici 82. Laici 32. omnes Fratres 426."

U ostalim okolnim provincijama i prefekturama nema ništa o Imoti.
Kasnijih shematskih popisa u ovoj knjizi nema nema. Nema ni spomena Imote / Imotske Krajine ni mjestopisa iz kojih bi se nešto moglo povezati s Imotskom Krajinom.

Menologij u dijelu koji prikazuje mjesece listopad i studeni ima zanimljivosti vezanih za drugu temu (Arheološka istraživanja u Podbiloj…). Zapravo su zanimljivi nadnevci zapisani u rimskoj, latinskoj notaciji te nemogućnost identifikacije značajnog događaja koji se u Podbiloj obilježavao "od davnina" na dan 28.X. koji je po Jurišiću (i Aličiću) 1623. godine padao u nedjelju, a po svim drugim računicama 28.X.1623. bila je subota po gregorijanskom kalendaru. 28.X.1582. bio je četvrtak, te godine je Grgur XIII. promijenio kalendar, što odgovara 7.XI.1582. nedjelji po julijanskom kalendaru. Zemlje krune sv. Stjepana su prešle na gregorijanski kalendar 1587.
28.X.1587. po julijanskom kalendaru odgovara suboti 7.11.1587.

Čitanje svekolikog menologija za listopad i studeni ne daje nikakvu novu vezu na Podbiljsku drevnu svetkovinu 28.X. spomenutu 1623. godine, a koja bi pobijala pretpostavku o slavljenju sv. Honoratusa od Vercelli-ja u Podbiloj od starina do 28.X.1623..

Za čitanje i računicu u menologiju treba ponovit latinski jezik, ono o pisanju nadnevaka, kalende, ide, none. Podsjećanju može pomoć en-wikičlanak
http://en.wikipedia.org/wiki/Calends
(ad Kalendas Graecas hehe, rimljani su slabo računali pa ovo kalendanje zna bit zamorno)
« Zadnja izmjena: 09 Ožujak 2011, 22:11:39 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Pernar, Greiderer, Imotae
« Odgovori #49 : 11 Ožujak 2011, 01:21:17 prijepodne »

Imotae, Imoschae, Jemote, Ymote, Semote

Vigilius Greiderer. Germania franciscana, seu chronicon geographo-historicum ordinis S. P. Francisci in Germania… Vol. I., Oeniponte Trattner, 1777.,
Čitavi prikaz @ http://books.google.com/books?id=iTwFEAoRjoQC

pp. 34-35

"13. Statum Vicariae Bosnensis, fini saeculi XIV. correspondentera, exhibiturus, primitus offero tres ejus Catalogos. Ex his primus est meus Domicilia in obliquo, &, quando nota sunt, magis emendate & pro moderno usu exprimens. Secundus est Pisani (m), suum opus an. 1399 Majoribus Ordinis exhibentis, per ly P. denotatus, & a Wad. impressus vocatus. Sisto eum juxta editionem, Mediolani an. 1510 executioni mandatam. Wad. eum exhibens saepius e in ae correctionis gratia mutavit. Tertius, in edit, ultima Wad. (n) exstans, ex Codice Aracoelitano defumitur, & per ly A. indigitatur. Cum Catalogis his coincidunt Catalogi Vicariae Bosnae , quos Rodulph. L. 2. fol. 294. Auth. Orb. Seraph, t. 4. p. 369. & Hueb. in Menol. col. 142. adducunt. Loca seu Domicilia, in istis Catalogis expressa, subin formati Conventus, subin merae Reisidentiae Fratrum fuere.
Vicaria Bosnae: septem instructa Custodiis:
Cuftodia Dulmnae, P. Dulmne, A. Dulmnae (o) Domicilia recensuit
1. Stagni (p). 2. Novocastri, credibilius Novigradi: P. & A. Novicastri. 3. Imotae, fors Imoschae, P. Jemote, A. Ymote (q). 4. Cettinae, P. & A. Cetine. 5. Glamozii, P. de Glamozh, A. de Glamoth.
[…]
(m) L. 1. conform. XI. fol. mihi 128. & in fine fol. 255 & seq.
(n) Wad. t. 8. an. 1400. n. 12. p. 231 & seq.
(о) Нес aut a Provincia Delminiensiae al. Dalminiensiae partem Orientalem Dalmatiae ae Bosnae circumscribente, sive a civitate Dulma, al. Dulmna, Damno, Delminio nomen traxit. Civitas ista euodem fere situm occupat, in quo nunc Dumnus, vulgo Duvno, oppidum Tilurum inter & Naronem fluvios plantatnm, quiescit.
(p) Quando nomen una vice exprimitur, Catalogi in eo conveniunt.
(q) Rodulph. corrupte Semote."

Vezani upis. Ako je 1339. conventus Imotae katalogiziran u čuvariji duvanjskoj namjestnice bosanske, pomakli smo samo dvi godine unazad u odnosu na 28.X.1341.
Nu, opet 28.X. baš kao drevni svetac u Podbiloj 28.X.1623. Ima tu nešto. Bez obzira na 1582. (1587.) i promjenu kalendara.
« Zadnja izmjena: 11 Ožujak 2011, 01:38:53 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Jemota, Semota
« Odgovori #50 : 13 Ožujak 2011, 15:59:58 poslijepodne »

Pretraga mreže za riječima: Jemota, jemota, Semota, semota, u potrazi za značenjem.

http://archives.nd.edu/latgramm.htm

Boks.google ima Jemota i jemota, uz sav taj loši OCR, npr.
http://books.google.com/books?id=ahg3AAAAYAAJ&pg=PA357
"3) Jemota, jetzt Jmoski;"

Semota
"Meaning: From the Latin word for remote or distant
Latin Pronunciation: sem-OH-tuh"
http://www.backyardgardener.com/gardendictionary/semota.html

Nije teško zalutat. Doć do šiške (h)rastove (oak gall, na protorvackom).
"The semota variety grows in the Sierra Nevada and Coast Ranges as far south as Los Angeles County."
http://en.wikipedia.org/wiki/Quercus_garryana

Uzput, Fotoimota, šiška uopće nije nezahvalan motiv. Ovdje je možda white ballance malo maka:

http://1.bp.blogspot.com/_oH7YVmRWh-s/SRNITSmaPOI/AAAAAAAACGs/bjohwp_NaQs/s1600-h/Pyrenean+Oak+Gall.JPG

ima još:
http://tree-species.blogspot.com/2008/11/pyrenean-oak-apple-galls.html
« Zadnja izmjena: 13 Ožujak 2011, 16:05:03 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Juha od mladih mačića i magaretije mliko
« Odgovori #51 : 08 Listopad 2012, 14:41:07 poslijepodne »

Sut özel tur. (Sutozel) je magaretije mliko.

Priko Sutoželja u Ymocki

Na vr glave su mi prokopali Domaldo i Nelipići glede Imote.

Domaldo i Nelipići su mijur od sapunjake koji se nikad nije primaka Imoti.
Luka Vladimirović? Ivan Lučić. Lapčević. Šimun Milinović? Ivan Tomko Mrnavić?

(Jireček 1901: 8, 58) Sutozel preuzima iz Starina 21. (1889.) (str. 251)
Sakcinski uz tu regestu navodi izvor: "N. B. A. archiv. regnic. zagr. fasc. 483, Nr. 31. Nunc Pestini."
Sakcinski je Sakcinski, nu ne virujen da je vidio izvornik (kojeg nema 1889.).

Zašto?

György Fejér i Mór Czinár objavljuju 1829. istu listinu (Domaldinau 1210.) u: Codex diplomaticvs Hvngariae ecclesiasticvs ac civilis. vol. 3.
I koga ili što navode kao izvor? Str. 110.: »Ioan. Lucii, Memorie Istoriche di Tragurio ora detto Trau. A. 1673. in 4. p. 27.«
Ivo Lučić, naš stari znanac. Nomen est omen. NHF.
Vrćenje izvora baš kao okolo Opač(a)ca (Ujević i drugi) priko "ad claram Acquas" priko Heubera do Euzebija (Fermendžina) na kojeg se poziva taj navodni praizvor.

Kad je N.B-A. arkiv (za)màka iz Zgreba u Peštu? Između 1829. i 1889.? Između 1673. i 1829.?

Navedeni izvor (Memorie Istoriche…) nije (još) dostupan za pregled nit za prikaz na gugl buksi.
Zato je Lučićeva Historia di Dalmatia… iz 1674. dostupna u dva izdanja (1674. i pretisak iz 1977.). Obje knjige su tiskane 1674., obje (prema google buksi) imaju po 544 stranice. Prva knjiga prve knjige (Historia di Dalmatia…) nosi naslov "Delle memorie / di Tragvrio / hora / detto Trav· / Libro Primo." (str. 1.)
Posve nekvalificirano tvrdim da se radi o istoj knjizi. 1674. napisati i otiskati 544 stranice o Trogiru, a iste godine tiskati knjigu s prilično preklopljenim sadržajem (Trogir)?

Ostavimo to po strani jer u i u Historia di Dalmatia… Lučić objavljuje "Domaldinu 1210.".
Zagubljeno u prijevodu, ovaj prijepisu, Lucio - Fejér - Sakcinsky - Kaptol Split - Ančić
Nije točno. Ili ja to ne mogu sad pronaći u "nepretiskanoj" verziji .

Međutim u pretisku iz 1977. našle su se Lučićeve Inscriptiones Dalmaticae… iz 1673., kojeg gugl buksa ne da za pregled i prikaz kao zasebnu knjigu.

A tamo, u pretisku na str. 62 piše - joj što volim Iggy Pop.
»Andreas &c Inter vniuerſos ſi quidem dilecti ac fidelis noſtri Domaldi Comitis de Subenig filij Saraceni Comitis laudabilem fidelitatem fructuoſae commendamus memoriae; quia cum quidam Principes Hungariae iniquum aduerſus nos machinantes confilium in Graeciam ad filios Geyzae cartas, & nuncios tranſmiſſient, vt & illos in Hungariam venientes eorum conſilio & auxilio adiuti, regnum noſtrum vſurparent, ipſe Domaldus ſolitam fidelitatem ſemper ſeruans integram cognito perfidae legationis tenore, ipſos nuncios cum iam Spaletum perueniſſent, cepit quos ad nos vna cum cartis ſuis compeditos aaduxit. Ideo terram quandam nomine Zetinam, & Tril cum terris cultis, &c. Domaldo & heredibus in perpetuum &c. cuius mete ab oriente Chriſoua Camenyza, & Ymot, Sutozel, inde verſus mare ad Vvrulas, inde ad Zernounizam, inde ad Stilpez, inde ad Zer vſque ad Stiber puz & currit ad Prel, ad IaKim, inde ad Lacten, ad Crabonala Cameniza, ad Zaualam vſque ad Beloy… Dat: 1210« Otprilike.

(Ančić 2005: 66-67) u slučaju "Domaldine 1210." s "jakim razlozima" koristi navodnike u naslovu za "vjerodostojna mjesta".
»9. svibnja 1358, Split.
Regest isprave kojom splitski nadbiskup Hugolin i njegov kaptol potvrđuju da su pred njima Slavogost i Domald Ilijići te njihovi nećaci Hrvatin, pok. Juraja i Nerad Miroslavić, predali knezu Ivanu pok. Nelipca svoje posjede u cetinskome kneštvu te potvrdili privilegij kojim je to kneštvo knezu Ivanu darivao kralj Ludovik. Originalni dokument sadržavao je i transumpte privilegija kralja Andrije II. iz 1210. godine i kralja Ludovika iz 1356. godine.

Ex archivio ciuitatis Spalatensis.
Coram Hugolino archiepiscopo Spalatense et capitulo. Nobiles viri Slauo- gostus et Domaldus Hiliich fratres et Crouatinus, filius quondam Georgii nepos, et Nerad Miroslauig, nepos etiam predictorum, ac Rusin et Gregorius, fratres filii dicti Slauogost, et Helias, filius quondam Domaldi suo nomine et pro filiis suis, cedunt comiti Ioanni quondam Neliptii comiti Cetine eorum consaguineo de terra in Cetina concessa per regem Andream ratificantes priuilegium concessum per regem Ludouicum et fatentur satisfactionem cessionis accepisse.

Andree priuilegii tenor:
1210.
Andreas … inter uniuersos siquidem dilecti ac fidelis nostri Domaldi comitis de Scebenig filii Saraceni comitis laudabilem fidelitatem fructuose comendamus me- morie quia cum quidam principes Hungarie iniquum aduersum nos machinantes consilium in Greciam ad filios Geiiche cartas et nuntios transmisissent ut et illi in Hungariam uenientes eorum consilio et auxilio adiuti regnum nostrum usurparent, ipse Domaldus solitam fidelitatem semper seruans integram cognito perfide legatio- nis tenore ipsos nuncios cum iam Spalatum peruenissent cepit, quos ad nos una cum cartis suis compeditos adduxit. Ideo terram quandam nomine Cetinam et Tril cum terrenis cultis etc. Domaldo et heredibus in perpetuum etc. Mete ab oriente Chirsoua cameniza et Imoth, Sutozel, inde uersus mare ad Vrulas, inde ad Zernouni- zam, inde ad Stilpez, inde ad Zer usque ad Stiber puz et currit ad Prel ad Iakin, inde ad Lacten ad Crabonala cameniza, ad Zaualam usque ad Beloi. Anno 1210.

Ludouici autenticum:
1356.
Ludouicus. Comes Dminoi de Churuach familiaris comitis Ioannis filii quondam comitis Neliptii eius nomine exibuit priuilegium regis Andree de terra in Cetina. Confirmat eidem comiti Ioanni.«

Jireček se nije laćao Sutozela. Ostavio je upitnik (?). Jirečeka se triba latit na drugoj temi - Roško polje. Jireček ima Kongoru, Borčane i Šatuliju. Duvanjsko polje ima Rošce i Roški Brig na sri sebe. Rog je na Libu ja l na Roškom Brigu.

A Domaldo? Domaldo je dobijo šìšku od Andrije, a Nelipići dvi šìške od Ludovika.
9. 5. 1358. je izvan dohvata Ivana Lučića, Tomka Mrnavića, Luke Vladimirovića, Šimuna Barskog Milinovića  (Cetinski knez Domaldo.)…
Ili nije? Ako je netko mrljao po "splitskoj gruntovnici" u slučaju Domalda i Nelipića to je trebao obavit prije Lučićeve objave 1673.  Lucius (1604.-1679.), Mrnavić (1579.-1637.)…
Osta će tàlja na Mrnaviću dok se drukčije ne pokaže.


(Ančić 2005) Mladen Ančić. Splitski i Zadarski kaptol kao "vjerodostojna mjesta". Fontes: izvori za hrvatsku povijest. No. 11. Zagreb. 2005.

(Opačić 2010) Nives Opačić. Sveci i svetice i nakon Svih svetih. Vijenac. vol. 435. Zagreb. 4. 11. 2010.
(Opačić 2010) »Sutozel je već tvrd orah i za upućenije (od sanctus Asellus / Anselmus – Asel, Asol, Ožel), a neki etimolozi misle da se upravo on krije i u toponimu Ozalj.«

(Šimunović 1985) Petar Šimunović. Prvotna simbioza Romana i Hrvata u svjetlu toponimije Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. vol. 10-11. No. 1. Zagreb. 1985.
(Šimunović 1985: 169" »Sutožel (: santu Osel < Asellus < Anselmus)«

(Lučić 1977) Giovanni Lucio. Historia di Dalmatia… 1674. (pretisak iz 1977.)

(Lučić 1674) Giovanni Lucio. Historia di Dalmatia, e in particolare della città di Trav, Spalatro, e Sebenico. 1674.

Jireček (1901) Konstantin Jireček. Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters. vol. 1. Wien. 1901.

Jireček (1901: 57-58) »Charakteristisch ist es, wie mir der beste Kenner der Alterthümer Dalmatiens, Herr Museumsdirector Dr. F. Bulić in Spalato mittheilt, dass der Festtag des Patrons von Spalato, Bischofs und Märtyrers von Salonae, des heil. Donmio, Domnius oder Doimus, sl. Sveti Dujam, zugleich ein Markttag (7. Mai), in der ganzen Diöcese von Spalato Sudajma genannt wird, in Spalato und den Vorstädten Sudamja.

Sućidar, S. Isidorus in der Ebene von Spalato, nordöstlich von der Stadt, Bull. Dalm. 1899, 120. Sudajma s. oben. Sudaneja, eine Quelle bei Traù in der Nachbarschaft einer verfallenen Kirche des heil. Daniel. Sudzuraz, jetzt Pfarrdorf Sućurac, it. San Giorgio, bei Spalato schon 1397, Farlati 3, 344. Sukoišan, S. Cassianus in der Vorstadt Manuš bei Spalato. Supetar: 1. Inselchen S. Pietro nördlich von Ragusa vecchia, im Mittelalter mit einem kleinen Kloster S. Petrus de medio mari; 2. Berg (495 M.) auf der Halbinsel Sabbioncello; 3. einige Häuser bei der Bucht Nečujan auf der Insel Solta. Supetarski rt, Vorgebirge auf der Insel S. Pietro di Nembi, südlich von Lussin. Susćepan (S. Stephan), Spitze, die den Hafen von Ragusa vecchia von Süden einschliesst. Sustaš, Weiler bei Antivari (von S. Anastasius?). Sutilja (S. Elias), Berg (390 M.) auf der Insel Meleda. Sutikva, Felshügel östlich von den Ruinen von Salonae bei Mravince (S. Thecla nach Bulić). Sutmartindol im Vertrag der Šubići mit Zara 1324, Lj. 1, 348. Sutomišćica, Pfarrdorf S. Eufemia auf der Insel Uljan bei Zara, wohl aus *Sutofumišćica (Fumia für Euphemia). Sutomore (S. Maria), Weiler bei Spizza (nicht Budua). Sutozel (?) 1210 bei Spalato, Star. 21, 251. Sutulija (S. Elias), ein Berg oberhalb Trau mit Steinbrüchen. Sutulja (S. Ilija), Dorf auf der Insel Giuppana bei Ragusa. Sutvara (S. Barbara), Berg (186 M.) auf Curzola. Sutvid, trigonometrischer Punkt 1155 M. bei Živogošće zwischen Makarska und der Narentamündung; Häusergruppe Sutvid {Susvid} von Tučepi und Sutvid von Živogošće abgebildet im Agramer Vienac 1898, 204-205. Eine andere Oertlichkeit Sutvid in der Umgebung von Trau. Suvarevina (S. Barbara), Berg (234 M.) ostsüdöstlich von Ragusa vecchia. Stivančica, Bucht bei der Spitze Planca (Ploča), wo im Mittelalter ein kleines Kloster S. Joannes de Planca stand. Stomorija (S. Maria) und Stomorska, Dorf und Seehafen auf der Insel Solta; dort auch eine Kirche Gospa Stomorina. Stomorina, Eiland östlich von der Insel Lagosta. V Stomori seli, s Stomorina sela 1450 in einem Testament aus der Umgebung von Zara, Mon. hist. jur. 6, 184-186. Zemlja Stomorinje polje 1323 in den Grenzbestimmungen zwischen den Dörfern Belgrad Grižane Kotor und Sopaljska bei Novi im croatischen Küstenland, ib. 78. Zu rein slavischen Bildungen gehört Svećandrija (Sveti Andrija) auf Lesina. Zu Ašamarak (a San Marco) bei Cattaro (Christ. Elem. 27) ist zu vergleichen die Spitze Podčukmarok aus *Pod-sut-marьk südwestlich von der Friedhofskirche S. Marco auf der Insel Selve.«

Offline Thadée

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 384
glongo, pomagaj!
« Odgovori #52 : 08 Ožujak 2013, 09:37:40 prijepodne »

U 30-om poglavlju DAI (za kojeg se ozbiljno tvrdi da ga nije napisao Porfirogenet) stoji Emotha i može se raspravljati ima li ona veze s današnjom percepcijom pojma Imota.


ajde glonga, bolon ne budi ti lino daj nam pokaži gdje je zapisano to EMOTHA. ovo "th" mi više sliči na neki da prostiš anglosaksonski tiskarski slog, nego li na carski rukopis.... ali more bit da se i varam.

 
« Zadnja izmjena: 08 Ožujak 2013, 09:40:08 prijepodne Thadée »
Sve što čovjeku treba je krov nad glavom, tanjur graha i malo pićke.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #53 : 08 Ožujak 2013, 13:30:54 poslijepodne »
„Njihova je zemlja bila podijeljena u 11 županija, a to su: Hlebiana (ή Χλεβίανα), Tzenzena (ή Τζένζηνα), Emota (τα "Ηµοτα), Pleba (ή Πλέβα), Pesenta (ή Πεσέντα), Parathalassia (ή Παραθαλασσία), Brebere (ή Βρεβέρη), Nona (ή Νόνα), Tnena (ή Τνήνα), Sidraga (ή Σίδραγα), Nina (ή Νίνα), a njihov ban (boanos) ima (u vlasti) Kribasan, Litzan, Goutzeska“

http://archive.org/stream/earlyhistoryofsl00consrich#page/20/mode/2up


Offline Thadée

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 384
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #54 : 08 Ožujak 2013, 14:33:11 poslijepodne »
b]Emota (τα "Ηµοτα)[/b],

http://archive.org/stream/earlyhistoryofsl00consrich#page/20/mode/2up

hvala Zavelimu na uključenju!

kao što štovano obćinstvo i samo može vidjeti famoznog "th" nema. a gdje ga je glonga pokupio..... bog zna, ako i on zna....

ali mene zanima još nešto: tko je to mudar Ηµοτα transkribirao u Emota?
naime, poznato je da se u grčkom jeziku još u vrijeme Rimskog carstva (a da ne govorimo 500 godina kasnije) grčki znak "Η" čitao kao kratko "i"?
 



« Zadnja izmjena: 08 Ožujak 2013, 14:34:57 poslijepodne Thadée »
Sve što čovjeku treba je krov nad glavom, tanjur graha i malo pićke.

Offline Thadée

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 384
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #55 : 08 Ožujak 2013, 22:02:17 poslijepodne »
a, evo štovano obćinstvo što na onom zatvorenom dijelu našeg imoarta kazuju proučavatelji naše svekolike prošlosti:
"... jedna od jedanaest starohrvatskih župa bila je Emotha-Imota. Iz toga naziva razvio se današnji oblik naziva Imotski. U X. st. o toj župi pisao je car Konstantin Porfirogenet, koji ju je na­veo kao krajnju jugoistočnu župu hrvatske države. U to vrijeme na mjestu današnje Tvrđave bio je sagrađen grad utvrda, koji je bio središte istoimene župe...."

koga zanima pobliže:
http://www.imoart.hr/portal/ta-imota/mjesta-i-krajevi/mjesta/450-povijestni-grad-imotski.html

s obzirom da smo ustvrdili da termin Emotha nema nikakve veze s vezom, postavlja se još jedno pitanje:
otkud auktoru podatak da je "u to vrijeme", dakle sredinom X. st. sagrađena Topana?

sam Porfirogenet o Topani ne govori ni riječi, ali zato tvrdi da je "župa" postojala o-ho-ho prije njega, a ako je postojala župa onda je nesumnjivo i središte župe...

ali da ne hebemo na suvo, što bi reka' naš narod, evo za neupućene citiramo Porfirogeneta u slobodnom prijevodu sa novogrčkog:

"... na koncu Hrvati pobijediše i uništiše Franke koji bijahu predvođeni svojim vođom Kocilom. Od tog vremena oni su neodvisni i samostalni, te su zatražili pokrštenje od rimskoga Pape koji im posla biskupe da ih krste u doba njihova vladara Porina. Njihova zemlja bijaše podijeljena i 11 županija...."

nema dakle nikakve dileme da je Imota postojala u svojoj upravnoj funkciji prije Porfirogeneta, pače od samih početaka hrvatske neodvisnosti i pokrštavanja.


i konačno, štovano obćinstvo, moram vas upozoriti na činjenicu kako Porfirogenet nije ni najstariji, a ni najneupitniji izvor za najraniju pisanu povijest Hrvata. mnogi će se iznenaditi (a Potjehu zasiguno neće biti drago što je tome tako) da je engleski kralj Alfred Veliki pisao o geografiji hrvatskih zemalja skoro 100 godina ranije.... a nismo baš vidili na ovom štovanom forumištu da ga je netko spomenuo ili ne daj bože citirao..... a i on priča o hrvatskim granicama i to na način koji će se mnogima ovdje svidjeti.
« Zadnja izmjena: 08 Ožujak 2013, 22:19:22 poslijepodne Thadée »
Sve što čovjeku treba je krov nad glavom, tanjur graha i malo pićke.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #56 : 08 Ožujak 2013, 22:11:05 poslijepodne »
Mesčini Tade daš ti u bajbokanu.  :crveni

Offline Thadée

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 384
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #57 : 08 Ožujak 2013, 22:22:53 poslijepodne »
što kažeš na najnovije povijesne izvore drito iz ingleške - navedene u mom prethodnom postu?
Sve što čovjeku treba je krov nad glavom, tanjur graha i malo pićke.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #58 : 09 Ožujak 2013, 10:33:10 prijepodne »
Šta je autor mislio ne znam, ali na Topani je nešto sagrađeno u to vrime, ako ne i prije (9. stoliće), baremko kakva crkvica jer su pri "restauraciji" tvrđave našli ovaj ulomak:



ali tu garant nije bilo središte istoimene župe, nego je ono bilo ili na Opačcu ili u Gorici. zapravo ko kaže da je morala bit to istoimena župa? možda se samo župa zvala Imota, a ne i središte.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #59 : 09 Ožujak 2013, 10:36:19 prijepodne »
Veli Ljubo Gudelj da kojom srićom te "restauracije" nije bilo. Da su sve zasrali.