Autor Tema: Prvi spomen Imote  (Posjeta: 12036 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #30 : 11 Rujan 2008, 00:19:25 prijepodne »
Radovi
By Sveučilište u Zagrebu Zavod za slavensku filologiju
Published by , 1969
Item notes: 11-15 1969-1977
Original from the University of Michigan
Digitized Apr 28, 2008



Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #31 : 11 Rujan 2008, 01:23:51 prijepodne »
Die Beschreibung Italiens in der Naturalis historia des Plinius und ihre Quellen
By Detlef Detlefsen, Sönnich Detlef Friedrich Detlefsen
Published by Verlag von E. Avenarius, 1901
Item notes: v.1-4 (1901-04)
Original from the University of California
Digitized Aug 16, 2007
62 pages


Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #32 : 11 Rujan 2008, 02:27:45 prijepodne »
A da je bilo pogledati u Smicsiklasov CDC II 131, na kojega se Mandich u "Drzsavna i vjerska pripadnost ...", str. 102., pozivlje navodechi ovo:

"Oko g. 960. Hrvatski kralj Krešimir II predao je župu Imotski i župu Veljake, koja je negda činila dio župe Dalen, vladaru Crvene Hrvatske, jer mu je taj pomogao osloboditi od Srba Bosnu i sjeveroistočne županije Bijele Hrvatske, naime župe Uskoplje, Luku i Pivu."

P.S.  Krivo, naravno, mojom grishkom: poziva se na LJPD, a to je nieshto posve ino.

I zatim ništa sve do 22.5.1254.?

Ovdje ne računam:

1078. god. darovnicu kralja Zvonimira Petru Črni koja spominje "Vlčina sagoristicus iupanus"
1078.-80. jednu drugu Zvonimirovu povelju koja spominje "totum alodium in Gorica" i "Vilcina Sagoristicum"
1088.-89. povelju kralja Stjepana II splitskim benediktinkama u kojoj se spominje "Dragoslavi sagoristici"
1.1. 1211. i 29.5.1211. darovnicu hrvatsko-ugarskog kralja Andrije kojom cistercitima u Topuskom daruje županiju Goru
26.5.1224. iskaz župana Domalda pred kraljem Belom u kojoj govori kako nikad nije imao zemljište u župi Gora te ga nije mogao pokloniti templarima

A racsunash li s 1210-om i s izpravom kralja Andrije II., u kojoj se spominje Ymot locus, te s 1372. u izpravi kralja Ludovika I. (Imota castrum)?
« Zadnja izmjena: 11 Rujan 2008, 03:02:53 prijepodne belevarac »
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #33 : 11 Rujan 2008, 03:24:39 prijepodne »
1210. Andrija II. - bilo je nješto problematično oko njegovih isprava, priča o krivotvorinama
D. Švob, Komes Domald, Naučna misao, br. 3/4, Zagreb 1955.

---------------------------
Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Edidit Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium auxilio Regiminis Croat., Dalm. et Slav
By Tadija Smičiklas, Croatia (Kingdom), Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti
Published by Ex officina Societatis Typographicae, 1905
Item notes: v.3
Original from Harvard University
Digitized Jun 25, 2007
---------------------------
Page 511
locus 1219, 175 ... locus 1232, 373. ... Ymot
(=Imotski?) locus 1210, 101. ...
---------------------------

1372. i Ludovik I. mi se čine pokasno, i opet su tu Nelipići (9.10.1372.)


a vridilo bi prigledat

Acta Bosnae potissimum ecclesiastica cum insertis editorum documentorum regestis ab anno 925 usque ad annum 1752
edited by Euzebije Fermendžin, Jugoslavenska Akademija Znanosti
Compiled by Euzebije Fermendžin
Published by Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium, 1892
Original from Harvard University
Digitized Jun 25, 2007
613 pages

i

Starine
By Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (Zagreb). Razred za društvene znanosti
Published by Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1891
Item notes: knj.24-26 (1891-93)
Original from Harvard University
Digitized Jun 21, 2007

za koje google ne da pregled

Citat:
In a document from 1378, Dubrovnik republic asked  Imotski duke Embrich to send 1000 soldiers to Ston to help out in their fight with Venetians.
"...gospodinu Embrichu, imotskom knezu."
Šišić, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb 1920., str. 220
Mislim da i Ujević donosi čitav tekst ove direktive Ivana Gredića dubrovačkog kneza građaninu Ivi Longi.


« Zadnja izmjena: 11 Rujan 2008, 03:48:13 prijepodne glonga »

Offline Andelko

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 8
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #34 : 11 Rujan 2008, 08:59:05 prijepodne »
Citat:
1078. god. darovnicu kralja Zvonimira Petru Črni koja spominje "Vlčina sagoristicus iupanus"
1078.-80. jednu drugu Zvonimirovu povelju koja spominje "totum alodium in Gorica" i "Vilcina Sagoristicum"
1088.-89. povelju kralja Stjepana II splitskim benediktinkama u kojoj se spominje "Dragoslavi sagoristici"
Zagorska županija se ne može odnositi na imotsko područje zato jer se je ta županija nalazila u zaleđu Trogira. U zaključcima sinode splitske nadbiskupije 1185. područje čitavog Zagorja pripalo je trogirskoj biskupiji.
Inače, važno je napomenuti da Imotski tada nije spadao pod splitsku biskupiju, jer se pod splitskim područjem 1185. navodi ovo područje: Klis, Skale, Zmina, Cetina, čitavo Hlijevno, čitav Mosor i čitav kraj od Dola do Vrulje, to jest od ušća Cetine do nadomak Splita.

Citat:
1.1. 1211. i 29.5.1211. darovnicu hrvatsko-ugarskog kralja Andrije kojom cistercitima u Topuskom daruje županiju Goru
26.5.1224. iskaz župana Domalda pred kraljem Belom u kojoj govori kako nikad nije imao zemljište u župi Gora te ga nije mogao pokloniti templarima
Ovo se odnosi na županiju Goru u srednjevjekovnoj Slavoniji koja se nalazila pored Siska.

Citat:
A racsunash li s 1210-om i s izpravom kralja Andrije II., u kojoj se spominje Ymot locus
Po meni se ovdje Ymot zaista odnosi na Imotu, jer se za nju navodi da se nalazi na istočnoj granici Domaldovog posjeda, tj. znači izvan njegove vlasti: "Harum autem terrarum mete sunt: ab oriente Chrisoua, Cameniza et Ymot Sutozel, inde versus mare ad Vrulas, inde ad Zernovnizam..."

Citat:
te s 1372. u izpravi kralja Ludovika I. (Imota castrum)?
Da. Tu se izričito navodi da se castra Imota nalazi u Humu:
1372. 9. 10. U Požunu. (Posonii).
Ljudevit kralj ugarski i hrvatski potvrđuje posjede kneza Ivana Nelipića.
...comes Iwan filius condam Nelepech, comitis de Cetinye, dilectus nobis et fidelis, quadam (!) duo castra sua
Wywar et Imota nuncupata, in terra nostra Cholmi existencia et habita...




Offline Andelko

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 8
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #35 : 12 Rujan 2008, 12:27:09 poslijepodne »
Na splitskoj sinodi 1185. područje koje je direktno pripalo splitskom nadbiskupu je ovako definirano:

Definivimus itaque pari voto et communi voluntate eorumdem suffraganeorum ut archiepiscopus spalatensis has habeat parochias: Clissam, Scale, Sminam, Cettinam, totam Cleunam, totum Massaron, et totam Pol usque ad Vrullam.

Znači Klis, Skale, Smina, čitava Cetina, čitavo Livno, čitav Mosor i čitava Poljica sve do Brela. Krajina je tada potpala pod hvarsku biskupiju, ali ne zadugo, jer je opet vraćena Splitu 1192. Duvanjska biskupija je uspostavljena tek krajem 13. stoljeća, a do tada je postojala samo na papiru. Nekako u isto vrijeme uspostavljena je i makarska biskupija.
Imotski je 1185. ostao izvan ovog područja. Po meni vjerojatno zato jer je tada spadao pod Hum tj. bio na području stonsko-humske biskupije. Kao što vidimo, primorski dio sve do Neretve (»župa Omiš sve do Makra i sve do rijeke Neretve i cijeli Rastok.«) je bio u sklopu splitske nadbiskupije.

Offline Andelko

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 8
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #36 : 12 Rujan 2008, 13:41:32 poslijepodne »
I drugi dokumenti ukazuju da je Imota bila u Humu.
Tako Toma Arhiđakon ovako navodi granice Hrvatske:
"Istaque fuerunt regni eorum confinia: ab oriente Delmina, ubi fuit ciuitas Delmis, in qua est quedam ecclesia, quam beatus Germanus capuanus episcopus consecrauit, sicut scriptum reperitur in ea; ab occidente Carinthia, uersus mare usque ad oppidum Stridonis, quod nunc est confinium Dalmatie et Istrie; ab aquilone uero a ripa Danubii usque ad mare dalmaticum cum tota Maronia et Chulmie ducatu".Thomas Arch. "Historia Salonitana " MSH 24, 1897

tj. u prijevodu:
A granice (hrvatskog) kraljevstva bile su ove: na istoku Delmina, gdje je bio grad Delmis s nekom crkvom u kojoj je pronađen zapis da ju je posvetio kapuanski biskup blaženi German,na zapadu Karintija prema more sve do grada Stridona, gdje je i danas granica između Dalmacije i Istre, sa sjevera od obale Dunava do Dalmatinskoga mora s čitavom Maronijom i Humskom kneževinom.

Uža Hrvatska je tu do Duvna, a Humski dukat je zajedno s Maronijom (Paganijom) naveden zasebno kao pridruženi dio kraljevstva.
Duvno kao svojevrsna granica figurira i u Ljetopisu Popa Dukljanina.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #37 : 12 Rujan 2008, 13:57:29 poslijepodne »

Isprave koje Domalda i Nelipiće povezuju s Imotom i dalje smatram nevjerodostojnim makar u dijelu koji spominje Imotu u njihovu posjedu.

Osim Švobova rada na prvi pogled su kontradiktorne isprave:

1210. isprava Andrije II. kojom Domaldu daje i Ymot locus
i
26.5.1224. iskaz župana Domalda pred kraljem Belom u kojoj govori kako nikad nije imao zemljište u župi Gora te ga nije mogao pokloniti templarima

Offline Andelko

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 8
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #38 : 12 Rujan 2008, 14:08:47 poslijepodne »
Citat:
Isprave koje Domalda i Nelipiće povezuju s Imotom i dalje smatram nevjerodostojnim makar u dijelu koji spominje Imotu u njihovu posjedu.
Osim Švobova rada na prvi pogled su kontradiktorne isprave:
1210. isprava Andrije II. kojom Domaldu daje i Ymot locus
i
26.5.1224. iskaz župana Domalda pred kraljem Belom u kojoj govori kako nikad nije imao zemljište u župi Gora te ga nije mogao pokloniti templarima
Ako si čitao moje odgovore onda si mogao vidjeti da kontradiktornost ne postoji. Isprava iz 1224. se odnosi na župu Gora kod Siska i u vezi je s Topuskim (područje srednjevjekovne Slavonije), a ne Imotskim, a isprava iz 1210. Ymot u zaleđu Splita spominje samo kao među, što znači da je izvan Domaldovog područja.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #39 : 12 Rujan 2008, 14:22:35 poslijepodne »

Domaldu je Topusko prilično "s neruke" i daleko pa ga se na prvu povezuje s Humskom župom Gor(sk)om.
Mislim da bi zgodno bilo objaviti na webu transliteracije i kvalitetne skenove/faksimile svih spomenutih isprava s ove teme.
Npr. servis www.imagesforme.com dopušta veličinu pojedinačne datoteke do 10 MB što je po mojoj procjeni dovoljno za tu namjenu.

Offline Andelko

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 8
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #40 : 12 Rujan 2008, 16:02:25 poslijepodne »
1224. 26. 5.
Isprava je izdana u Topuskom:
Ego comes Domaldus auctoritate presencium volo ad universorum noticiam pervenire. Quod in presencia domini regis et B... bani et Jule comitis et multorum nobilium Hungarorum, fratres Toplice conquesti sunt, quod ego quandam terram dederim Templariis nomine Mogos in comitatu Gorre, que terra in privilegio dictorum fratrum Toplice continetur....
Datum Toplice VII. kalendas iunii, anno gracie MCC vicesimo quarto.


Toplice su srednjevjekovni naziv za Topusko. Nema mjesta nikakvoj sumnji. Nema veze s Humom niti u primisli.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Prvi spomen Imote
« Odgovori #41 : 25 Rujan 2009, 11:50:40 prijepodne »

uz prvi spomen - korijen

Citat:
Pitanja za boga u Delfima

Дали е изгодно сега да си купя имот? Има ли банка, която ще ми отпусне до 80-90% от цената на кредит и какви гаранции се искат?

Izvor: dnevnik.bg.
http://filologanoga.blogspot.com/2009/09/pitanja-za-boga-u-delfima.html

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
28.12.1408. ...provincia Imota et Posusije
« Odgovori #42 : 03 Travanj 2010, 20:47:59 poslijepodne »

Eusebius Fermendžin; Acta Bosnae potissium ecclesiastica, Zagabria 1892., str. 87.—89.

CCCCLXXXII. 1408, 28 Decembris, in Bosna.

Ostoja, rex Bosnae, capitano Georgio comiti "Vucichio" eorumque filiis et posteris diversas possessiones in Dalmatia et Hercegovina confert.

In nomine sanctissime et individue Trinitatis Amen. Nos Ostoja, Dei gratia rex Bosnie, Vsorie, Inferioris partis, Hungarie (?) et Sclavonie(?) etc. Per has nostras patentes literas pateat omnibus ad quos pertinet, quod propter fidem et optimam servitutem nobis, Ostoje regi et filio nostro Stephano, per capitaneum Georgium et comitem Vucichium, fratres Radivojevich et eorum filios, praestitam tunc, quando a Bosnensibus expulsi fuimus, et stetimus in quodam loco, nuncupato Bobovaz, quorum opere et optima servitute ac fide erga nos praestita iterum in regnum nostrum repositi fuimus, tanquam hi, quos regnare decet, — quocirca propter eorum erga nos bene merita et fidem indubitatam, Nos Ostoja rex iureiurando in animam nostram regiam filiique nostri Stephani predicti dedimus eidem capitaneo Georgio, comiti Vucichio, eorum filiis posterisque eorum, ut quidquid aliquis eorum vel ipsorum antecessores peccaverint, aut aliquid contrarium egerint nobis aut nostratibus aut antecessoribus nostris usque ad presens, omnia (con)donavimus eis, et quod nunquam in perfidiam illis possit adscribi, nec propter hoc ipsi possint aliquod damnum pati, aliqua data opera vel ex proposito, neque clam neque palam nobis viventibus, neque in posterum, neque illi, neque eorum posteri in sempiternum.
Insuper propter hanc fidelitatem nobis Ostoje regi et filio nostro Stephano per dictum capitaneum Georgium et comitem Vucichium et eorum filios prestitam, predicto capitaneo Georgio, comiti Vucichio, eorum filiis ceterisque posteris dedimus et adscripsimus in patrimonium in secula seculorum:
Almissium civitatem una cum Primorje, ab utroque latere Cettine, videlicet Primorje usque ad Zarnovizam, cum omnibus iuribus et territoriis, que pertinent Almissio, et quod pertinebat ad Almissium temporibus regum Ludovici et Sigismundi.
Provinciam Cisalpinam et Transalpinam, dictam Gorscam Zupam, cum omnibus iuribus et territoriis.
Civitatem Crussevaz et Blato cum omnibus iuribus et territoriis.
Brochno provinciam cum omnibus iuribus et territoriis.
Lucam provinciam ab utroque latere Narente, exceptis iuribus capitanei Sandagli et eiusdem famulorum.
Et gabelas subtus Visochium.
Et barcaneum na Volivina.
Et barcaneum na Norin.
Et aliam partem Drinscoga.
Et provinciam Vechenicum usque ad Narentam, cum omnibus iuribus et territoriis, exceptis iuribus, que sunt illorum de Millatovich et Budisaljich.
Oppidum Imoschi cum provincia Imota et Posusije cum omnibus iuribus et territoriis.
Locum Duarum cum provincia Radobilie et provinciam Podsusie cum omnibus iuribus et territoriis.
Provinciam Rachitno cum omnibus iuribus et territoriis.
Provinciam Drezniza cum omnibus iuribus et territoriis.
Oppidum na Poglich et ipsa Poglia.
Provinciam Planinam cum omnibus iuribus et territoriis.
Regionem Crainam a Narenta usque ad Cetinam cum omnibus valachiis existentibus inter Narentam et Cetinam.
Neumscam regionem cum omnibus iuribus et territoriis, cum confinibus et aquis et montibus et gabellis, barcaneis et terraticis jam dicto capitaneo Georgio, comiti Vucichio, eorum filiis et posteris dedimus et damus libenti munere et alacri animo, in patrimonium in secula seculorum; nec possit istud perverti nec annulari, nec aliquid addi, nec detrahi, eidem capitaneo Georgio, comiti Vucichio et eorum filiis et posteris, et hoc aliqua de causa neque ullo modo excogitari possit, neque propter aliquod suprascriptorum delictum, quousque non incurrerint in futurum aliquam infidelitatem iidem capitaneus Georgius, comes Vuchich, et ipsorum filii Stephanus, Paulus, Nicolaus, Vlaticus, Vuk Vuchichievich et eorum posteri, que cognosci debeat Ungarica, Bosnica, Venetica et Ragusana iustitia, propter quam infidelitatem huiusmodi iustitia cognoscet eos capite puniri dignos; itaque non possint intus regnum nostrum condemnari ad vincula, neque in bonis iidem capitaneus Georgius, comes Vuchich, eorum filii et posteri.
Insuper propter maiorem erga nos gratiam et maiora benemerita dictorum capitanei Georgii, comitis Vuchichii, eorum filiorum, nos Ostoja rex et filius noster Stephanus, confirmamus iam dicto capitaneo Georgio et comiti Vuchichio, eorum filiis et posteris, omnia privilegia nostra et predecessorum nostrorum, que habent a quibuscunque regibus et potentatibus quocunque modo vel opere; et quicumque vellet contradicere huic nostre concessioni, voluntate, iustitia vel litteris vel aliquo alio opere huiusmodi contradicente. Nos Ostoja rex et filius noster Stephanus iuramus et iuravimus, quod suprascripte concessioni et privilegis ne utique derogare volumus, nec ea in aliqua parte abrogare; et ideo iureiurando iuravimus per Deum viventem et eius genitricem Mariam virginem, per quatuor evangelistas, duodecim apostolos, quadraginta electos et omnes beneplacitos, quod nos rex Ostoja et noster filius Stephanus, vel aliquis nostrorum posterorum non contraveniemus his, que supra concessimus eisdem capitaneo Georgio, comiti Vuchichio, eorum filiis et posteris, ulla data opera nisi propter infidelitatem, prout diximus; alioquin maledicimur a sanctissima Trinitate et ab omnibus sanctis suprascriptis, et quod abiuremur Deo fidem, iustitiam et angelum Dei in die extremi iudicii Dei.
Huic adsum testes: dominus rex cum fratribus, comes Paulus cum fratribus, comes Radoje cum fratribus, comes Butrech cum fratribus et prestantioribus Bosne, comes Radam Dragoevich et procurator comes Gjura Georgii Dragichievich. Datum Bosne, die Innocentium, in die Veneris mensis Decembris, anno millesimo quatricentesimo octavo.

1684 addi 26 Settembre. Almissa.
Gli attestati privilegi, di carte 14, furono fatti copiare da me cancelliere infrascritto, per mano a me fedele, e restarano incontrati, parola per parola, con gli autentici esistenti nella cassa della comunità d' Almissa che perciò restano corroborati con la mie sottoscrizione:
(L.S.S.N.) Gioachin Cadamuro cancelliere pretorio.
Lauro Moller cancelliere pretorio. Lauro Moller d' Almissa ho fatto copiar d' altra simile autentica esistente in un libro incontrato, sottoscrito e sigilato.
(L.S.S.M.) Lauro Moller cancelliere pretorio.

Edidit G. Alačević in Bulletino di Archeologia e Storia Dalmata per cura di G. consil. Alačević e Fr. prof. Bulić, anno VII, Dicembre 1884 p. 1888. Confer et Lucić: Memorie di Traù p. 391 ubi pars huius documenti edita est. Sublestae fidei. Versio e slavo.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
To je
« Odgovori #43 : 03 Travanj 2010, 20:55:55 poslijepodne »

To je.

28.12.1408.
Oppidum Imoschi cum provincia Imota et Posusije cum omnibus iuribus et territoriis.

EOD

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
n. dj. p. 87—89
« Odgovori #44 : 03 Travanj 2010, 21:23:47 poslijepodne »
« Zadnja izmjena: 03 Travanj 2010, 21:32:10 poslijepodne glonga »