Stručni tekstovi na arvackom

[Zavelim]

Kako ovo napisat?

Kalibracija rezultata

Starost mjerena metodom radioaktivnog ugljika temelji se na pretpostavci da je koncentracija aktivnosti  14C bila u prošlosti konstantna u prirodnim rezervoarima (prvenstveno atmosferi). Međutim, najviše uslijed flukutacija Sunčevog magnetskog polja, ona nije bila konstantna, te rezultati mjerenja  ne odgovaraju točno pravoj starosti mjerenog materijala. Zbog toga se ukazala potreba da se promjene u koncentraciji aktivnosti  14C u prošlosti odrede nekom nezavisnom metodom. Cikličke promjene godišnjih doba uzrokuju nepravilnosti u širini godova u drveću, a one su slične za sve drveće iste vrste u određenoj klimatskoj zoni. Slijed godova tvori vrstu kalendara. Spajanjem slijeda godova pojedinog starog drveća poznate starosti i mjerenjem 14C aktivnosti pojedinačnih godova bilo je moguće dobiti neprekinutu kalibracijsku krivulju za proteklih 12 000 godina.

Produljenje kalibracijske krivulje na još veće starosti moguće je metodom brojanja varvi, te datiranjem siga ili sedri metodom 230Th/234U/238U.

[Zavelim]

Shta csoviku pane na pamet! Da si reka aj to priportaj u ingleski, talijanski pa i nimacski - ajde, ajde. Ali ovo je isto ko da si reka: Jamider sikiru, otidji u ogradu, usici japije, pa mi sklitaj na brzinu shtogot Porsheja Boksera. S volanon na desnoj strani. Ili otjesh izvest cilivizacijski "skok" unazad?

Stranu na shalu. Znash li ti da nashki nema i najobicsniji ricsi: uvit (a ni uslov), zalaganje, kut - evo zbrda - zdola i nasumice. Recimo, ima "kut", ali nije to "ugao", nego >nisha u sopi iza ognjishtja u koju se smitje lug". Jer nemamo ni "pepela", nego "lug". Vechi bi bijo nash ricsnik nedostajuchih ricsi nego onaj postojechih. Vetjinu bi njih jezikoslovci okrstili "kulturnim ricsima", koje su, izmedju ostaloga, podlozsne posudjivanju. A shta tek rechi o strucsnom nazivslovlju (terminologiji)? Vidin da si tamo na "Jeziku" nacsuturijo onu kalibraciju; evo ti nepostojechi ricsi samo iz prve recsnice (koja kao rics takodjer ne postoji): metoda,  radioaktivan, ugljik, temeljiti se (ima temeljat, temelj, poduminta), pretpostavka, koncentracija, aktivnost,  konstantan, prirodan, prvenstveno, atmosfera. Shta da sad "ugljik" prieveden s "chumur", "garbun"?

Pokushat tju u napridak baren jednu recsenicu, a undan tje Glonga nastavit, jer ovi dana opadaju sh njega ricsi, sveze i izrazi ko perushina s kanadski topola.

en ti jarca, unda nam ostaje da na hrvatskom pišemo, a na arvackom se samo za*ebajemo

[Zavelim]

A da pošto nemamo baš puno vrimena i love napravimo kompromis, po'rvatimo hrvatski književni jezik tako da ga ikaviziramo, izbacimo "h" i podikoji "f" ubacimo "šć" (ko oće i kome triba ) i napravimo još pokoju izminu. Bi li tako išlo?

[belevarac]

A da pošto nemamo baš puno vrimena i love napravimo kompromis, po'rvatimo hrvatski književni jezik tako da ga ikaviziramo, izbacimo "h" i podikoji "f" ubacimo "šć" (ko oće i kome triba ) i napravimo još pokoju izminu. Bi li tako išlo?

Ako csitash moje neovisne (neutralne) upise na ovome besidishtu, mogao si viditi da sam dio gornjega vech priminio (vlast ne pitajuchi). Kad odem u mirovinu, napisat tju knjigu:

HRVATSKI PRAVOPIS
za strance i one koji
se takvima ositjaju

Temeljne postavke:

1. pismo je latinica, a za glasove koji ne postoje u latinskom jeziku rabe se udvojci latinskih slova [cs, tj ili ch, dzs, dj, sh, zs]
2. podloga - novoshtokavsko ikavsko naricsje (zapadna ikavska shtokavica),
3. ĕ > i posvemno je (samo tri iznimke, u kojima je ĕ > ie: pri- : prie- [prichi : priechi], -tic : -tiec [naticati shto : natiecati se u csemu], ni- : nie- [nigdi : niegdi], jer ima vrlo mnogo pojavnica u kojima bi posvemna promina ĕ > i smanjila razlikovnost jezika),
4. stare glasovne skupine "skj" i "zgj" > "shch" (šć) i "zsdj" (žđ) [shchakavica, shcheta, mozsdjani]
5. stare glasovne skupine "tj" i "dj" > "tj" (ć) i "dj" (đ) [na pr. "medjash" a ne "mejash", "gospodja" a ne "gospoja"]
6. pravopis je tvorbeni (1. sudac > sudca, csastan > csastna; 2. obkoliti opkoliti, odtada otada, sgrada zgrada, rastla rasla ; junak > junacstvo [izg. junashtvo] ...)
7. ...

Izbacivanje glasova "f" i "h" ne dolazi u obzir. Kao i priedlog jednoga jezikoslovca da se izjednacse "ć" i "č" te "đ" i "dž".

U Shonjinu ricsniku ima dvadesetak stranica ricsi koje samo pocsinju sa slovom "f"; sve su stranog postanja (osim oponashnica, recimo "frktati"), ali su to su ricsi hrvatskoga sustava. Da ne govorim o "f" na nepocstnom mistu.

"H" je zamuklo u govoru koji je podlogom ovom pravopisu, ali je njegova uloga u razumivanju (razlikovnost) neobhodna (dobri ljudi, dobrih ljudi).

[Slovak]

Kako se ponio prvi ktitičar (smiješna strana povijesti belevarčevog životnog djela):

Ako csitash moje neovisne (neutralne) upise na ovome besidishtu, mogao si viditi da sam dio gornjega vech priminio (vlast ne pitajuchi). Kad odem u mirovinu, napisat tju knjigu:

HRVATSKI PRAVOPIS
za strance i one koji
se takvima ositjaju

Kajkavci i čakavci su odavno postali veći stranci od nas.

Temeljne postavke:

1. pismo je latinica, a za glasove koji ne postoje u latinskom jeziku rabe se udvojci latinskih slova [cs, tj ili ch, dzs, dj, sh, zs]
Zašto ne bi onda govorili latinski, kad ga već pišemo. Približavaš se Vuku. Ili bi i Njemcima trebalo revidirati dvotočno u,npr.
2. podloga - novoshtokavsko ikavsko naricsje (zapadna ikavska shtokavica),
A da je to bilo zaokružiti na ekavicu?!
3. ĕ > i posvemno je (samo tri iznimke, u kojima je ĕ > ie: pri- : prie- [prichi : priechi], -tic : -tiec [naticati shto : natiecati se u csemu], ni- : nie- [nigdi : niegdi], jer ima vrlo mnogo pojavnica u kojima bi posvemna promina ĕ > i smanjila razlikovnost jezika),
4. stare glasovne skupine "skj" i "zgj" > "shch" (šć) i "zsdj" (žđ) [shchakavica, shcheta, mozsdjani]
Moga bi i uvest onaj glas koji fali između ž i z, i š i s.
5. stare glasovne skupine "tj" i "dj" > "tj" (ć) i "dj" (đ) [na pr. "medjash" a ne "mejash", "gospodja" a ne "gospoja"]
6. pravopis je tvorbeni (1. sudac > sudca, csastan > csastna; 2. obkoliti opkoliti, odtada otada, sgrada zgrada, rastla rasla ; junak > junacstvo [izg. junashtvo] ...)
7. ...

Izbacivanje glasova "f" i "h" ne dolazi u obzir. Kao i priedlog jednoga jezikoslovca da se izjednacse "ć" i "č" te "đ" i "dž".

Čistit jezik, a ne izbacit najveći strani import "F", to je nemal propust.

U Shonjinu ricsniku ima dvadesetak stranica ricsi koje samo pocsinju sa slovom "f"; sve su stranog postanja (osim oponashnica, recimo "frktati"), ali su to su ricsi hrvatskoga sustava. Da ne govorim o "f" na nepocstnom mistu.

"H" je zamuklo u govoru koji je podlogom ovom pravopisu, ali je njegova uloga u razumivanju (razlikovnost) neobhodna (dobri ljudi, dobrih ljudi).
A naglasak si zaboravio. Kad već nema dijekritika, zašto ne bi svaku riječ pisali s naglascima?
Belevarac, otvrdao već na kritiku, nastavlja zapletenim putovima jezičnih inovacija. Popriko je najbolje.

[belevarac]

E sada, bez ikakvih mojih obzira:

1. Naucsi se citirati i komentirati citate [Zar mislish da tju sada u ovoj mishanciji trazsiti gdi si u moje shtivo ubacio koju svoju veleumnu opazku]
2. Tvoje opazke o ekavici i glasu "f" glupe su ko dno bunara.

[Slovak]

U petak, 5.9., u 9 sati izjutra počinju "Šimićevi susreti" na kojima osim domaćina i Šimićevog nećaka Vlade Pandžića, profesora na Filozofskom u Zagrebu, sudjeluju brojni znanstvenici iz Hrvatske, Mađarske, Češke itd. Dakle 5-og rujna cjelodnevni program do kasnih sati kada će posjetitelji moći ispratiti i  foloklornu skupinu. Tko je blizu nek svrati, al nek' ne pije puno da gaseći žeđ ne bi upao u bunar ili u Krenicu.