O nashin ricsiman

[belevarac]

66. Shkutor

Ne mere Ins iz Gruda bit Shkutorka, Shkutori su oni "blizsi Dakmatinci" (Vrgorcsani, Imotjani, Lovrechani i dr.). U posebnim slucsajevima, ona Shkutorka more bit, recimo, Bovcsanima, Cserigajcsanin... Inacse, Bekijka, Bekijanka, Beka od glave do pete.

Glonga ima mashtovitu, ali, nazsalost, nevirojatnu tvorbu. Naziv je mnogo stariji od vrimena dolazka Austrije, postojalo je na razmedji stolitja u Domanovichima prizime Shkutor, a to i nije bash vrime nastajanja novih prizimena. Privatit tju more bit glongino izkonoslovljenje, ako na josh kojem primiru dokazse prielaz nim. "shuck" > hrv. "shkut".

[glonga]

nemam sad kad o mishakinji ni o Shkutoru
proguglaj "Šuckor" i nachi chesh ga i u Posavini u svezi s Shutzkorps
ne znam je li ti dostupan A. Shenoa "Pod pushkom"
Skok zna da je poslije boja noktom u ledinu
u stankama pletilje znaju izdit kanet iza pasa i prodit ka kroz klubko

Skok ocsito nije bijo tutek kad su mu to pricsali ko i u sto drugi stvari

mishjakinja je mishja trava kao sto je zeka, zveka, zekavica, zvekavica - zecsija
obje sitne, guste i teshke za kositbu
na njima se prova otkovanost i naoshtrenost kose kovanice
mishjakinja se csesto rabi i kao izraz za sitne dlacsice tako da tamo gdi se ne kosi i di nema druge potribe za identifikacijom travuljine ostaje ovo drugo znacsenje kao izvorno

Domamovichi su jugoistocsno od MO a 12. st. je 12. st. shto je dovoljno sporadicsno za ikakvu izkonosklonidbu

zavicsajac s zdravim razumom mozse se samo smijati Skokovoj pretencioznosti gradjenoj na povrshnu slushanju iz treche ruke
ima i Ladan o njemu lipi besida iako se iz razumljivih razloga mora suzdrzsavat od toga

Skok je komad budaletine

[belevarac]

Glonga, ko je besidijo o 12. stolitju?

Ja iman ponajmanje razloga braniti Skoka. Ali, jedri ga, csovik je ostavijo tri knjizsurine s 120.000 pojavnica, a za svaku od nji daje kakvu - takvu etimologiju. Jedinstveno, i do sada, rekli bi bratja, "neprevazidjeno" dilo. Ako otjesh kakvo izkonoslovlje, zavirit tjesh u Skoka, ta ne sh, trsta ti, u Gluhaka.

A Ladan! Pa nek napishe "Rvacki izkonoslovni ricsnik". Vinja je na tome tragu bar nieshto skanatorijo (Jadranske etimologije, I. - III.)

[belevarac]

68. Shupar

Navedena je etimologija koja se u knjigopisju csesto spominje, iako je, mishlju, malo virojatna. Nimshtinu "die Suppe" svit kod nas izgovara kao "supa, zupa", bolje rechi vaktile izgovarao.

Kutlesha: Runovichani zovu krshljake Shupari, shto znači csorbari i kashari, tobože nemaju izobila pure; Runovichani Zmijavcsane zovu „tukari”, a sve brdjane „shupari”, jer se vishe rane shupom nego purom, shup »prazno, shuplje, kaže se da siromasi jedu shup mjesto pure, t.j. da ne jedu nishta«

Mislim da ni Kutleshino izkonoslovljenje od "shupao" ne tje ichi. A Runovichani su imali puno kokuruza i pure.

[glonga]

Ali daj molim te budi ubuduche podpun

Triput je rižen i jopet kratka. (i nejasna btw)

Ajme podpun, ajme nepodpun, ko bi tebi ugodijo.

E, da je nać pravu miru.

Kažu da je prava mira kad se nešto točno upola podvojstruči, ako ne lažu.

[belevarac]

Triput je rižen i jopet kratka.

Trikrat miri, jednon rizsi i undan otkini.

[Slovak]

Trikrat miri, jednon rizsi i undan otkini.

Belevarac,postovi su ti zaista vrijedni čitanja.Samo me zanima zašto hermetiziraš tekst ovim starohrvatskim,da ne kažem stranjskim načinom pisanja.Zar ti cilj ne bi trebao biti što veća čitanost?Unaprijed hvala ti na odgovoru.

[belevarac]

Belevarac,postovi su ti zaista vrijedni čitanja.Samo me zanima zašto hermetiziraš tekst ovim starohrvatskim,da ne kažem stranjskim načinom pisanja.Zar ti cilj ne bi trebao biti što veća čitanost?Unaprijed hvala ti na odgovoru.

Ne bi bilo razumno zbog jednog vech recsenim gnjaviti ostale besidnike - objashnjavano je, triba samo malo prolistati. Slovopis kojim se ti sluzsish (č, ć, š, ž, đ, dž), stranjski je (cseshki, poljski, Danicsichev). Moj je pravopis, inacse, tvorbeni.

A "starohrvatski kazsesh". Pa evo ti malo starohrvatskog:

Na orruxiju uarli, ma Kgnigu negarli. Idolatri biſce, i tuardo darxaſce, i Kaſno ſueto Euangegle primiſce.Jzodiſce naglaſujunaci, ma ne s'kgnigom mudarci. Mnogo buka, ma ne s'kgnigom nauka. Uboijuſu Kako laui, u nauku tuardoglaui.

Ovo ti napisa nash csovik prije 261 godinu. Davno recseno - za svagda vridi.

Dva pitanja za te:

1. Zashto pishesh "svjedodžaba" (rodnik (genitiv) mnozsine od "svjedodžba"); objasni odakle ti ovo "dž".
2. Ako se pridavanje zove "Utjecaj vica na zdravlje", pisano tvojim pravopisom, o csemu se pridavalo?

Mlogo se zavaljujemo.

[belevarac]

Trazim posao da je dobro placen al' da nije teretli

Teretli, troshkali, kurvali, satarluk, kurvarluk, prostakluk - divljaka (podloga) rvacka, navrtak turski. Ali "teretli" mi je jaka, tezska, teretna rics - pika se i gotovo!

[Slovak]

Nemam tliku svjedodžbu,može moje pismo posvjedočit ili posvjedodčit.Nego te ja pitam,zašto tvrdiš da je gajev,da ne kažem još vitezovićev dijakritički način pisanja koji je isto olakšao od svih sranja,daničićev,zašto se vraćaš u prošlost dokidajući dostignuća umnijeh glava,kad je tvoje znanje puno korisnije razumljivije?Eto,nemoj se ljutit,a plinije nije obični prdac,je li tako?

[Slovak]

Budući da nisam razumio tvoja dva pitanja,teška su brate,triba se napet,pitam ja tebe,ali samo ako si sigur.Koja je konjukcija između bašča i bašta?

[belevarac]

Nemam tliku svjedodžbu,može moje pismo posvjedočit ili posvjedodčit.Nego te ja pitam,zašto tvrdiš da je gajev,da ne kažem još vitezovićev dijakritički način pisanja koji je isto olakšao od svih sranja,daničićev,zašto se vraćaš u prošlost dokidajući dostignuća umnijeh glava,kad je tvoje znanje puno korisnije razumljivije?Eto,nemoj se ljutit,a plinije nije obični prdac,je li tako?

A tko je priekrizsio "d" i dobijo "đ"? Csija su "č" i "ć"? Shto Vitezovich ima s tim? Zashto rabish "lj" i "nj", a ne "ļ" i "ņ"? Po csmu je lakshe "lj" od "cs"? Ko se ljuti?

[belevarac]

Budući da nisam razumio tvoja dva pitanja,teška su brate,triba se napet,pitam ja tebe,ali samo ako si sigur.Koja je konjukcija između bašča i bašta?

Ne znan shta je "konjukcija", a "bashcsa" je turcsinshtina za hrv. rics "vrt". Valjda je isto i "bashta", samo se incsije izgovara. A tek "bashtina", "bashchina".

A na pitanja tju ja odgovorit:

1. "svjedodžba" je nastala od "svjedočiti", "svjedocs-ba", pa imash jednacsenje po zvucsnosti, gdi "č" izprid "b" prielazi u zvucsni parnjak "dž" - "svjedodž-ba". A zashto je tomu tako i u "svjedodžaba", gdi je to "č" izprid "a"?
Na to ne mogu odgovoriti, kao ni ti, jer je nesmisleno. A rabi se.
2. postoje dva vukovska odgovora: 1) predavanje je o utiecaju vica (nazovnik: vic), daklem, jezgrovite shale, doskocsice, anegdotice na zdravlje - postoji taj utiecaj (pozitivan); 2) pridavanje je o likovitoj travi "vidac", csije ime kazse da se rabi u licsenju ocsiju. Buduchi da postoje dva odgovora, nishta nismo rekli, osim zabune. Ja inacse za slucsaj 1) pishem "Utiecaj vica na zdravlje", a za slucsaj 2) "Utiecaj vidca na zdravlje" - i sve je jasno

[Slovak]

Hoću reći.možeš koristiti ščćžđ pišući elektroničko pismo ujaku u australiju i očekivati da će on to uspjeti pročitati,ali ćeš ga sigurno dovesti u nepriliku,ali tvoje pismo neće zvučati ozbiljnije.Ne ljuti se nitko,ochito.Ali brte takvu glavu šteta ti je pokrivat.Mislit će da si bula.Konjukcija je odnos,glagol.Bašča je uvik ograđena,baška,od ostaloga dvorišta da je stoka ne popase.A baš je kao u baščarčiji?

[Slovak]

Dobro,belevarac.Imaš pravo pisat kako oćeš bez da poslušaš moj diktat.Samo naprid,ovu temu ćemo valjda još dotaknut ovako ili onako.