O nashin ricsiman

[glonga]

Vagir u međumrežju danas


kako bi objasnio to je odma iza konja ako si vidla konjska kola i sa strane dva lanca i oni se zakace za taj"vagir"a vagir opet za kola i tako konj vuce kola kuzish
http://stara.kladusa.net/forum/index.php?topic=182.msg45534


Poprečno ispred kotača vidi se vagir neophodan pri uprezanju samo jednog grla stoke. (Vidi uz jaram za jedno govedo.) ...
Ako se, međutim, za vuču koristi samo jedno govedo vučna se sila ne može na voz prenositi rudom, je bi voz skretao u stranu, nego se s jarma lancima prenosi na vagir smješten na prednjem trapu kola. Tako se vučna sila ravnomjerno raspoređuje na voz.
[Jaram (lijevo) i vagir (desno)]



http://www.medulin.com.hr/2prijevoz.htm

Tako se spominje da je Čavo, da bi dokazao kako može biti kosboša, uzeo vagir i njime kosio travu. Marijan Džekin je, kažu, na tu Čavinu uzeo rudu od kola i s njom kosio kako bi prkosio Čavi i pokazao mu da je on bolji kosac. Ovaj je opet kažu htio uzeti i njega i rudu i kositi.
http://www.zagoricani.com/index.php?option=com_content&task=view&id=196&Itemid=122

Djed prvo izvodi iz štale Sokola, baca preko njega ormu, stavlja mu žvale i preže ga u vagir.
http://tajpvrajter.blog.hr/arhiva-2006-08.html

krajnje rjesenje je polako navikavati na pristup bocni kolima, postepeno prebacivati strangu preko ledja i primicati kobilu rudi- ni slucajno ne kopcati na vagir
http://www.pegasus.hr/forum/viewtopic.php?start=30&t=1526

vagir = metalni (nekad ranije i drveni) dio opreme za konja koji se zakači za zaprežna kola (ili plug) na jednoj i konja na drugoj strani i koji je služio za vučenje tereta
http://www.ozalj.info/forum/viewtopic.php?f=16&t=83

vagir - prečka kod seoskih kola za vuč konja, na nju dođu 2 balancina
http://www.skabrnja.com/forum/viewtopic.php?p=662&sid=e20eaa9c5d3845c9bf7b73fa6a11cbe2

prodajem rabljen vagir i uzde za mazgu pašu za stari model A6 [u komentarima na članak]
http://www.bljesak.info/content/view/10346/159/

Postrojenja za navlačenje nosača kostruktivno su konci pirana kao dvije paralelne međusobno povezane nosive rešetke s radnim međuprostorom. Po gornjoj se zoni kreću kolica s vitlima i pogonskim motorima, a donja se zona kreće preko vagira na ležajevima (slika 1.).
Snježana Tešović; Postrojenje za navlačenje montažnih nosača ili segmenata, Građevinar 57 (2005)
http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200502/4.pdf

Dobar vagir dukata vrijedi ! [kao forumaški sig]
http://kladanj.17.forumer.com/viewtopic.php?p=1599&sid=46598463ad99f47248bba7fa66af915a

kod zaprezanja treba obratiti pažnju na dužinu rude - kad konj krene, a ruda je prekratka i kad počne dodirivati nogama vagir to može biti opasno
http://www.pegasus.hr/forum/viewtopic.php?start=15&t=1526

Štrange se zatežu i opuštaju, vagir udara o rudu, a Bela frkće, propinje se i oštro hrže.
http://www.most.ba/055/024.htm

Nađe mi se vagir pri ruci. Zamahnuh. Ispriječi se rame ko kuća. Puče ključna kost kao suva jelova cjepanica. Ranjen kurjak poče zavijati, prema konju puziti.
http://www.gacko.net/danilo_maric_3.htm

Ni kriv ni dužan nastrada, osta i bez žene i života a ona je još iz straha potvrdila kako je vjerojatno dobio sunčanicu i pao sa plasta sijena pravo na vagir, a susjed još ispade junak jer mu je kao pokušao pomoći i oko sijena... i tješio ženu...
http://www.blog.hr/print/id/1622553971/strah-od-straha.html

Reci mi, dida, šta se to desi,
Zašto je kosa i šiba za rogom,
Zašto na uzda prašina pada,
što se to zbilo pod milim Bogom ?
Zašto je obruč sa kace spao,
Crvica jede saone moje,
A oštra kola, šarage, livča,
Vagir i rudo na vrpi stoje ?
Zašto se mreža, bacanj i bodva
Njišu na gredi o lancu starom,
Plankača rđa, gudalo drima,
A srp se gura s drvenim maljom ?
Zašto je stupka popola pukla,
A kantar osto bez jednog lanca,
http://sokacgranicar.bloger.hr/

Imam ženu žeravicu živu,
vagir kvasim, žeravicu gasim.
http://www.runovici.hr/ganga/Ganga.asp?PagePosition=87

Kotač mali prednji drveni od seoskih kola i konjiski vagir
http://www.oglasnik.hr/oglasi/slobodno_vrijeme/antikviteti_umjetnine/ponuda/antikviteti/oglas-8739123.html


Tjerao je Jozo svoga Brnjaša da potegne neki firać, ali nije išlo. Jadna je životinja trgnula posljednjom snagom i tada iščupala kline, pa je onda vagir uslijed inercije preletio preko konja i snažno udario Jozu u potiljak, a ovaj pao nekamo niza škarpu. Kad se pušući i pužući vratio kroz paprat, Jozo je u bijesu uglavio dva prsta konju u nozdrve da se na njemu, ni krivom ni dužnom, tako iskali. Konj je u muci frktao i kezio zube, a Drago se uvijek kad prepričava cijelu tu situaciju više puta zacene od smijeha, ali u trenutku dok se događala bogme nije smio. Stari bi se okomio i na njega.
http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj95/95_13.htm

[glonga]

komut, vagir
http://www.pougarje.net/page/modules.php?name=coppermine&file=displayimage&album=2&pid=1039

[glonga]

Okov za vagir. Desni.
http://www.delavska-katedra.com/index.php?bgoto=Virtualni_muzej&bcatid=31&bitemid=109&baction=show_item

[glonga]

Okov za vagir. Levi.
http://www.delavska-katedra.com/index.php?baction=show_item&bcatid=31&bgoto=Virtualni_muzej&bitemid=110

[glonga]

Kasnije su se trupci izvlačili samo uz pomoć vagira koji su se štranjgama, metalnim lancima, kopčali za konjske orme. Kvake ili bimbe
zabijale su se u trupac, a kroz metalnu alku obrtanj bile su prikačene za vagir. Upravo zbog mogućnosti okretanja bimbi u obrtanju, šlajs je bio sigurniji jer se konj mogao slobodnije kretati i spretnije izbjeći nalet trupca, dok je šlajs ruda zaustavljala sve pokrete.
I. Radovani: Načini transporta u Krasnu, Senj. zb. 32, 409-424 (2005.)
hrcak.srce.hr/file/27596

Takvi su primjerice leksemi vezani uz kirijašenje na vinodolskom području, Grobinšćini i području Klane: celt/celjt, cugalj, curik, curikat, šmir/čmir; furman, futrat, klaftar; sotlar; stranjga, trajbar; vagir; vinta itd.
Marija Turk, Germanizmi u sjevernočakavskom arealu, Fluminensia, god 17 (2005) br.2. str. 1-13
hrcak.srce.hr/file/7112

Ako se uzde, remenje za rudo, lanci ili vagiri razvežu ili odvoje ili se prekinu ili razviju, iliako konj prekorači vagir ili rudu, Predsjednik Sudačkog vijeća će zazvoniti i suvozač morasići s vozila i privezati ili popraviti oštećeni dio.
Pravilnik za međunarodna kombinirana natjecanja zaprega, Hrvatski konjički savez, 2007.
konjicki.u47.belsoft.hr/ Documents/FEI_pravilnik_zaprege.pdf


Najdraži mi je pet kompleta narodnih nošnji, najvredniji su kovački tiganj i paradni slavonski šlavoner, vožen po Monte Carlu, najstariji je lampov, drveni vagir od prije 200 i više godina, od konjskog teglenja brodova uzvodno Kupom, od Siska prema Karlovcu.
www.petrinjskiradio.com/pet_list_files/6.pdf

vagir - okovano drvo sa tri kuke za vuču kola ili pluga konjem
vagirača - dio pluga ili kola o kojem visi vagir
[već maknuto, škljocnuti na "Cached"]
www.bijakova.com/Rjecnik.htm

[glonga]

ad. 43. gälja ž - jedan uskopan trak tla koji kopač učini kopajući od jedne do druge međe, usp. otkos kod kosidbe

Priznan 43., iako je u biti data odrednica za kuku. Znacsenja:

43. neporavnata hrpa zemlje pri kopanju, ono shto je izkopano iz jednoga mista, dio kuke ; kòpat na gälju okopavati lozu u prolitje tako da se zemlja odgrtje od stabljika u vidu galja; uzp.: galjva, galjvat

"...u "kopačima" (kad se odmaralo na "mejašu" /međi/ između dvaju "galja" ili kad bi njiva bila do kraja iskopana."
http://www.zagoricani.com/index.php?option=com_content&task=view&id=27&Itemid=124

Iz ovog se da razabrat značenjska odrednica riječi gälja i na livanjskom području, onakvom kakvu ima kuka kod belevarca.

11. Ne gavljaj. (glonga, 7-8-2008)

Kad bi se uskopalo da se počiva iza svake galje?
Triba bit izrazito nespetren pa ugavljat u ono što je uskopano sjednog smista.


Evo javljaju se livnjani i kažu da i oni imaju kljuku koja se sastoji od jedne galje, odmora koji se sastoji od pišpuš pauze (što može uključivati i odlazak do obližnjeg šumarka i povratak) te povratka na početnu poziciju za sljedeću galju i kljuku.
Eto ti ga na, sad još jedan koji kaže da su kljuke zapravo prva i zadnja galja koje uključuju i obijanje kraja (kopačku obradu vanjskog ruba tla uz tlo koje se ne uskopava).

[belevarac]

43. galja zs.

Glonga, slushaj vamokar: blago povaginin kad mi neko iz Zagoricsana tumacsi galju i kuku, meni koji san toliko galja i kuka dubokog (za duvana, kompira) i plitkog (ostalo) kopa uzkopa, toliko iljada okopa i ogrnijo! Ja san na moru, al me sunce ne vidja, nasuncsa san se ja pod mladost [Lako ti je poznati seljaka, / Crni ledja a bila shtomaka.] Pa i jedan Skok, gospodin a ne seljak, zna shta je galja, a i ostala gracka cseljad nizse navedena.

Parcsich: "gvala zemlje" = gruda zemlje; "gvalja blata" = poprskano blato; Skok (ugl. kao i ARj): gvala ž. (Slavonija, 18. v.) »sinonimi: gruda, grumen, guka, kepa (Dubica)«, um. gvalica; Hardomilje, monograf.: "kopalo se na pašale ili kuke, tako da se prvi kopač, kopajući prvi red udalji, odmakne do 2 galje (oko 2 m); Kutlesha (Imotjanin): "zemlja se odgrće od loze u kuće, koje zovu stogovi ili galje ; Mikulich, Pust. pripov.: "Vinogradi se na galju kopali tada"; Shamija (Udovicsich): galja »način okopavanja loze«; Molizski Hrvati (Mundimitar): galjàfûn »gruda zemlje«; ARj: gvala - »gruda, grumen, guka«, jamač. tuđ., 18. st. Slav, Stulić, malo kvasa svu gvalu pokvari; gvale od đubreta zbit (Banovac), - ugl. Slav.; gvalica (Slav.); Gusich (Sinj) : galja »ćula, kup zemlje koji nastaje zagrćanjem«.

Daklem, kuka je red u kopanju, kao shto je otkos red u kositbi. Kuka je duga koliko je njiva shiroka (nitko pametan ne kopa njivu po duzsini), i sastoji se od niekog broja galja. Kad se uzkopa dio kuke iz mista (noge se ne micsu), pomakne se desno u brazdu i poravna ono shto je netom uzkopano, a to se zove galja. Amen.

[Insomnia]

belevarac, ti si neki nash chovik od amokar di san ja rodjena? lipo odgovori, nemoj mi odma' kosharitzu uvalit.
ma shta kosharitzu... sepet!

[belevarac]

O kanetu ne mogu razpravljati, jer prvi put csujem za tu rics. U mom kraju toga nije bivalo. Za kanat >prozorsko krilo<, tur., csuo sam.

Na Krku je kanet >pisma<, valjda.

[belevarac]

belevarac, ti si neki nash chovik od amokar di san ja rodjena? lipo odgovori, nemoj mi odma' kosharitzu uvalit.
ma shta kosharitzu... sepet!

A shta si me pitala? Na moju dushu ne znan shta to ti nisan otpovrnijo.

[Insomnia]

A shta si me pitala? Na moju dushu ne znan shta to ti nisan otpovrnijo.

pitala sam te ono prije upitnika.

[belevarac]

pitala sam te ono prije upitnika.

Stvarno ne znan. Ma nisan ti ja tliko telegentan, morat tjesh ponovit pitanje.

[glonga]

A jesi mučan, ti bi drugima uskratio prava na kopanje, na minuli rad u kopanju, i na atoktonu teknološku terminologiju i semantiku.
Do zla da si posljednji kopač crljenice.

Istarski kanet je puhački instrument sičan fruli i izdaleka po protežnostima kanetu, maćedonski kanet je pisma i igra, dalmatinski kanat je (geometrijski) pravac na kojemu se siku dvi ravnine za razliku od kantuna koji je (geometrijski) točka u kojoj se siku tri ravnine.


ad. vagir

Uz priču o vagiru ne mogu zaobać "ljucki vagir" koji su na svojim leđima osjetili neki naši gastarbajteri, a na našim gradilištima se ne viđa.

Radi se o predmetu korišćenom u ručnoj ugradbi lijevanog asfalta i asfaltmastiksa.
Lijevani asfalt se u Njemačkoj često koristi umjesto estricha a često kao i kao podložna i završna podna obloga.
Lijevani asfalt ugrađuje se na temperaturama od 300 pa do najmanje 220 ℃.
Od cisterne se (najčešće zbog stubišta i sličnih zapreka za druga transportna sredstva) prenosi na ljuckim leđima preko "ljuckog vagira" s kojeg iđu dva lanca s kljukama do povrsla dva drvena sića (vjedra, kante) od po dvajestak litara.
Sličan način nošenja tereta se mogao vidjeti u filmovima iz i o Kini i Indokini.
Ovaj "ljucki vagir" u sjevernoj Njemačkoj zovu "Johen", izrađen je od mekog drveta (joha?) zadebljan je na sredini i pogodno obrađen radi nasjedanja na ljudski vrat na sredini i na duljini koja odgovara prosječnoj širini ramena, sužava se prema rubovima. Na vanjskim rubovima je okovan čeličnim limovima na koje su pričvršćeni lanci čije se krajeve kukom kači za povrsla.
Teret se nosi s osobitom brzinom (hlađenje ispod dopuštene temperature za ugradbu) i pozornošću jer su opekline od materijala na temp. 300 ℃ teške a od ovog imaju i posebne komplikacije u liječenju.
Drveni sić "Eimer" je od daščica utegnutih čeličnim obručima, krnjestožasta je oblika, s čeličnim povrslom.

Ne daju se lako naći fotografije ni za Eimer niti za Johen.

Der Gussasphalt wird beim Rührwerkskessel in Holzeimer gefüllt und dann von Trägern zur Einbaustelle gebracht. Das Tragen erfolgt mit Hilfe einer Tragehilfe, an die links und rechts je ein Eimer gehängt wird. Alternativ zu einer großen Anzahl an Trägern steht der Einsatz eines Schrägaufzugs, so dass den Trägern das Treppen steigen erspart bleibt.
An der Einbaustelle werden die Eimer von einem Zuarbeiter ausgeschüttet und von einem weiteren Arbeiter, dem „Streicher“, mit einer Hartholzscheibe geebnet.
http://www.ibl.uni-stuttgart.de/selfstudy/fileadmin/projektstudie2005/da_hart_estrich/da_hart_estrich.pdf

[belevarac]

39. csamish

Doista csudna rics, i naoko neprotumacsiva. Vetjina kazivacsa je csula za rics, ali nitko ne zna shto bi znacsila, i uglavnom svi govore oni navedeni primir. Ili, kad starijeg dite pita "Shta je ovo?", ovaj bi mu zna odgovorit "Csamish!, shta te briga shta je!".

Medjutim, csini se da se radi o umrloj (napola) ricsi. Jer molizski Hrvati imaju rics "čičàmïš" »šišmiš« (ovi Hrvati znaju imati i po dva naglaska u jednoj ricsi). Molizski su Hrvati otishli, virojatno iz Najije, u razdoblju 1463. - 1490. i odnili "shishmisha" u tom obliku, a u nashem se narodu sacsuvao samo skratjeni oblik u znacsnju niecseg strashnog csime se ditca plashe, a ono prvotno je zaminjeno s ricsju "slipimish". Osim toga, u Mandichevu popisu Hrvata iz 1743. u Bilon Polju (Bilopoglie) upisan je Jacobus Çamis (Jakov Čamiš).

[glonga]

"Pustinjakove pripovjetke", tako se zvala ona knjiga s "Vitinskim lovcem".

Fra Martin Mikulić (1841 .-1912.)
...
Upravo zbog toga što je dobro pisao latinski uprava Provincije povjerila mu je da sastavi Schematismus almae custodiae provincialis in Hercegovina, Mostarini 1882
...
Zvonarev teljig, Mostar 1901.;
Narodna torba, Mostar 1902.;
Samac i beskućnik, Mostar 1903.;
Vitinski lovac, u Hrvatska duša, Almanah hrvatskih katoličkih svećenika, sv. 2, izdao Ivanko Vlašićak, Zagreb 1923., 51.-90.;
Djevac od devedeset godina, u: Hrvatska duša, sv. 3.-4., Virje 1924.-1925., 83.-143.;
Drveni strojevi, u: Dobri Pastir, 1973., objavio Anđelko Mijatović;
Pustinjakove pripovijetke, Duvno 1972., objavio Ivan Alilović.
http://franjevci.info/kratka-povijest-pisanadjela.html