O nashin ricsiman

[belevarac]

Kao #68
nije Božije Drvce
sjećaju ga se kao drveta od kojeg bi pravili cjevçice npr. kamiš za pravu lulu ili onu sa rastovom šiškom
ne sjećaju se cvijeta kao na googlepics ali kažu da list i grançice sliçe

pušikom i pucaljikom su zvali drvenastu biljku çiji je plod oblikom podsjećao na bajam i bio od tkiva koje bojom i prozirnosti liçi na bjeliçast PVC za vrećice
ispunjen zrakom
pucketa na stisak prstima
navodno je zarazno to pucketanje ko kad se npr danas dovežeš PVC mjehuriçave ambalažne folije za elektroniku

tako danas vele fosili na Zadvarju

Shkripavac, zelje jistivo, cvit - Silene vulgaris



Bozsija gora, grm; cvit, grana i list - Lonicera implexa Ait.. Grane su shuplje, pa su ditca od njih pravila csibuke za lulice. Plod je u napuhanoj papucsici, koja, dok je svizsa, na stisak puca.

[mcora]

Kao #68
nije Božije Drvce
sjećaju ga se kao drveta od kojeg bi pravili cjevçice npr. kamiš za pravu lulu ili onu sa rastovom šiškomne sjećaju se cvijeta kao na googlepics ali kažu da list i grançice sliçe

podsjetio se me  ...prvu mi je napravio ... ćaća 
ali.. i on ga je zvao božijim drvcem...

[glonga]

papuçica od one druge pucaljke puca jaçe
današnji zadvarski derneçari je jasno razlikuju od Božijeg drvca

prten/na/no
anketom medju današnjim zadvarskim derneçarima kpji navadno dodju na Bartulu iz raznih krajeva izmedju Oroncija i Cetine zakljuçujem da je prtena tkanina najçešće pamuçna ali i bilo kojeg drugog podrijetla ako joj je vlaçna çvrstoća manja od kostrijetne ili vunene
samo izuzetno može biti i vunena ako je pletena od loše upredene (loše çupane, još gore gargašane, nikako grebenane)
općenito, male otpornosti na kidanje, paranje, habanje (mehaniçke utjecaje)

[belevarac]

102. polukàrija ž uzse dugacsko oko 8 m kojim se sino vezse u andach

Glonga:
102. polikarija, uže (konop) kojim se povezuju dvije strane tereta na tovarnom grlu, od vrha jedne do vrha druge praće

Bozse ti vala i slava, i o' tebe, glonga, nieke vajde! A ta me je "polukarija", u tvojoj inacsici "polikarija", dugo mucsila. Nikad csujo, niko mi govoron nije potvrdio, niti u jednon ricsnika - a puna ji kutja, na omrizsju jok. Nasha je u nizu "Etnologija" GZM BiH (sve o Lishtici), kao govori se u Blatu. Pishe: "uzse pomochu kojega se sijeno vezse u andacs, dugacsko 8 m i provucse se kroz dva polukruzsna „kolicha”". I josh od jednog csovika: "drvo za vezivanje polukarije".

E, ali, izkonoslovlje je muka! Odkuda je? Ako mi to rishish, ali uvirljivo brte, ili dash izvor rishenja, narucsi dvostruko pitje (dvopitje, kao "dvobala") po zselji.

109. râjnī prid. odr. koji je umro kao dite („dusha mu otishla u raj”)
Nije rajni bilo tko, nego bash dite. Ti da sad umresh, na daj Bozse, ne meresh nikako bit rajni. "Rajni glonga"!? Ne idje, bolan.

[glonga]

Onaj andać mi se ne da sad tražit ni po sjećanju.

Polikarija se još çuje kao - polamar.
Ovdje treba uzeti u obzir onu priçu o dvoglasima koja je završila kao priça o izgovoru razliçitih samoglasnika u istoj rijeçi.
Treba vidjeti i puçko nazivlje za dijelove samara. Luk? Zaluçiti. Zaluçiti konop o prednju gornju letvu samara prije provlaçenja kroz praću. Iznad tog luka konopom tj. po njemu - po luku - poluçiti.
Lik? Liko? Likovo uže? Po likovu užetu - polikarija.
AFAIK, polikarija se obiçno veže samo na dva kraja, iako uže od 4, 5 ili više rastegalja dopušta utezanje tereta priçvršćivanjem na više mjesta što može navesti na poli (više) & carry (nositi, skrbiti, sigurati) [dok god vidiš ç i dj - nisam pri stabilnim uredjajima pa ovaj carry triba kroz francuski vratit do latinskog, carrier, carriage), a može znaçiti i višestruko uçvrsćenje/osiguranje tereta polikarijom povrh konopa i praće.
Carrier - polikarija osigurava bolji odaziv druge strane tereta kad jednu treba povući nadolje da ne privali a i inaçe služi za postizanje boljeg balansa kad su strane tereta neujednaçene težine.

Malo je tlaka i nepregledno tapkat na ovom uredjaju, jedina dobra stvar je što nema gotovo nikakvo rješenje za copy/paste.

[glonga]

Za blagopokojnog Stepinca se ne jednom çulo "rajni".
Za Titu takodjer, ali nikad uz ime nego više ko zamjenica u službi subjekta uz (ne)djela, npr.: - Ko Rajni Ebranga.
Ton u tom drugom Rajnom je bio jasno razumljiv sugovornicima,  tek od 90-ih se jasno moglo çut "rajni Tito" s potpuno jasnim tonom i za širi auditorij.

Çini mi se da ću još blesat o polikariji kad se riješi andać koji nit je mutap nit je bala.

[belevarac]

103. àndāč m (àndāć) dvostruka bala sina, koja se tovari na konja obostrano; dvobala

GZM BiH: "bala sijena 100-150 kg"; F. Vukoja: "srka tri csorbe za jedne uzsine, vas oberenijo vino andach"; http://www.bijakova.com/Rjecnik.htm: "teret povezan povrh pune vretje".

Dakle, postojalo je niekakvo tur. prizime, ili nadimak, "Handacs", barem tako Nametak. U ricsniku nijednomu. Izkonoslovlje bi, csini se, ipak moralo biti izvan prahrvatskoga podsloja. Uvezsu se pomochu "polukarije" dvi bale sina i to se zove "andach", shto je dvobala, i kao takva se obostrano tovari na konja. Ova odrednica iz Zsupe je uniekoliko nejasna, ali se dade pratiti prienos znacsenja.

[belevarac]

105. pòčelica ž pokrivalo za ditcsju glavu, uzp. povezacsa ⌂ gr. φακιόλιον > kslat. faciolum > mlet. fazzuolo, tal. fazzoletto

"Pocselica" je ocsito narodno izkonoslovlje (ono shto dolazi "po cselu", iznad csela), koje je doprinilo glasovnim izminama, a sve naravno danas bez svisti u govornika o tal. "fazzoletto", a kamo li o grcs. "φακιόλιον". Meni je ditcsije pokrivalo za glavu temeljno znacsenja. M. Mikulich: "Nisam ti se pobrinula povojom, pelenom ni vezenom pocselicom" (majka ditetu); poculica (Bilostinac, Jambreshich) = pòcelica (Vuk) »zsenska kapa shto se njom samo kosa pokrije«; Shonje: poculica folk »vrsta zs., bogato izvezene i ukrashene kape«; Shamija: pòchelica »rubac shto se stavlja povrh chele« (!?); Makarski ljetopisi: "ne smiri ga (pushkom), nego samo shto mu odnese pocselak sprida .."

Evo Zora nam je odgonetnila "ralj" i "pocselicu", a glonga tje se branit time shto teshko "skrolira" po dlanovniku.

[glonga]

andać je od korena - antrešelj; and>ant, dodatni teret na vr arara jal samara

polikarija, polamar, palamar, (Mt.Palomar) pritezanjem na tovarnom grlu pomiçu oslonac tereta na grlu prema andtrešelju i mijenjaju naçin uçršćenja tereta od pretežno ovješenog (o samar) na pretežno oslonjeni
teret može biti u balama, mutapima, ararima, bremenima

ralj
i danas u uporabi kao množina koja nema jednine (dvojina - dva roga, roška, paroška) u obliku raulje
na ovom i na starom forumu se ne jednom moglo proçitati "raulje draçe i bajdon bemzine" o inkvizitorskim tools&gadgets
raulje su za razliku od drvenih vila priruçno minimalno obradjene drvene najçešće dvoroge (rjedje troroge) vile od drveta pogodne duljine, debljine, i grananjem na pogodnu mjestu (ogranak-parožak) a služe za prijenos, guranje i ugradbu kresanog granja pri zabusivanju, zadraçivanju, sadivanju lišnjaka od okresina lisnika, uglavnom za neizravno rukovanje trnovitim i netrnovitim granjem

[belevarac]

Ovo oko "andacha" ti je dozlaboga nategnuto.

Zashto mishash "palamar", kad nema veze:

palàmār m veliki zselizni klin (csavao) ⌂ tur. palamar < tal. palamaro    .

Evo malo potvrda (moja sirovina, zanemari kratice, nemam vrimena brisati):  Mari.: palàmār čavao za vinčanice S: pŷlamār - (Vuk) »2° gvozdeni klin, ekser 3° debela igla« ⌂ tur. palamar < tal. palamaro GON BOK: Niški: »debeo gvozdeni klin« VB > 13,4 »2. debeo željezni klin, čavao« IOK: DPS: W (iz Bos): Gvozdeni ili drveni klinci, koji vežu ,,ć e r ć i v a" jesu „ićilucii". Ako je ,,i ć i l u k" od pol metra ili više, zove se „p a l a m a r". Mjesto na kojem je rog urezan u vjenčanicu, zove se „stopa", a utvrdi se ,,i ć i l u k o m

"Ralj" i "ravulja" su oblicsno slicsni, ali nisu isto. "Ravulja" zs. jed. je kod nas racsvasto drvo na koje se razapinje ovcsja mishina u svrhu sushenja, i izvodi se od (k)rak. "Ralj" je iz vlat. radulus. Ono shto ti, i ne samo ti, nazivash "ravuljama", kod mene se obicsno naziva "dracsevilama".

[belevarac]

- Jah, jes, baś je naś Meho pravi prćađija, eno i Suljaginoj snaji usadio parmak.

Kako voden more ich "parmak"? Osim ako nije podmorska metafora.

[glonga]

biće je do gluvosti

čuju se ti različiti samoglasnici - od polamar do palamar i polukarija i polikarija (Poteševica, Puteševica, Putošovica)

ako je ićiluk dulji od pol metra zove se palamar, ovdje se primičemo funkcijskoj odrednici veznog sredstva - kao polikarija je priručno mogao poslužiti i pogodan komad drveta

parmak / parmah - očito ne ćujem ni suglasnike kako treba, o usađivanju parmakha je prićano u onoj partizanskoj seriji o Tali, Taletu
- Tale, sine, magare moje malo...

[glonga]

ja si utvaram da niešto ko imam dara za pisanje

evo počeću knijževno (ne)djelo neodređene vrste i žanra pisat na ovom forumu online

oš mi bit lektor i korektor? pošto?

oće li i more li udruga imo-ne-imo--art bit nakladnikom tiskanog izdanja? ako navru posjetitelji i budu tražili papirnato izdanje?

?
manito?

[aurora x]

ajd pokaži se u svom punom svjetlu... ma što nakladnik? i urednica ću ti biti... 

[belevarac]

biće je do gluvosti

čuju se ti različiti samoglasnici - od polamar do palamar i polukarija i polikarija (Poteševica, Puteševica, Putošovica)

ako je ićiluk dulji od pol metra zove se palamar, ovdje se primičemo funkcijskoj odrednici veznog sredstva - kao polikarija je priručno mogao poslužiti i pogodan komad drveta

parmak / parmah - očito ne ćujem ni suglasnike kako treba, o usađivanju parmakha je prićano u onoj partizanskoj seriji o Tali, Taletu
- Tale, sine, magare moje malo...

Ma "parmak" je, Bogove ti, 'zavoljak vune'. Pa kako to joj je usadijo zavoljak vune?