O nashin ricsiman

[belevarac]

Voden se more laprdat, koliko ti dusha otje, o ricsiman s ogranka "Wir sprechen nashkish".


32. ljáljak m podzemni jistivi gomoljčić nieke biljke
       glonga, lishnjak je slicsan, ali nije to to; na pr. to bi mogao biti i rishak, koji izpliva na oranici
       kad se ore, negdi ga zovu i rashak - da od csega je Rashko polje ili Rashka Gora, nisu valjda od
       Rashke (drzsave) shto bi htio Chorovich, tj. A. Peco. "Potvrde": 1. Milosh, Legende: "neumorno kopao
       po njivama tražeći oriške i ljaljke" (ovdi "orishak" nije "orah", nego upravo duv. inacsica "rishka");
       2. Raos, Prosjaci: "stade mljeti ljulj i čupati ljaljke i od njih mantati"; 3. Ivan Zovko, Uvjerice: "Jezgru
       od ljiljaka (lešnjaci) gorčuna (gorkih)"!!! (Zovko u mnogocsemu grishi, pa i ovdi, pomisha je ljiljak,
       ljaljak i lishnjak) 4. Shamija (Udovicsich) imaju nieshto ino: ljäljak v. ljùkelj »vrsta trave,
       baljucska« - ne znan, morebit je na Lovrechu tako. - Napisano je "nieke biljke", jer ne znan kako se
       doista zove, pogotovo na lat.
34. polùrānjka ž vrsta ranoga krumpira, uzp. ranjak
            Nesanice, "ranjika, ràljika, rajnlika, rajnglika, ranjlika, ranglja" je iz nim. Reindl <plitja posuda za
            kuhanje, loncsica>, a "poluranjka" je hrv. "pol" + "ran(iti)"; dok je bilo reda i zakona, dok zemlja nije
            bila zatrovana i dok se sve nije pobacilo i izushilo, Grudjani su dolazili u nas s konjiman i magarenjin
            (a magarenja je bilo e valin te Bozse) natovarenin kokuruzom, a odlazili s istin natovarenin
            kompirin: ranjkon, poluranjkon, shkoljavcin, rusavcin, olandijon, crljencin i kasnin kompirin. E sad je
            li to bilo kil za kilo, nisan siguran. U Gruckon polju (kako no se zove: Imacko-bekijsko?) kokuruz ko
            more, a i kompiri, ali se nije moglo sime kompira podgojit. Eto sebet toga su Grudjani izlazili. Kad
            spomenu ono "kil za kilo", sitin se kletog Blazsicha s Vranicha, koji je dugo csita pishtolu za sveti
            Misa na Gracu. A vako su mu se rugali (ali tribalo bi to radi dojma otpivat): »Csitanje poslanice
            blazsenoga Blazsicha s Vranicha Crnolokvanima. Bratjo! U ono vrime potegnem ja do Klobuka i
            istran magare smokava. I zadjem do Crni Lokava prodavat kil smokava za dva kila kompira. A
            neki se ne slagashe ...«

[glonga]

Svi složno a nejednako.

Taman otvorih temu i završih prvi upis, kad tamo imam šta i vidit.

Sažetak tamošnjeg prvog upisa je formalni uvod za druge forumaše i čitatelje pa neslaganje s tumačenjem riječi ljljak (s naglaskom ženskog imena Ljillja) i upit tebi za komentar jekavskog sjena (od sijeno) po Belevariji i šire. Zašto sjeno, a Brig?

Ostalo je po meni odbačeno kao nebitno.

[glonga]

ad. rišak

Zanimljivo, na svoje uši čuh upravo na Roškom Polju (Tomislavgrad) od domorodaca različite dobi - rišak, glas i iz više usta jasan i čist ko suza - ni traga zamrljanom dvoglasu ai, niti početnom o (orišak).
Sad, koliko im je vjerovati kad su sami Raškopolje pritvorili u Roško Polje, valjda u borbi za ljepšu i znamenitiju povijest otimlju susjednim Rošnjačama prava na ubikaciju starog grada i tvrđave Rog.
Roschigrad na mletačkim kartama, ponegdje Buschigrad - zbunjujuće, slično rukopisno R i B a ni na jednoj takvoj nepreciznoj karti ne pojavljuju se obadva, po gatanju u takve karte sam skloniji Roschigradu na Rošnjačama nego Rogu kod Raškapolja ili Buschigradu kod Buškablata.
Jopet složno pa nejednako. Ti o Raškom polju, ja o Raško-Duvnu. Možda su i ovi Rožani zapisom bižali od Raške a usput poklopili i Rog.


ad. ljáljak

Kad premotam vrpcu, samoglasnik a ni u prvoj pojavi ni u drugoj nije baš čist - k'o da mi se u prvom malo jače a u drugom malo slabije čuje prizvuk e.


ad. ljíljak m

Ne slažem se s tumačenjem značenja ove riječi na ovom podneblju onakvim kakvo je ishodišnoj temi.
Svako tumačenje i nagađanje je dobrodošlo.

[belevarac]

Sažetak tamošnjeg prvog upisa je formalni uvod za druge forumaše i čitatelje pa neslaganje s tumačenjem riječi ljljak (s naglaskom ženskog imena Ljillja) i upit tebi za komentar jekavskog sjena (od sijeno) po Belevariji i šire. Zašto sjeno, a Brig?

Glonga, ne tju mochi nadugo, jer meni je brez zsice 1 kuma po MB.
Ne znan nishta o "sjenu" u Belevariji. Sheseti se tamo tako sigurno nije divanilo, nego "sino" i "sinski koci". Ako se danas tako ko besidi, kakvo ti je to csudo. To su oni koji su se pogospodili na pogrishan nacsin, daklem, govore pogrishan gospocki.

[glonga]

Ne ću te nagonit na trošak. Ubijo bog prišu. Neće riči uteć ovog lita.

Nu, ako si na Jadranu, i imaš Wi-Fi uređaj, pročešljaj malo (stumbler) dostupne otvorene brezžične mriže.
Vlasnici apartmana i kavića priko lita uplate "flat rate" žični paket i dile ga u kući i oko kuće bežično i nezaključano.
Je da je ključ za poštenu čeljad, nu nije ti to krađa, ne otkidaš im neki bandwidth a promet im je ionako "flat".
U razgovoru s domorodcima žičnim i Wi-Fi mrižarima čujem da oni koji to ostave tako otvoreno tojo smatraju ulaganjem u marketing.
Ja mislim da tizin umiruju savjest radi loše kave i non-premium Jamnice 0,25 i 0,33 - oto ti je ona što nema nalipitu vrpcu sa sri čepa pa niz grljak a naplaćuju je po istoj cini ko onu "premium", ona što nije premium ima okus ko umitno gazirana voda iz vrulje.
Znan ti u par gradića turbobrza otvorena Wi-Fi mista, nu ne bi ji bilo pametno javno objavljivat, teže bi tu bilo nać misto za sist ili stat nego za parkirat avuto na plaćenu jal neplaćenu parkingu u naseljenu primorskom mistu.


ad. sinski koci

Ima ti odrasla svita na Imackoj krajini koji se zna i naglas zapitat: - Zašto baš Sinjski koci? Nisu ji valjda Sinjani izuminjali?
Na puno mista se jasno čuje nj.
[Sinj nikada ne će biti Senj!]

ad. sjeno

Ovi Belevarci od kojih se čulo to sjeno (njih desetak) inače sve ostale riči govore ikavicom, sami kažu da ne znaju zašto je to tako, većina ji je iz ex. Dubokog Mokrog i bliže okolice i svi redom tvrde da i najstarija seocka čeljad kaže - sjeno.

[belevarac]

ad. rišak

Zanimljivo, na svoje uši čuh upravo na Roškom Polju (Tomislavgrad) od domorodaca različite dobi - rišak, glas i iz više usta jasan i čist ko suza - ni traga zamrljanom dvoglasu ai.
Sad, koliko im je vjerovati kad su sami Raškopolje pritvorili u Roško Polje, valjda u borbi za ljepšu i znamenitiju povijest otimlju susjednim Rošnjačama prava na ubikaciju starog grada i tvrđave Rog.
Roschigrad na mletačkim kartama, ponegdje Buschigrad - zbunjujuće, slično rukopisno R i B a ni na jednoj takvoj nepreciznoj karti ne pojavljuju se obadva, po gatanju u takve karte sam skloniji Roschigradu na Rošnjačama nego Rogu kod Raškapolja ili Buschigradu kod Buškablata.
Jopet složno pa nejednako. Ti o Raškom polju, ja o Raško-Duvnu. Možda su i ovi Rožani zapisom bižali od Raške a usput poklopili i Rog.

Kad san spomenujo "Rashko polje", mislijo sam na ono por Gruda. A Chorovich (po Peci) smatra da je "Rashka Gora" ostala kao uspomena na granicu sridnjovikovne srbske drzsave, koja se Rashkom zvashe. E bash su Hrvati (ili tko bio) jedno podrucsje (Rashka gora) i jedno selo (Rashka Gora) prozvali bash zbog toga jer je tu bila granica te drzsave. Ta dva Srba ne znaju shto je "rishak", shto li je "rashak". Oblik "rishak" je csestji, csak je i u uzreke ulisha ("Kruv se izpeka ko rishak", "Klacsina izgorila ko rishak"), a inacsica "rashak" je manje ucsestala, a osim toga "rashak" je vetj zauzet inim znacsenjem ("drvo ili kost na koju se (s vretena) namotava predja, kojom se plete uzse").

[belevarac]

Ne ću te nagonit na trošak. Ubijo bog prišu. Neće riči uteć ovog lita.

Nu, ako si na Jadranu, i imaš Wi-Fi uređaj, pročešljaj malo (stumbler) dostupne otvorene brezžične mriže.
Vlasnici apartmana i kavića priko lita uplate "flat rate" paket i dile ga u kući i oko kuće nezaključana.
Nije ti to krađa, ne otimlješ im neki bandwidth a promet im je ionako "flat".
U razgovoru s domorodcima žičnim i Wi-Fi mrižarima čujem da oni koji to ostave to smatraju ulaganjem u marketing.
Znan ti u par gradića turbobrza otvorena Wi-Fi mista, nu ne bi ji javno objavljiva, teže bi tu bilo nać misto za sist ili stat nego za parkirat avuto na plaćenu jal neplaćenu parkingu u naseljenu primorskom mistu.

Sve je to UR (OK), samo ako si ti vlasnik tog apartmana, a nisi dovejo zsicu, trebi ga vucse, bilo flat bilo flit.
A na voj vrutjini ich na "turbobrza mista", e ne bi da me tamo janjetina cseka, i josh da oni meni plate.

[glonga]

ad. 38. ubojni kamen nije samo crvene boje, ima ih i u drugim bojama, najčešća je tamnomodra, ubojnim kamenom se ne liječi samo uboj (naboj) u stoke, najčešće u ovaca. Postoji kamenje različite boje čije se otopine koriste kao lijek za različite (najčešće ovčje) bolesti a puk ih sve zajedno i svakog pojedinačno zove - ubojni kamen.

ad 36. ratluk - [Kad si rahat, i kad si skroz rahat, met'i piljak u čizmu, pa nek nisi rahat.] [U ovoj zemlji ni lokum više nije rahat.]

[belevarac]

ad. 38. ubojni kamen nije samo crvene boje, ima ih i u drugim bojama, najčešća je tamnomodra, ubojnim kamenom se ne liječi samo uboj (naboj) u stoke, najčešće u ovaca. Postoji kamenje različite boje čije se otopine koriste kao lijek za različite (najčešće ovčje) bolesti a puk ih sve zajedno i svakog pojedinačno zove - ubojni kamen.

A sama ti rics kaze da je protiva uboja (>ozlida nanesena udarcem ili nagnicsenjem, nagnicsina, modrica (contusio)<) Toji ti kamen nishta ne tje pomoch kod kujanja, striljavice, te ako ovca zaledja. Inacse postoje i drugi kameni likovi (recimo "gromovo jaje").

[glonga]

ad. ubojni kamen

Livno, Duvno, Sinj i sela na Dinari o preskakanju Ivanskih krijesova prije no što skoče ne kažu: -Hop! - nego: -Ne daj Bože naboja! - a imaju modri kamen koji često i na više mjesta zovu i ubojnim kamenom a ne koriste ga protiv uboja već protiv drugih ovčjih bolesti. Otopinu kamena daju ovci da pije - kako se, koliko se ja razumijem u veterinu ne liječi uboj.
Da ne bude zabune modra galica je puno svijetlije plava nego taj modri kamen koji za razliku od nje ima glatku površinu tamnog sjaja, i koliko se ja razumijem u lokalno nazivlje boja, modra galica - nije uopće modra, modre su gaće i mōdra u nošnji.
Ovako je na čitavom planinskom područje od planine Cincar pa preko Golije Male i Velike na Dinaru (Kunaru, dinar, kuna) gdje nomadske izdižne nastambe i staje, katune, zovu košara, koš (mn. koši a ne koševi) i bunja a doce koje gnoje (tore) privremenim držanjem ovaca (torenjem) - torinama.

♬♫♪♩ Tamo gdje je mišja groznica..

[glonga]

Ko pas na bljuvotinu.

17.   känītan prid. (känētan)

Kad si već spomenuo libar o drvenim strojevima, padaju mi na pamet opaske kako je naš jezik zbog nepreciznosti izričaja nepogodan za pokretanje i održavanje proizvodnje. Recimo da nije, samo su se precizna značenja zagubila ko i taj libar o drvenim strojevima i izrazi iz njega a neki su preživjeli s drugim značenjem i značenjima.

U osnovi značenja kaneta i kanetnog je nadomjestak, surogat, zamjena, jedva zadovoljavajuća zamjena, loša kopija; loš, jedva funkcionalan plagijat...
Kanet pri pletenju zamjenjuje nedostajuću treću ruku a pri nečem drugom nešto drugo ili treće kao surogat i jedva zadovoljavajuća zamjena, dildo.
Kana je nadomjestak za prirodnu boju kose.

Odrednice date za 17. zapravo su izvorne odrednice za žentil.

[belevarac]

17.

V. Vinja, Jadranske etimologije, 3. sv., kanitan pokushava izvesti od lat. canus, canescere.

Iz opisa "tvoga" kaneta, csini mi se da se radi o ricsi drúga zs. >vrsta vretena< {"vrteno slicsno obicsnom, samo na vrhu ima »grogotaljku« (Duvno); Krshni zavicsaj, 34/158: "grebeni, gargashe, vreteno, druga, shitja i pletecha igla"}

[glonga]

Čitajući dostupne etimologije imam dojam da se svak bez obzira na naobrazbu može baviti tim sportom.

Od canus, canescere može odmah kana kao boja za kosu.

Kanet o kojem govorim drži treću ili ne znam koju prekobrojnu (čiji je redni broj veći od 2.) iglu pletitku a on sam je zataknut za pas pletilje.

Kanet je isključivo pomagalo za pletenje predmeta ili dijelova predmeta koji se pletu s više od dvije igle, a nikako nije alat za predenje ili pripredanje.

Kakono se plete peta, a kakono prsti na bičvi? Triba li četvrta igla?

To je drvena palica s utorom u koji je utaknuta ta prekobrojna igla pletitka i ako bi je imenovali po korijenima iz latinskog bliže je određuje canalis u značenju cijev (pa i žlijeb, čanak, kanal) jer je to u biti cijev u koju je utorena igla.

canna - trska, duda dudaljka, svirala (opet cjevaste stvari)

Nema nikakve funkcijske veze s vretenom, niti liči, osim izdaleka po protežnostima, ne po obliku.

Dalo bi se nešto tražiti po latinskom korijenu can, ili bolje po grčkom na što navodi lat. canephoros, pl. canephoroe - atenske djevice koje su nosile na glavi žrtvene košarice u procesiji.

Ovaj kanet baš na glavi nosi iglu i ima utor na glavi (košaricu) za iglu.

[glonga]

Nagađam da su te kanefore također surogat, one nose žrtvene košarice u procesiji ali u tuđe ime i za tuđi račun.
Ako je suprotno - onda ih ne nose samo u svoje ime i za svoj račun.

A onda s Rima priko Grčke u Izrael.

Događa li se u Kani Galilejskoj slučajno instantni vinski surogat bolji od najboljeg originala?

Što bi Ladan rekao o korijenu can?

[glonga]

Još o kanetu


Već u ranoj fazi pletači su težili k većoj brzini pletenja. Kao pomoć pri radu upotrebljavali su korice ili štapiće u koje su umetali radnu iglu, kako bi slobodnom desnom rukom mogli brže prebacivati očice s igle na iglu. Ponekad se na taj način mogla postići brzina do 200 očica u minuti.
Umjetnički izrađene pletaće korice ili štapići često su na sebi nosile inicijale pletača. Pletač ih je nosio zataknute za pojas na desnom boku ili pričvršćene vrpcom pregače. Korice lijepo ukrašene srcem, cvijećem ili izrekama u duborezu mladići su poklanjali djevojkama kao izraz ljubavi.
Neke su korice imale lanac s kukom, koji se stavljao oko stražnjeg dijela pojasa, a pletivo se objesilo na kuku. Ovaj je način imao dvije prednosti: pletivo se držalo pod određenom napetošću, a istovremeno je omogućavalo pletaču da bilo kada ostavi posao, ostavljajući pletivo da slobodno visi na kuki oko pojasa.
http://rucnirad.wordpress.com/pletenje


eng. knitting stick, knitting sheath

Na slijedećoj poveznici se vidi način korišćenja ali ne liči baš na naške kanete a ne ću umećat sliku jer je, moš mislit, tetka auktorica proglasila sadržaj intelektualnim vlasništvom i zviznila copyrights.
http://gansey.blogspot.com/2008/02/back-to-basics.html

Na slijedećem je jedan koji se da kupit za bagatelu od 300 štrlina, a od dostupnih na webu je najsličniji je naškom, u naškog je gornji deblji dio najmanje upola kraći a donji je kružnog poričnog pririza bez ukrasnih rezbarija, najčešće nije prav nego blaže ili oštrije svinut prema kraju i polukuglasto zatupljen na kraju.
http://freespace.virgin.net/judy.pollitt/ksheaths.htm

Jedna rpa svakakvizi na:
http://picasaweb.google.com/At.Past.Caring/AntiqueKnittingTools/photo#5168036857304742834

#$%&' još ću počet heklat na ovom podforumu

Oklen ti ideja da bi to moglo bit štogod za prpiredanja?

Na kraju, tili - ne tili, mora' ćemo se sporazumit na prarvackom.


These were used for keeping one needle static, although they were attached to the knitter's clothing, not used in the hand. In fact, one of the reasons they were so helpful is that they freed one hand to take more control of the yarn, or perform other tasks.

The sheath was tucked into the knitter's waistband or belt, or even stitched onto an apron. In Yorkshire (England) they were called
knitting sticks and had a short tubular opening for the end of a double-pointed needle. A curved piece would hook in at the waist and
the whole thing might be covered in decorative carving.

Whatever the design, the sheath had to have both a slot for the end of the needle and a way of attaching it to clothing. Knitting sheaths
were especially important to women who had to produce hand-knitted goods for sale, as the fixed needle helped them work faster and more
evenly.


Dutch. breischede; na niskozemskom, pri dnu stranice:
http://miniakturen.punt.nl/?gr=784407


Moš se slomit ali na webu neš nać ništa na nimačkom pokušavajući prevest "knitting stick" i "knitting steath".