Autor Tema: Prezimena  (Posjeta: 31827 )

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Prezimena
« Odgovori #120 : 08 Prosinac 2010, 22:58:46 poslijepodne »
Taj Lar i koji već Patan je nebitan , jer svaki praznik u hrišćanstvu...

Ako vo nije dokaz , a tvoj Lar jeste , onda ja jesam glup ,

I sad je bitan taj Lar jer jbg

Pa da , Lari i Peneti su logično objašnjenje i to od Truhelke , ubilo se!
 

Ma Patak je to bio, eba ga patak.
Tezsko Crnogorcu iz suhne Crne Gore koji u Vojvodini svesrdno moli Boga da u Parachinu padne kisha.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Žuželj
« Odgovori #121 : 19 Veljača 2011, 16:55:34 poslijepodne »

Žuži Jelinek. Žuž-ul. Žuž-elj. (Žeželj)
Ubicirajuć defterska mjesta u nahiji Mostar, u Broćnu naletim na Žuželj (naseljeno mjesto / populated place) u Google Earth programu s uključenim dodatkom geonames.org:
http://www.geonames.org/3261425/zuzelj.html
kad taamo:
http://www.geonames.org/search.html?q=žuželj&country=

Administratori! Kukanje. More li se lako sredit da SMF ne (pri)kida utf-8 URL?
« Zadnja izmjena: 19 Veljača 2011, 16:57:10 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Plemena… 2010.
« Odgovori #122 : 24 Studeni 2011, 22:43:59 poslijepodne »
Kako kažu na RIMu:

Vidimo se u Lisinskom pa će mo zajedno provjeriti ima li kakvih i koliko izmjena, može?

Evo prođe Lisinski, nu niko se ne obazdr na izmjene (i dopune).
Još uvik nemam novo izdanje, a ne bi mi virovali koja me moguća izmjena mo(nu)mentalno zanima.

Str. 207. u izdanju iz 1996. Naslov: Proložac. Treći (ili četvrti?) ulomak: Crkva velike Gospe,…
Rečenica: "Na Opačcu su nekada živjeli benediktinci."
I okolne rečenice. "Duga je povijest ovoga svetišta." "Naslijedili su ih franjevci."
Str. 208. (1996.). Ulomak: "Franjevci su imali svoj samostan na izvoru rijeke Vrljike. Naslijedili su benediktince. Napustili su ga dolaskom Turaka u ove krajeve."

Valjalo bi obać pratrinu i porazgovorit se š njimen na temu izvora o benediktincima na Opač(a)cu i na niz drugi tema.
Još da je zaboravit sve moguće izgovore: nema se kad, ne ću ga pometat, nije mi uzput, čizin ću ga darivat, ova mi travarica nije neka, on je i ne pije, onaj mi pajdo još nije sigura onu obećanu ritku butelju vina dostojnu čestite stare pratrine i pisca koji je zadužijo svu Krajinu i čeljad što su iž nje potekla…

Ma bànit, u prvoj prigodi.
« Zadnja izmjena: 24 Studeni 2011, 22:55:19 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Tomica, Tomica…
« Odgovori #123 : 29 Prosinac 2011, 12:36:52 poslijepodne »

Tomica Kerčulj. Pokatoličene srpske porodice u Hercegovini.* 2002.

»Mada je jasno da su svi stanovnici Hercegovine Srbi, mi smo ovde markirali samo one hercegovačke katoličke porodice koje su po sopstvenom priznavanju svetkovale slavu.
[…]
101. Milas, nastanjeni u Humcu (Ljubuški). Doselili se u Humac iz Tihaljine (Grude). Slavili su Nikoljdan.
[…]«

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Tomica, Tomica…
« Odgovori #124 : 29 Prosinac 2011, 13:30:19 poslijepodne »
101. Milas, nastanjeni u Humcu (Ljubuški). Doselili se u Humac iz Tihaljine (Grude). Slavili su Nikoljdan.
:mirbi :mirbi :mirbi
more on gujcu otrat s ton knjigon.

Offline likarija

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.599
  • Nu me!
    • Oldtimer klub Zagreb
Odg: Tomica, Tomica…
« Odgovori #125 : 29 Prosinac 2011, 15:31:25 poslijepodne »
...»Mada je jasno da su svi stanovnici Hercegovine Srbi, ...

a uvik mi je bilo nešto čudno, samo... :spidom
:starac

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Milasović
« Odgovori #126 : 29 Listopad 2013, 20:13:27 poslijepodne »
S 189 [Podbablje]
Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Jure Milasović s 15 čeljadi dobio je 25 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ante Milasa 4 čeljadi, u Mije 8 čeljadi. Prema predaji došli su iz Tihaljine u Donje Vinjane a odatle su prešli u Podastranu u Podbablje. Neki se odvojiše i siđoše u Zmijavce. Fra Ivan Tonković složio je njihovo stablo: Marko je umro 1734. Oženio se Ivom Karoglan. Rodili su sinove Grgu i Petra. Križan se oženio s Barbarom Kustura i rodili su sinove Lovru, Matu i Antu. Mate se oženio s Bebušom iz Neretve i rodili su sinove Antu i Stipana. God. 1835. u Podbablju je živjelo 13 obitelji, 1907. 58 obitelji.
Ovo je bilo najprvo. Pisalo se, znači, Milasović. Unda se posli skratilo. Kako unda njeki kažu da su 'svi -asi Vlasi'? Objasnider mi Glonge.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Milašević
« Odgovori #127 : 29 Listopad 2013, 23:02:22 poslijepodne »
Ovo je bilo najprvo. Pisalo se, znači, Milasović. Unda se posli skratilo. Kako unda njeki kažu da su 'svi -asi Vlasi'? Objasnider mi Glonge.

A moj Mìla-Šéviću, ne mogu ti ja sad tutek objašnjavat fiziku i kemiju.
Po mom skromnom mišljenju, Vlasi međ Cetinom i Neretvom pa i šire su ti ekipa koja nije bendala feudalizam i manje više su ti porezna kategorija, nikakva posebna etnička skupina. To u papirima. U razgovornom jeziku to ti je ko današnji Vlaji odprilike. S negativnom konotacijom. Kad oš nekog uvridit.
Ekipa ti je nastavila živit ko ilirska dekurija s dekurionom (knezom) koji ih je zastupa i pogađa porez s feudalcom kojem bi dopala njegova dekurija poveljom kakvog dalekog ili nedalekog, narodnog ili nenarodnog vladara.
Dekurioni, to sitno plemstvo, najskoli nije bendalo okrupnjavanje feuda. Vidi didiće Poljičke i republiku.
Prvi turski defteri za ercegovački sandžak ti u Imotskoj Krajini posiju u Vlahe i Hercegoviće (Vladislava/Vladimira i Vlatka) ili pak Bogavce-Bogavčiće-Radivojeviće-Jurjeviće-Vlatkoviće (Ivaniša?, Vladimira, Vlatka, Tadiju, Žarka), Tadiju i Žarka (Dadoje, Žarkovići, Kačići) dodušnje u Makarskom Primorju.

Turski defteri (Vildan, Sinan-beg, Hamza-beg) za Ercegovački sandžak nisu iz prsta izdojili "Vlaški zakon" već su za vazale po pogodbi i po lokalno običajno važećem "Vlaškom zakonu" primili u svoje (porezno) podaništvo "Ercegovačke Vlahe".

Kakvi su dočeci (-ić) prezimena i kakva su imena Vlaha u Župi Cetina 1436. i koliko sve to skupa liči na današnju što zločestu što neosviještenu predočbu o Vlasima međ Cetinom i Neretvom pa i šire?
Čitaj i prosuđuj sâm. Za početak:
Radoslav Lopašić. Cetinski i lički Vlasi. u:
Ivan Mužić. Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji. Split. 2010. p 27.

Zakon za hrvatske Vlahe županije Cetinske od g. 1436.

»…Va ime oca i sina i svetoga duha amen. Mi knez Hanž Frankapan, krčki i modruški, cetinski i kliški knez i veće, ban Dalmacie i Hrvat, damo viditi vsakomu človiku, komu se dostoi, po sem našem otvorenu listu, da pridoše prid nas počteni i dobri muži, bivše virne i prave sluge bana Ivaniša Ivanovića, vsi dobri Vlasi: Vigan Dubravčić, Ninoe Sanković, Tomaš Ročević, Matiaš Vukčić, Milić Ostoić, Dragić Prodanić, Blaž Kočić, Hrela Golešević, Vukat Voinović, Ivaniš Grobačić, Budan Grubšić, Bilosav Dražević, Elovac Draživoević, Radivoi Vitković, Bulât Kustražić, Ivan Poznanović i ini vsi dobri Vlasi pitajuće i išćuće ot nas dobrih i počtenih zakonov svoih navadnih, ki im su bili za nih bivšega gospodina bana Ivaniša Ivanovića i za negova oca, kneza Ivana.…«
http://www.muzic-ivan.info/vlasi_u_starijoj_hrvatskoj_historiografiji.pdf

U objavljenim turskim defterima, napose u poimeničnim popisima, moja niskost ne vidi nikakvu razliku i nikakve posebnosti u imenima sinova i očeva onih koji su popisani kao Vlasi od onih koji su popisani kao bilo koji drugi popisni nemuslimani — kršćani, krstjani, hrišćani, nevjernici, ćafiri… niti u imenima (toponimima) njihovih stalnih prebivališta ili pak ljetnih i zimskih rezidencija.
Ako su im u 14. i 15. stoljeću osobna imena ista, oikonimi isti, po čemu bi onda oni bili poseban etnicitet?
Po preplanuloj boji kože u gorštaka stočara, naspram blijedih urbanih lica i crnih leđa, a biela stomaka — ratara? Neoprani su bili u ta doba manje-više svi.

Ostaje samo način plaćanja poreza. S jedne strane glavarina. U kešu. Bez tlake. Po pogodbi dekuriona/kneza s poreznim providerom. S druge strane naturalna desetina i drugi razlomci i ine tlake.

Uzput, iz tog Mužićevog zbornika citiranog, za razumijevanje nekih događaja kritički vrijedi pročitat, preporučujem:

Stjepan Pavičić. Starosjedilaštvo današnjeg hrvatskog naselja u Srednjoj i Sjevernoj Dalmaciji. Prilog k proučavanju porijekla Bunjevaca. 1931. pp 61-105.

Imaj u vidu da Pavičić 1931. najvjerojatnije nije imao uvid u prve deftere sandžaka ercegovačkog. Sveudilj, međ Cetinom i Neretvom pa i šire, ni Vlasi nisu Vlasi, nit su Turci Turci.


A otkud Milašević? Od pra Jandrije.
fra Andrija Nikić. Kretanje stanovništva u Tihaljini. Susreti. Vol. 4. 2010. Matica Hrvatska. Grude. 2010. pp 44-125
Prezime Milas pp 105-106
http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_4_fin.pdf
« Zadnja izmjena: 29 Listopad 2013, 23:47:01 poslijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Milašević
« Odgovori #128 : 30 Listopad 2013, 19:40:01 poslijepodne »
A otkud Milašević? Od pra Jandrije.
fra Andrija Nikić. Kretanje stanovništva u Tihaljini. Susreti. Vol. 4. 2010. Matica Hrvatska. Grude. 2010. pp 44-125
Prezime Milas pp 105-106
http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/susreti_4_fin.pdf
Hvala na trudu Glonge. Pomogla si. Vele.
Što se tiče prezimena Milosavić, i prije nego sam pogledao u fusnotu:

Moguće da se radi o pogrješnom upisu umjesto Milasović upisano Milosavić. Godišnjak , sv. 1., str. 67.

pomislio sam upravo to.

Godine 1735. u Tihaljini se nalazio Grgo Milas sa svojom obitelji,
a 1742. spominje se domaćinstvo Nikole Milasa koje je imalo deset članova.
Dana 19. rujna 1742. krizmana je Iva Milosavić od pet godina.
Godine 1768. spominje se također obitelj Nikole Milasovića s 9 članova.


Zanimljivo je da se skraćeni i produženi oblik javljaju u isto vrijeme. U Podbablju su Milasovići popisani 9 godina ranije nego  Grgo Milas u Tialjini. 

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Milašević
« Odgovori #129 : 30 Listopad 2013, 20:03:49 poslijepodne »
Hvala na trudu Glonge. Pomogla si. Vele.
Što se tiče prezimena Milosavić, i prije nego sam pogledao u fusnotu:

Moguće da se radi o pogrješnom upisu umjesto Milasović upisano Milosavić. Godišnjak , sv. 1., str. 67.

Bogu hvala.

A glede Milosva. Milosava. Milisava.
Milisave, ajd na'rani krave…

Napomeni mi. Smetni ću. Kad i ako sastavim Đakovića (Luku, ne druga tetka Đuru) i skener negdi, da okačim ovde sken stranice rukopisa za:

»Die 19 Septembris 1742 In villa Tiaglina in domo Joannis Colakouich post Sacrum confirmati sunt

Confirmati 1. Joanna Milosauich (Iva Milosavić) Anni 5 Patrini - Matrinae Joanna Pançich (Iva Pandžić)«
http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/1Godisnjak.pdf str. 67.

Nešto mi se čini da je dobro upisano (Milasouich), a krivo pročitano iz rukopisa, mala pisana slova a i o.
Nu rukopisa (škljoc2zum):



iz ovog upisa.

Koliko se sićan isti lik je istom rukom pisao čitavi popis. Malo veći uzorak rukopisa.


« Zadnja izmjena: 30 Listopad 2013, 20:30:48 poslijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Milašević
« Odgovori #130 : 30 Listopad 2013, 22:24:03 poslijepodne »
Confirmati 1. Joanna Milosauich (Iva Milosavić) Anni 5 Patrini - Matrinae Joanna Pançich (Iva Pandžić)«
http://www.maticahrvatska-grude.org/dokumenti/1Godisnjak.pdf str. 67.

Nešto mi se čini da je dobro upisano (Milasouich), a krivo pročitano iz rukopisa, mala pisana slova a i o.
Nu rukopisa (škljoc2zum):


Ne moren vidit di piše Joana Milosauich ili Milasouich.  :neznam
Poijo ti skener?

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Milašević
« Odgovori #131 : 30 Listopad 2013, 22:36:36 poslijepodne »
Ne moren vidit di piše Joana Milosauich ili Milasouich.  :neznam
Ama nije tu. To je samo primjer rukopisa iz narečenog popisa. Da se vidi koliko lako se a može i pročitat, a ne samo zapisat kao o i obratno. Taj sken tog jednog lista je odnekud pokupljen s interneta. I to je na Raškupolju.
Tek triban nać Đakovića, me š čini da znan di je zadnji put viđen, pogledat je li u njem (mislim da ima) i faksimil s Tijaljinske krizme, pa tek onda sastavit sve to sas skenerom, tinypicom, forumom…
Me š čini da je i Đaković na Raškupolju. Rukam daji, nogam traži.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Prezimena
« Odgovori #132 : 30 Listopad 2013, 23:30:51 poslijepodne »
To sa -ić i -ović lako se gubi i dobija. Kaćić spominje da je u Zadvarju koncem 18. vika "delija Žužule Ilija", a u popisu iz 1726. je Križan i Šare Žužulović, da bi opet brzo iza toga opet postali samo Žužuli.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Jovanka Milosavić
« Odgovori #133 : 28 Veljača 2014, 00:19:31 prijepodne »

Što se tiče prezimena Milosavić, i prije nego sam pogledao u fusnotu:

Moguće da se radi o pogrješnom upisu umjesto Milasović upisano Milosavić. Godišnjak , sv. 1., str. 67.

pomislio sam upravo to.

a 1742. spominje se domaćinstvo Nikole Milasa koje je imalo deset članova.
Dana 19. rujna 1742. krizmana je Iva Milosavić od pet godina.



Nosan ono obećanje ko piljak u čižmi. Jedva se danas sastavijo i libar i skener.

Žao mi je.
Ivanica je Milosavić. Krizmana 19.9.1742. u selu Tijaljina. Kuma bila Ivanica Ančić.
Prvo pa muško. U popisu prva Iva. Joanna Milosauich. Nema dvojbe.

U tom popisu iz 1742. nema Nikole Milasa. Radi se o Nikoli Milošu koji se u popisu spominje najmanje dvaput u Tijaljini.
Evo ga i na ovom popisu krizmanika. Kum. Pod rednim brojem pet.
Nikola Milošović. Nicolaus Miloƒovich. Nedvojbeno ƒ = š. Oba slova o u prezimenu nedvojbena, i prvo i drugo.

Slova a i o u Ivaničinu prezimenu isto nedvojbena.

Bilo bi mi draže da nije vako, nu kad bolje promislim — šta me se brige.

I da e vidimo komu se podoba.
Kad skineš ovu sliku, javi ako ti se čini da je treba maknut.
Škljoc na sliku za uvećanje. Po potrebi otvorit u novom prozoru pa uvećat škljocom na sliku ponovo. Po potrebi i Ctrl++.

« Zadnja izmjena: 28 Veljača 2014, 00:47:21 prijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Jovanka Milosavić
« Odgovori #134 : 28 Veljača 2014, 22:56:47 poslijepodne »
Nosan ono obećanje ko piljak u čižmi. Jedva se danas sastavijo i libar i skener.

Žao mi je.
Ivanica je Milosavić. Krizmana 19.9.1742. u selu Tijaljina. Kuma bila Ivanica Ančić.
Prvo pa muško. U popisu prva Iva. Joanna Milosauich. Nema dvojbe.

U tom popisu iz 1742. nema Nikole Milasa. Radi se o Nikoli Milošu koji se u popisu spominje najmanje dvaput u Tijaljini.
Evo ga i na ovom popisu krizmanika. Kum. Pod rednim brojem pet.
Nikola Milošović. Nicolaus Miloƒovich. Nedvojbeno ƒ = š. Oba slova o u prezimenu nedvojbena, i prvo i drugo.

Slova a i o u Ivaničinu prezimenu isto nedvojbena.

Bilo bi mi draže da nije vako, nu kad bolje promislim — šta me se brige.

Nu te čudna. Vratimo se unda par upisa natrag na bitno što sam naveo. Sa' ću i podebljat:

Godine 1735. u Tihaljini se nalazio Grgo Milas sa svojom obitelji,
a 1742. spominje se domaćinstvo Nikole Milasa koje je imalo deset članova.
Dana 19. rujna 1742. krizmana je Iva Milosavić od pet godina.
Godine 1768. spominje se također obitelj Nikole Milasovića s 9 članova.

Zanimljivo je da se skraćeni i produženi oblik javljaju u isto vrijeme. U Podbablju su Milasovići popisani 9 godina ranije nego  Grgo Milas u Tialjini.


Eto ti brte i Jovanka i Nikodem Miloš. Vodi ji kući. To unda moji nisu. Grgu mi se ne diraj, a bijo je prije sviju njizi. Dobijen li još koje muško bit će Grgo uizinad tebi.  :mirbi