Prezimena

[likarija]

u imotskim novinama prošloga je mjeseca objavljen je razgovor s novinarkom vedranom milas. žena onako usput spomenu da su milasi 2300 godina stara loza iz grada milasa u turskoj.
zna li tko što više o tome prezimenu?

Nako kad gledan neke Milase, pljunuti Turci.
A kad gledan druge, opet nekako nisu...

 

[Potjeh]

Nako kad gledan neke Milase, pljunuti Turci.
A kad gledan druge, opet nekako nisu...
 

hahahahahaaaaaaaaaa
nasmija si me do suza likarija.

[belevarac]

u imotskim novinama prošloga je mjeseca objavljen je razgovor s novinarkom vedranom milas. žena onako usput spomenu da su milasi 2300 godina stara loza iz grada milasa u turskoj.
zna li tko što više o tome prezimenu?

Undan Milasi mogu biti samo Srbi, jer Srbi imaju razradjena rodoslovlja sve do Mezopotamje i Etrurije.

[Potjeh]

Undan Milasi mogu biti samo Srbi, jer Srbi imaju razradjena rodoslovlja sve do Mezopotamje i Etrurije.

još nisan čujo za milasa srbina (za milaša jesam). znam za grke i litvance.

[glonga]

http://www.988info.rs/
3 komada
irena (nije milanče) iz jagodine, bojan u tem somboru i nevenko od zrenjanin, ne moraju bit srbovi
pa ćemo malo vidit tačka_ba i RS kad se stigne

[glonga]

Za početak nađi knjigu, a moga bi i obać fra Vjeku i možda nagovarat i njega i odgovorne na tiskanje još jednog izdanja knjige koja je odavno rasprodana:
Vrčić, fra Vjeko; Plemena Imotske krajine, II. dopunjeno izdanje, Franjevački samostan, Imotski, 1996.

Milas, Ana; S 112
Lončar Mate rođ. u Podbablju 1869. oženio se (II. žena) Anom Milas rođ. u Podbablju 1869. Financ.

Milas, Nikola S 113
Milas Nikola rođ. u Podbablju oženio se Mostarčić Anom rođ. u Imotskom 1840.

Milas, Vicko p. Marijana S 125 [Stanje duša, Imotski 1943.]
Milas Vicko p. Marijana i p. Grančić Mare rođ. 4.4.1905.

Milas, pr. S 129 [Popis prezimena u Imotskom prema ŽU sv. Frane u Imotskom]
Milas

S 181 [Podbablje]
Podastranom: ... Milas...
[Zemljišnik 1726., DAZD, Katastri Dalmacije 17. 18. st. h 38.]
Milasović Marko i Jure sa 15 čeljadi dobili su 25 kanapa zemlje,

S 183 [Stanje duša župe Podbablje 1739., Arhiv Makarske biskupije]
Milas Mijo osoba 8
Milas Ante osoba 4

S 189 [Podbablje]
Kad se stvarao Zemljišnik 1726. Jure Milasović s 15 čeljadi dobio je 25 kanapa zemlje. Stanje duša 1739. zabilježilo je u Ante Milasa 4 čeljadi, u Mije 8 čeljadi. Prema predaji došli su iz Tihaljine u Donje Vinjane a odatle su prešli u Podastranu u Podbablje. Neki se odvojiše i siđoše u Zmijavce. Fra Ivan Tonković složio je njihovo stablo: Marko je umro 1734. Oženio se Ivom Karoglan. Rodili su sinove Grgu i Petra. Križan se oženio s Barbarom Kustura i rodili su sinove Lovru, Matu i Antu. Mate se oženio s Bebušom iz Neretve i rodili su sinove Antu i Stipana. God. 1835. u Podbablju je živjelo 13 obitelji, 1907. 58 obitelji.

S 251 [Runović, škola]
Nakon mnogih pokušaja otvorila se tek 1938. u zaseoku Vuknića. Prvi učitelji bili su Milan Milas,...

S 255 [Posjednici zemalja u župi Runović 1725., DAZD, Katastri Dalmacije, h 38.]
Ante Milas i N..... E.... u Čustevači 1 kanap

S 300 [Vinjani]
Stari vinjanski Mrtvar spominje plemena kojih više nema u župi Vinjani:
... Milas 1783. i dalje, ...

S 336 [Zmijavci]
Zemljišnik 1726. spominje Juru Milasovića s 15 čeljadi koji je dobio 25 kanapa zemlje. Stanje duša Podbablja 1739. zapisalo je Antu Milasa sa 4 čeljadi, Miju sa 8 čeljadi: Prema predaji doselili su iz Tihaljine u Vinjane Donje. Odatle su prešli u Podastranu u Podbablje, pa u Zmijavce. God. 1835. u župi Podbablje živjelo je 13 obitelji, 1907. 58 obitelji.


...
Današnja rasprostranjenost izvan RH prema dostupnim telefonskim imenicima fiksne telefonije:
http://www.988info.rs/
Zrenjanin 1
Jagodina 1
Sombor 1

http://imenik.tel.net.ba/
Mostar 11
Prozor 1
Ljubuški 15
Posušje 4
Tihaljina 12
Vir 2
Prisoje 1

http://www.bhtelecom.ba/imenik.html
Sarajevo 3
Tuzla 1

http://www.mtel.ba
Donji Potočari 1

[glonga]

GZM Sarajevo, 1.10.1906. str. 115.
idoconline.ba

[glonga]

Milićević, Risto; Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005., str. 498.

Milas (k), u Humcu (Ljubuški). Doselili su u Humac iz Tihaljine (Grude) za vrijeme "gladne godine" da bi preživjeli. Slavili su Nikoljdan (59:303,316). Milasa ima i u Sovićima (Jablanica). Predak im je došao "iz Lisičića u Neretvi na ženovinu u Rogiće, pre 1878. godine" (79:158).

[glonga]

"gladne godine"

Nekim ljudima koji poznaju nekoliko nositelja toga prezimena nikako ne mogu objasnit da citirana sintagma nema veze s izkonoslovljem prezimena.
http://junke.blog.hr/2004/12/124373/nikoljdan.html

[belevarac]

Milićević, Risto; Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005., str. 498.

Milas (k), u Humcu (Ljubuški). Doselili su u Humac iz Tihaljine (Grude) za vrijeme "gladne godine" da bi preživjeli. Slavili su Nikoljdan (59:303,316). Milasa ima i u Sovićima (Jablanica). Predak im je došao "iz Lisičića u Neretvi na ženovinu u Rogiće, pre 1878. godine" (79:158).

Ne uzimajuchi u obzir J. Dedijera, zna li tko za kakav trag, izvor i sl. o krsnoj slavi u zapadnohercegovacskih katolika? (Mozsda je vridno novog slida na besidishtu.)

[glonga]

Misim da imaš ovdje forumaše koji slave po prezimenima i granama prezimena neke svece koji im nisu zaštitnici župe, ni derneci u cilom selu. Negdje su o tom pisali nekad, možda na starom forumu.

Fra Vjeko Vrčić u knjizi Plemena Imotske krajine (1996.) na str. 43.:
"Biorine su selo koje je naseljeno uglavnom 1694. kad su fratri zajedno sa serdarima napučili Ugljane. Doveli su narod iz Zapadne Hercegovine.
...
Doselilo je nešto Poljičana. Razlikuju se od Biorčana po krsnici. Poljičani slave sv. Luku, Hercegovci Sve Svete."

[glonga]

Ne uzimajuchi u obzir J. Dedijera

U dostupnom primjerku Miličevićeve knjige mi baš nedostaje bibliografija (i/ili podbilužke). Miličevićev izvor (59) iz teksta same knjige vuče na Dedijerovu knjigu.
Čini mi se da bi ti moga znat koji mu je drugi izvor u citatu. Izvor (79), u citatu označen uz stranicu (79:43)?

Uzput, nikako mi se ne da posložit veza prološkog izgovora métàr, lítàr, (možda: métǎr, lítǎr) i mostarskog mêtār, lîtār. Alilović je družinu dovejo z Goranaca prija neg su te mjerne jedinice bile u uporabi u Večenikama i Imoti. U međuvremenu, do danas, govor se različito razvijao u brâtā i brájā.

[glonga]

Evo ga. Ne pomaže ni Guglo ako se zaboravi (senilnost) ključna riječ — brgulja.
http://imotacaffe.yuku.com/topic/2812

Izgleda da je i Imota Dinaroid - nikoljdanski.

[Zavelim]

Brgulju u Imotskom najviše slave Runovićani, brgulju ko krsnu slavu jerbo se to kod drugi zna zaminiti i sa župnim svecem, a isto kad kod kuće slave i nekoga pozovu reknu brgulja. Kažu da je to od latinskog bergolo, bergolare za slaviti, ali googl mi ne zna za tu rič. A ovaj kaže da to znači ili jak ili nešto posvema drugačije.

Brgulju u Runovićima je najdetaljnije opisa fra Kutleša u svojoj knjizi o običajima iz tog sela. Iako to nisu današnji zapadnohercegovci većina ji je od tamo stigla.

[belevarac]

Ne znam koliko je "brgulja" u vezi s "krsnom slavom", nailazio sam na istu na dosta mista, ali kako "brgulja" u hercegovacskom govoru nieshto posvema nepoznato, to joj nisam ni posvetjivao pozornost.

Moje je pitanje proizteklo iz csudjenja da o krsnoj slavi pa ni o brguljama stari ljudi u Zap. Hercegovini nishta ne znaju, nigdi nikakva ni zapisa, a srbski domoljubi - mislechi, naravno, da je krsna slava njihov patent, pa su svi, koji je slave ili su je navodno slavili, Srbi - kazsu da su je katolici Zap. Hercegovine slavili sve do 1914., kada ju je, navodno, car Franjo Josip dekretom zabranio! I kako to da ste vi Imotjani s "brguljama" kod Jozipa proshli, a hercegovacska "slava" zabranjena? Uvik ste bili privilegirani.