Autor Tema: Bordertown  (Posjeta: 1039 )

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Bordertown
« : 15 Srpanj 2008, 19:43:19 poslijepodne »
MEKSIKO: 500 UBIJENIH ŽENA ZA ČIJIM UBOJICAMA NE TRAGA NITKO OSIM MAJKI

Nevidljivi križevi

Jedina (relativno) dobra vijest u ovoj groznoj priči jest činjenica da je po njoj nastao film »Bordertown« (Na granici) u kojem Jennifer Lopez i Antonio Banderas u ulogama visokomoralnih i visokoprofesionalnih novinara odlučuju svijetu otkriti što se stvarno zbiva u Ciudad Juarezu. A ono što se u tom meksičkom gradiću nedaleko od američke granice odnosno Teksasa uistinu događalo počevši od 1993. godine, tragično je. Između 400 i 500 (a možda i više) mladih žena, djevojaka, pa i djevojčica, oteto je, silovano, mučeno, ubijeno i nestalo bez traga. Meksička pravda ovim se pitanjem nikada nije pozabavila. Film je pokušaj da se glasovima očajnih majki, obitelji ubijenih i nestalih doda još jedan, ovaj put glas koji bi napokon netko mogao čuti: glas Hollywooda.
Smješten svega četiri kilometra od velebnih nebodera El Pasa, Ciudad Juarez je mjesto očaja i očajnika. Od 70-ih godina protekloga stoljeća grad živi isključivo u funkciji golemih američkih multinacionalnih kompanija koje ovdje dopremaju dijelove svojih proizvoda da bi ih jeftini meksički radnici i radnice sastavljali u finalni proizvod koji će na tržištu donijeti veći profit. Lokacija kao sudbina. Od 1994., kada je Nafta - ugovor o slobodnoj trgovinskoj zoni koji su potpisale SAD, Kanada i Meksiko, stupila na snagu, broj takvih postrojenja stranih kompanija u Ciudad Juarezu vrtoglavo je narastao. Uglavnom se radi o avioindustriji, a krajnji kupac je američka vlada.


Zbog povećane ponude posla, u ovaj su grad počele pristizati siromašne žene iz raznih krajeva Meksika u očajničkoj potrazi za poslom. Interes muškaraca bio je puno manji. Osnovni razlog treba tražiti u vrlo niskim plaćama za takav rad na traci. Posao s drogom puno je isplativiji. Droga je drugi najvažniji izvor zarade ovoga kraja kojem je poziciju odmah uz granicu označila sudbinu. Vlasti i s jedne i s druge strane granice dobro poznaju realnost i suprotstavili su joj se na »najisplativiji« način: kontroliraju je, točno znaju što se događa, upleteni su onoliko koliko treba.
Nasilje nad ženama u ovom je kraju izraženije nego igdje drugdje u Meksiku. Ovisnici, vojnici, policajci, svejedno čiji, svoja razočarenja, frustracije, bolesne želje iskaljuju na umornim ženama, djevojkama i djevojčicama na povratku s rada iz tvornica. Siluju ih. Muče. Ubijaju. Sve je više dokaza koji idu u prilog tvrdnji da tijekom tih sotonskih pohoda na nezaštićene snimaju i filmove, tzv. »snuff movie«, odnosno dokumentarne filmove sa stvarnim mučenjima, silovanjima i ubojstvima. Službeno objašnjenje nestanaka djevojaka, što traje od kraja 1993., a koje je ponudio prestižan tim američkih detektiva koji su pristigli u pomoć svojim meksičkim kolegama, bilo je: serijski ubojica. Točnije, njih dvojica. Čak i ako su dvojica, malo ih je da se objasni brojka od 500 nestalih žena.


Majci čija je 17-godišnja kći nestala 2001. meksičke su vlasti, kada je nezadovoljna službenim objašnjenjem ubojstva (koje je počinio pomahnitali manijak) pokucala na vrata viših instanci, ponudile drukčiji odgovor: »Mogla je voditi računa s kim se smuca«. Ona je jedna od rijetkih majki koje su dobile odgovor. Danas je na čelu udruge Nostras hijas de regreso koja okuplja majke koje su u potrazi za istinom o smrti svojih kćeri pokrenule bitku protiv meksičkih vlasti.
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline Pocemogela

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 218
Odg: Bordertown
« Odgovori #1 : 16 Srpanj 2008, 00:06:10 prijepodne »
Citat:
Između 400 i 500 (a možda i više) mladih žena, djevojaka, pa i djevojčica, oteto je, silovano, mučeno, ubijeno i nestalo bez traga.

Nije li stanje jos gore? Jer koliko sam ja pratila taj "slucaj", preko 500 ih je mrtvih, a najmanje jos toliko nestalih.