Autor Tema: Kreševska povelja 1434.  (Posjeta: 639 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Kreševska povelja 1434.
« : 12 Rujan 2015, 20:30:48 poslijepodne »
Kreševska povelja 1434.

jedna grčevito stisnuta, a opet usprdlana potraga za zahodima
naopako, tek potom za (neobranim/neopranim) vinogradima

Vezane teme: Županije od Cetine do Neretve (9-15st); Turski popisi u Imoti i naokolo; …i druge roške teme rogate

Ubikacija po smjeru i redoslijedu popisivanja.

Milko Brković. Značaj i važnost dviju bosansko-humskih isprava za povijest Makarskog Primorja u XV. stoljeću. Croatica Christiana Periodica. Vol.21 No.39 Lipanj 1997. @hrčak

O povelji su pisali i drugi. S ovog bloga se može počet kopat po tiskanim i mrežnim izvorima.

Kako je u defterima iz 1477. i iz 1585. popisana Župa Gorska? Uglavnom u Nahiji Imota? Makar su naslovi i pripadnost u defterima prilično zbrčkani.
1477. - Nahija Humska Zemlja. U ovom upisu pod 1.5.15.
Mjesta iz Kreševske povelje su u defterima 1477. popisana kao dijelovi "(1.5.15.3) Džemat Dadoja vojvode, pripada Primorju (p91)". i "(1.5.15.5) Džemat Ivana Kačića".
1477.-1434. nakon 43 godine. Mogu se pratiti posjednici od Ostojine povelje 1417., preko Kreševske 1434. do 1477. pa i dalje do 1585.?

Popisivanje (Ostojinu sjedištu) cisalpinskog dijela Župe Gorske u defterima u kontekstu Nahije Imota može ili ne mora imati veze s hibridnom župom Gorimita, Gorska-Imota?

Nakon čitanja ra(z)nih radova na tu temu, ponajprije i ponajposlije Brkovićeva, ostaje samo osvrt na Zahode/Zapade i ubikacija Viniice.


O Zahodima, koji su Zavodi, iliti Zaodi

Ne znam zašto Brković prekrštava Zahode u Zapade na str. 9.:

»To su u Župi Gorskoj: selo Graglan, selo Kozica, selo Hrašćane, selo Vrhdol, selo Zahojani i selo Zahodi (Zapadi), sa svojim pravima, granicama i kotarima.«

pa i u prijevodu na str 16.:

»selo Zahodi (Zapadi) s pravima, granicama i kotarima.«

kad su mu već Zahojani=Zavojani.

Glibota 2009. (.pdf, ovdje) na str. 10., čini mi se prenosi Badankovićevu/Radankovićevu(?) kartu iz knjige Anđelić-Sivrić-Anđelić Srednjovjekovne humske župe (1999.). Tamo lijepo piše Zahodi.
U knjizi se dolje desno čita Radanković, na ovoj karti. Na čitavom nizu sličnih karata piše Badanković. Nikola Badanković. Župa Imota nije u Humu na toj karti.


Osim Brkovića, netko još upornije i opširnije prekrštava Zahode u Zapade kao zapadni dio Baćina. Ne mogu ga sad nać.
Usput, Ostoji transalpinski dio Župe Gorske, na ovoj karti i u spomenutoj knjizi nazvan je "Primorje (Krajina)". Makarsko Primorje.

A kamo je taj Zahod, rekti, da prostiš?

Pod nosom. Uz magistralu. Kas se voziš od Makarske k Pločama pa okreneš leđa k moru i kreneš brdu k Baćinskim Jezerima — eto ti ga tutek, s obe bande ceste. Desno se vidi groblje i kapelica sv. Jure. Prve kuće zdesna su Marinovići, a druge - nu čuda - Zavod, na prijevoju.
Geoportal DGU. Ovdje, HOK5 - Zavod, oznaka naseljenog mjesta. Na istoj karti (HOK5), kad se vrnemo nazad k moru, nalijevo od magistrale stoji slovima za oznaku područja - Zaod. U sloju 'Digitalni katastarski plan - Nazivi' dvaput piše 'Zaod' na istom području.
Imamo li razloga sumnjati da se područje zvano 'Zaod' ne pruža do mora i zašto?
Pa i Zaod je Ostoji transalpinski, Brkoviću primorski, i malo remeti Brkovićevu tvrdnju o smjeru nabrajanja primorskih mjesta u Kreševskoj povelji.

Što je pjesnik htio reći? Kakvi Božiji Zapadi? Zavodi su iza vode. Za vodom. Boćatom. K slanoj. Ostoji. Transalpinski. Mogli su bit Međuvodi da su imentovani od mora, a ne od Sarajeva, a i tad su moghli biht Međuhodi.


Konačno Brela, Brehali, Verulia, Berulia su Viniica, da prostiš

Brković 1997:9 »Svih pet toponima Ostojine isprave navedeno je u Primorju pravcem zapad- istok, dok su primorska mjesta u ispravi vojvode Jurja navedena obratnim pravcem, dakle smjerom istok- zapad uz obalu.«

A što ćemo sa Zahodima, prikobacili se s cis- na trans- pa sa zapada krajnjeg na istok krajnji?
Nego Jur(a)jeva kreševska i slijedored transalpinski: 'U Primorju Sela…. (u akuzativu, koga ili što) Živogošću, Tučepi, Kotišinu, Makar, Bast, Vinijcu.'
Od Živogošća do Basta lako, a kako i kamo dalje (rodijače Johnny B., iz Piska vire krunirane glave.)?

»Šesto i posljednje u ispravi navedeno selo Primorja, s pravima, granicama i kotarima, jest selo Vinijca. Prema redoslijedu nabrajanja ono se nalazi zapadnije u navedenom nizu uz more. Osim u navedenoj ispravi o tom selu nema podataka u kasnijim izvorima.«

Nisu li Vinjani u defterima upisani kao Vinac? I otkad Brela nisu više Vinijica? Otkad je Baška Voda poznatija od Basta? Otkad je Makarska poznatija od Makra?
Zametnulo se to i lučama makrokozma naše povijesti poput doktora Ive i njegovog brata također. Ćaće. Poček.

Ivo Goldstein. Gdje se nalazila Berulija i drugi gradovi u Paganiji u X. stoljeću. Vrela Brela, glasnik prijatelja kulturne i prirodne baštine. Godina 18. broj 7. 2012. .pdf, na web mjestu brolanenses.hr

Ne triba ga više prat.

Marinko Tomasović. Arheološke sugestije za ubikaciju gradova iz 36. poglavlja Porifirogenetova De administrando imperio. Vrela Brela, glasnik prijatelja kulturne i prirodne baštine. Godina 18. broj 7. 2012. .pdf

Barba Marinko je, što se mene tiče, ubicirao Vinijcu iz Kreševske Povelje, samo što to on još ne zna ili ne smi lili ne želi reć. Kaže barba Marinko:

»Dok nalazi u obalnim Brelima, naročito ukopi,{92 Medini 1970, str.17-19.} dokazuju rimsko vrijeme, ved grobovi na morskoj padini prijevoja Nevista (Vinac; Sv. Kajo) upućuju na vjerojatnija srednjovjekovna pokapališta uz ovu najraniju, indigenu komunikaciju.«

Vinac! Otolen mi dođi. Crkvica sv. Kaja nije mogla bit oziđana prije nastanka franjevačke provincije sv. Kaja(?) (odcjepljenem od Bosne Srebrene) i tako je Kajo, ni kriv ni dužan, između ostalih protivština i zabluda Kain-ovačkog tipa, sjeo na misto Vinca i zatro Vinac.

Vinac je Vinijca iz Kreševske povelje.

Uklapa se u smjer i redoslijed nabrajanja po Brkoviću. Podignut je na veću nadmorsku visinu u odnosu na Donja Brela baš kao i Bast-Baška, Makar-Makarska.

A di je to? Vinac - sv. Kajo.
Geoportal DGU. Sv. Kajo. Ovdje na TK25 i HOK5 upisan rvackim genitivom 'Sv. Kaja'. Kaja-goo-goo.
Selo na svom mistu. Još kad se pogledaju ostali radovi u narečenom Vrela Brela glasniku na njihovom web mjestu.

Ajmo sad eliminirat ostale kandidate.

Ivanci. Da mi se da znanjstveno naprđivat - Ivanci - su slijedeća dobra lokacija za utvrdu. Uz to su mogli bit zapisani nakrivo 'i Ivancii'. Ivanjac. Ivinjac. Ivinjica. I njivica također. Kod one krivine na vrvu kad se uključi prikaz čestica (Geoportal, DOF) je nekakav čvor mjesnih putova, veći nego kod crkve sv. Stipana (litnjeg ko i u Gorici, na 3.8., a ne 26.12.).

Rogoznica. Lokva Rogoznica. U pravcu i smjeru nabrajanja, ali na preskok. U posjedu Dadoje-Tadije 1477. u defterima, u sličnom skupu sela. Loza. Rozge. Vino. Rogoz. Nije. Uzput. Vrijedi spomenuti kako se katastarska općina Žeževica spušća na more između k.o. Brela i k.o. Rogoznica.

Pavnica. Parnice. Uz granicu k.o. Žeževica i k.o. Brela sloj DKP Nazivi na Geoportalu DGU ima 'Pavnice' na strani Brela i 'Parnice' na strani Žeževice. Onaj bloger na početku spominje u svojoj Vinici toponim Pìvinica. Toponimi u sloju DKP Nazivi su često loše prepisani/zabilježeni. Pavnica je podsjećala na Pà-vinicu. Ni Parnice nisu daleko zbog olake zamjene pisanskog r i v. O čemu se tu radi, najbolje će znati lokalci okupljeni oko spomenutog web mjesta. Je li u pitanju spor Žeževičana, Rogozničana i Breljaka, ili je u pitanju nešto što se po sličnosti može dovest u vezu s Vinijcom iz Kreševske povelje?

Selakove Vinice. Raške Vinice. Na granici k.o. Župa i k.o. Rašćane. Geoportal DGU, HOK5, ovdje. Moglo bi se reć kako je se pri zapisivanju povelje netko sjetio još jednog cisalpinskog sela, već tada zaglavljenog između, u povelji spomenutih, Hrašćana i Vrhdola. To su i tada mogle biti jedne jedinstvene Vinice koje će se razdijeliti na Rašćanske i Župske. Uzput. U Rašćanima, jugozapdno od ovih Vinica postoji područje Zavodac na HOK5 i TK25, glede onih slavnih Zahoda sa zapadne strane. Pa kako koga zapadne.
Opet 'Zavade' u Staševici. Geoportal, DKP Nazivi. Istočno od crkve Svih Svetih.

Višnjica. K.o. Ravča. Bez komentara.

Vinogradi. Vinogradine Gornje. Odrinica. DKP Nazivi. K.o. Pasičina. Na sastavu naseljenih mjesta: Podaca, Brist, Staševica, Umčani. Uklapa se po Pasičinama iz Ostojine povelje, a kad se već dotle stiglo ni slijedeće nije daleko.

Viništa. K.o. Otrić-Seoci.

Vina. Naseljeno mjesto u k.o. Dusina, pod nosom Vrgorcu. DKP Nazivi, 'Kod Vinine' u k.o. Dusina i 'Pod Vinine' u k.o. Vrgorac.

Vinica. BiH. Geoprtal DGU. TK25, ovdje. Totalno izvan konteksta. Prije Poljica i Radobilja nego Župa Gorska. Radovi Karla Jurišića, Slavka Kovačića i slično na temu glagoljaštva i glagoljanje od Zagvozda prema Roškom Polju mogu navest na takve pomisli. Od Prikog (Omiša) glagoljaškog se tamo ide kroz Radobilju. Makarski biskupi su mogli popriko priko Zagvozda. To zbunjuje?
Veza područja 'Roško Polje' u Zabiokovlju i sela Roško Polje u BiH?  Seoba naroda i preslikavanje toponima u prostoru i vremenu? Možda možemo jednom postavit tezu kako je tvrđava Rog iz deftera 1477., 1585. kod Roglića u k.o. Župa, ovdje. Roglići se vide na TK25, na HOK5 se vidi i toponim Kula. Južno su toponimi Gradina i Grad. Na DOF-u se ima šta vidit glede mogućih ruševina. U defterima 1585. na ovom području su muselemi (prolaz u Primorje,a i k Radobilji, k Cetini, prijevoj Turija je tuda), 1477. u utvrdi Rog su vojnuci. Robovi Doci lako su mogli bit Rogovi Doci. Konačno - Župa. Crkva sv. Ivana Krstitelja. Prva matica umrlih župe Roško Polje, na ovom forumu ovdje, govori o obnovi stare župe/crkve sv. Ivana Krstitelja. Daleko. Ima i bližih crkava sv. Ivana Krstitelja (npr. u Ričicama itd.). U prostoru. A u prostoru i vremenu? Uglavnom, Gorska nije preskočila Imotu (i Radobilju) na sjever. Vinijca je u Brelima. Kod sv. Kaja. Pa i šire.
« Zadnja izmjena: 12 Rujan 2015, 21:10:33 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Barba Marinko
« Odgovori #1 : 12 Rujan 2015, 23:11:29 poslijepodne »
Barba Marinko. Jopet. Nije Marinko Ćutuk.

Marinko Tomasović. Arheološke sugestije za ubikaciju gradova iz 36. poglavlja Porfirogenetova De administrando imperio. Starohrvatska prosvjeta. Vol.III No.36 Prosinac 2009. @hrčak

»Ferner deuten auch topographische Indizien auf 313 Lokalitäten aus dem früheren Mittelalter im weiteren Raum hin. Solche Gräber befinden sich am Kliff des Gebirgssattels Nevista (Vinac; Sv. Kajo), möglicherweise aber auch an den Mauern am Bergfuss zum Hinterland hin.«

I što će nam ovakav razmještaj naselja iz 1417./1437.… reć? Visoko pod planinu. Epetium, Pituntium i Onaeum iz dosadašnih ubikacija će trebat malo razvuć. I u prostoru i u vremenu. Nedostaje lučkog kontinuiteta uz obalu, po uzorku Vinac-Brela, Bast-Baška, Makar-Makarska…
Ode Onaeum u Neum, a od Vinca do Makra pa i šire nema kandidata s kontinuitetom za Epetium i Pituntium.
https://en.wikipedia.org/wiki/Ancient_geographic_names_in_Croatia
http://asciatopo.xoom.it/illyria.html
http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Gazetteer/Periods/Roman/_Texts/Ptolemy/2/15*.html
« Zadnja izmjena: 12 Rujan 2015, 23:38:56 poslijepodne glonga »