Autor Tema: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE  (Posjeta: 143082 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #270 : 15 Travanj 2014, 13:45:13 poslijepodne »
-u ovoj jarugi odma do trokuta izvor -ono na vrh brda vrba mrda

Izvor je tu za moje laičko shvaćanje hidrogeologije logičan. Imaš u E,OI u Zavelimu, geodetski više, rasjede, a imaš i između slojeva u E,OI (vidi "kamenolom") slabije, erodirane slojeve, oni što izgledaju kao da su utonuli u reljefu, oni mogu bit i vodonosnik i vodoprovodnik. Ovdje je ovaj "kamenolom" prilično nisko u odnosu na vijenac Zavelima, a tu je i denivelacija pa je iz nekog vodonosnog sloja tu pri dnu na rubu polja izbio izvor. Slično je valjda postao i Lepuv. Ne usudim se sad reć da je vodonosni sloj Lepuva u E,OI otkriven u "kamenolomu" kad je iznad njega otkopan sloj komapktne vodonepropusne breče.

Taj izvor u toj jarugi je mogao nastat i na kontaktu vodopropusne krede koja je istočno od njega i razmrvljena čelom "navlake Mošnjača" a onaj rasjed koji je smakao komad "navlake Mošnjača" na zapad k Lepuvu može bit vodonosnik tomu izvoru. Na kontaktu te vode i sloja vodonepropusne breče iz E, OI u jaruzi voda je izletila na površinu kroz propusniji sloj (slabo vezan konglomerat recimo)  u ovom E,OI zapadno od "navlake Mošnjača". Usporedba kemijskog sastava vode Lepuva i toga izvora bi mogla možda pokazat jesu li iz istog vodonosnog sloja u E,OI sjevernih padina Zavelima, ili je ovaj izor u Jarugi iz vodonosnika u rasjedu krednog vapnenca istočno od jaruge.

Kišnice koja se zadržava u tlu na samoj Mošnjači može bit jer je na geološkoj karti to područje bijelo. Nema naznake uz njega kao u polju "al" da se radi o aluviju, a po legendi geološke karte može bit i kakva druga neogena (kvartarna) podloga koja može držat vodu (oborinsku prvenstveno jer je opkoljeno razmrvljenom zonom "navlake Mošnjača"). Sad je li se "navlaka Mošnjača" uzdigla toliko i u  koja geološka precizna neogena doba… ne znam. Uglavnom zbog rasjeda-navlake svud naokolo ne liči mi da bi tu voda s viših područja Zavelima se pod tlakom digla na tu geodetsku visinu, jer bi podzemni kanal bio presječen rasjednutom-razmrvljenom zonom "navlake Mošnjača" kojom je područje opkoljeno.

Gruba greška. Nijanse boje na legendi. Eto ti kad se laik počme igrat (hidro)geloga. Mošnjača je prije K1,2 jer šta će kvartar tu, nije se to moglo toliko podignit da je sto navlaka.
K1,2 dolomiti, dolomitični vapnenci i breče, drži vodu.
« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 14:13:33 poslijepodne glonga »

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #271 : 15 Travanj 2014, 14:51:48 poslijepodne »
-ajde da ne zaboravim,sami vrh je ravan ko tepsija,,gabarita(imam negdje zabilježeno,gdje sam ostavio?)--mislim da je nekih blizu 40< sa 17,znači 40X17(možeš na "uske" baciti baluna).Ovo sve zbog slikovitosti,od viška glava ne boli

grubim izračunom 120mx40mx2m(zbio u kocku),,najmanje 10 ooom3?a ako nije i duplo(20ooom3),,da se izračunati ,ej 15oo kamiona(10m3) na "nepristupačnom"terenu...
« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 14:54:04 poslijepodne vinx »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #272 : 15 Travanj 2014, 17:44:18 poslijepodne »

Gledam ponovo on fotke oko Pavlovića prizida. Ne vidim nijedan kamen-živac, "samonikli" kamen iz tla, pòlu. Zbog karte i krednog vapnenca. Na jednoj fotografiji ima svježe lomljenog laporovitog, ali nema krupnih komada za koje bi se reklo da su od pòle odvaljeni. Po tom svježe lomljenom kamenu s fotografije (set2/img_0077.jpg) nabacanom u manju podzidu uz obrađeno tlo čini mi se da je geološka promašila podlogu ako je na tom mjestu na geološkoj karti ona zelenkasto obojena - gornjokredni vapnenac.

Gatanje u prostor - "Filozofija žlibine"

Da su, kojim slučajem, Radimsky, Patsch i Ballif detaljno obradili Imotsku Krajinu kao što su BiH, ne bi se ja ovako patila s prapovijesnim i antičkim naljeđem i toplogijom krajine.
Njih trojicu je austrougarska vlast spremila u BiH da obrade teren. Radimsky je rudarski satnik, obišao je po duvanjskom kraju (skoro) sve parapovijesne gradine tražeć vjerojatno tragove ruda i prerade (bronca, željezo…) a usput i optičke doglede s tih gradina i najpovoljnija sedla za komunikacije što je poslije sređivao Ballif, a prvenstveno za potrebe izgradnje austrougarskih prometnica. Patsch, a puno toga mu je gotovo servirao Radimsky (kao i Ballifu) je snimao kako su rimljani ukomponirali svoje komunikacije i naselja u udnosu na ilirska. Iza njih teško da je tko iz Sarajeva (GZM) i okolo na ovom mrdnuo išta značajno. Nešto su vrtili Truhelka i Basler koliko je se dalo. Ova trojica su snimala prirodu i naslijeđenu tehniku, a etnolozi društvo. Standardni austrougarski postupak. U Dalmaciji preko one granice iz 1718. su mogli samo paletkovat po otkrivenom i opuvanom području. Nisu imali ni zaduženja, ni ovlasti, ni oslonca u mjesnim vlastima, ni veza u Dalmaciji, kao što jesu po BiH. Patsch ima jedan rad s područja Imotsko-bekijskog polja po kojem se vidi da je doša u obran vinograd.

Radimsky je meni čudo od autora. Svaka mu je riječ na mjestu. Onda naš sugovornik na ovom forumu izbaci jednu od sedam njegovi riječi u nizu iz citata (Thales) i nakrivo protumači sve. Da je meni tako znat pisat, u mene jedna glava - iljedu jezikā. Ne čudi me što mene nikako ne razumi.

Od Radimskog se da naučit študiranje žlibine. Evo kad pogledaš žlibinu Roškapolja. Zatvoriš je u crnu kutiju i gledaš kud se ulazi i izlazi kud se komunicira sa susjednim žlibinama od prapovijesti do danas.

Radimski se ne čudi bezveze manjku prapovijesnih gradina na Roškom polju. Je da je preskočio Boomerang, ali ja ne znam što je to. Je li to prapovijesna gradina? Niko je ne spominje kao arheološki lokalitet ni u AL BiH. Ima li tamo žbuke i rimske cigle?

Od prapovijesti do danas je žlibini Roškog polju bitna komunikacija s okolnim žlibinama kroz područje Vranbabe, Rogova i Privora. Ostale su u različitim vremenima imale manji ili veći značaj. One prema Drmićima preko Mitrove glavice, prema Podzavelimu od Grada Rošca, prema Viru od Nevistića, prema Brišniku preko Dizdaruše.

Manjak gradina po Radimskom naveo me na razgledanje okolice u potrazi za nekakvim prapovijesnim gradinama koje su propuštene ili su raznesene ljudskim radom (Pavlovići?) ili pak i ljudskim radom i recentnom erozijom po golim padinama Midene.

Jedini zaključak koji se nametnuo je taj da žlibina nije bila branjena iz neposredne blizine i da su gradine uglavnom tu za optičku i obavijesnu komunikaciju sa susjednim žlibinama i osiguranje planinskih dionica putova i klanaca. Vjerojatno je kota Sinjal korišćena za optičku međuvezu. Grčka gradina je komunicirala zapadno sa susjednim gradinama, Rog, Mošnjača, Ušice… na jug, a sve skupa na sjever preko Sinjala.

Tvrdnju da žlibina nije branjena iz blizine, a po broju i rasporedu gradina, izgleda nije, slijedi tvrdnja da je tu nekakvo središte i da tu treba bit nekakvo veće naselje gradinskog ili vangradinskog tipa. U to se uklapaju prizide zapadno od Pavlovića, koje nisu podzide koje bi čuvale obradivo tlo na terasama. Arheolozi koji su obilazili područje su ispustili onaj Boomerang. Ni ja na takvom mjestu ne očekujem gradinu, iako je i Grad Rošac na sličnoj poziciji, ali ovaj Boomerang je uz gradine na Mošnjači, i po položaju je mimo većinu viđenih gradina, možda nije sudoban ni prizidama kod Pavlovića ni gradinama na Mošnjači, jer bez konteksta gradina na Mošnjači izgleda u redu za gradinu onako prirodno odsječeno i s nasutim zidovima tamo gdje je prirodno otvoreno. Pripoljska nastanjena gradina koja je mogla bit nastanjena istodobno i s Mošnjačom i s onim nečim čudnim kod Pavlovića? Nije na nekom dominantnu položaju, ali s dvi strane nudi prirodnu zaštitu.

Iz rimskog doba Radimski nalazi još jedan putni rimski pravac koji je propustio vidit Ballif, Brišnik - Orlovići - (vjerojatno Džamija kao točka u kojoj se taj put uključuje na rimski pravac Privor - Vranbaba kroz polje) - Privor. Ovdje treba posložit i viđene i nagađane tragove rimskih cesta od Ballifa preko svih autora na ovamo.

Srednji vijek po AL obilježava Grad Rošac. Kako su povezali, ne znam, treba pročitat navedene autore, i vidjet je li prekočeno rimsko doba na Gradu Rošcu.
Tu je i tangentni pravac Pavla Rovinjanina od Zagorja preko Ušica ili Kulina u Bukovicu.

Turski zeman vraća na scenu onu trasu od Brišnika u polje (koju je kao rimsku identificirao Radimsky, a preskočio Ballif) pa na Privor.

Uzput, jedna zabilješka jednog prvog dojma o značaju i značenju nekih toponima u različita vremena. Stražnice i Stražbenice na kartama iz zadnjeg rata su izgubile dominantan značaj, upadljivo više je toponima tipa Crni Vrh i slično na čukama i položajima s karata iz zadnjeg rata.
« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 17:54:42 poslijepodne glonga »

Offline Delmata Dinaroid

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 188
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #273 : 15 Travanj 2014, 18:05:24 poslijepodne »
Imam informaciju da su (u sklopu jedne šire akcije  koja će uskoro uslijediti biti  pokrenuta georadarska istraživanja određenih lokaliteta na području općine Tomislavgrad) u mislim petak subotu i nedilju grupa od 5 arheologa (mislim dva iz zagreba jedan iz tomislavgrada jedan iz ljubuškog a za petog neznam) boravila u Roškom Polju istažujući georadarom područje oko grada Roga Mlakve samo groblje i „šetalište“ tik do groblja…Isto tako imam informaciju da će se ponovo vratiti u Roško Polje no neznam kada…Pokušat ćemo dobiti priču-mišljenje jednoga od tih arheologa…!

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #274 : 15 Travanj 2014, 18:21:54 poslijepodne »
Gledam ponovo on fotke oko Pavlovića prizida. Ne vidim nijedan kamen-živac, "samonikli" kamen iz tla, pòlu. Zbog karte i krednog vapnenca. Na jednoj fotografiji ima svježe lomljenog laporovitog, ali nema krupnih komada za koje bi se reklo da su od pòle odvaljeni. Po tom svježe lomljenom kamenu s fotografije (set2/img_0077.jpg) nabacanom u manju podzidu uz obrađeno tlo čini mi se da je geološka promašila podlogu ako je na tom mjestu na geološkoj karti ona zelenkasto obojena - gornjokredni vapnenac.

Gatanje u prostor - "Filozofija žlibine"

Da su, kojim slučajem, Radimsky, Patsch i Ballif detaljno obradili Imotsku Krajinu kao što su BiH, ne bi se ja ovako patila s prapovijesnim i antičkim naljeđem i toplogijom krajine.
Njih trojicu je austrougarska vlast spremila u BiH da obrade teren. Radimsky je rudarski satnik, obišao je po duvanjskom kraju (skoro) sve parapovijesne gradine tražeć vjerojatno tragove ruda i prerade (bronca, željezo…) a usput i optičke doglede s tih gradina i najpovoljnija sedla za komunikacije što je poslije sređivao Ballif, a prvenstveno za potrebe izgradnje austrougarskih prometnica. Patsch, a puno toga mu je gotovo servirao Radimsky (kao i Ballifu) je snimao kako su rimljani ukomponirali svoje komunikacije i naselja u udnosu na ilirska. Iza njih teško da je tko iz Sarajeva (GZM) i okolo na ovom mrdnuo išta značajno. Nešto su vrtili Truhelka i Basler koliko je se dalo. Ova trojica su snimala prirodu i naslijeđenu tehniku, a etnolozi društvo. Standardni austrougarski postupak. U Dalmaciji preko one granice iz 1718. su mogli samo paletkovat po otkrivenom i opuvanom području. Nisu imali ni zaduženja, ni ovlasti, ni oslonca u mjesnim vlastima, ni veza u Dalmaciji, kao što jesu po BiH. Patsch ima jedan rad s područja Imotsko-bekijskog polja po kojem se vidi da je doša u obran vinograd.

Radimsky je meni čudo od autora. Svaka mu je riječ na mjestu. Onda naš sugovornik na ovom forumu izbaci jednu od sedam njegovi riječi u nizu iz citata (Thales) i nakrivo protumači sve. Da je meni tako znat pisat, u mene jedna glava - iljedu jezikā. Ne čudi me što mene nikako ne razumi.

Od Radimskog se da naučit študiranje žlibine. Evo kad pogledaš žlibinu Roškapolja. Zatvoriš je u crnu kutiju i gledaš kud se ulazi i izlazi kud se komunicira sa susjednim žlibinama od prapovijesti do danas.

Radimski se ne čudi bezveze manjku prapovijesnih gradina na Roškom polju. Je da je preskočio Boomerang, ali ja ne znam što je to. Je li to prapovijesna gradina? Niko je ne spominje kao arheološki lokalitet ni u AL BiH. Ima li tamo žbuke i rimske cigle?

Od prapovijesti do danas je žlibini Roškog polju bitna komunikacija s okolnim žlibinama kroz područje Vranbabe, Rogova i Privora. Ostale su u različitim vremenima imale manji ili veći značaj. One prema Drmićima preko Mitrove glavice, prema Podzavelimu od Grada Rošca, prema Viru od Nevistića, prema Brišniku preko Dizdaruše.

Manjak gradina po Radimskom naveo me na razgledanje okolice u potrazi za nekakvim prapovijesnim gradinama koje su propuštene ili su raznesene ljudskim radom (Pavlovići?) ili pak i ljudskim radom i recentnom erozijom po golim padinama Midene.

Jedini zaključak koji se nametnuo je taj da žlibina nije bila branjena iz neposredne blizine i da su gradine uglavnom tu za optičku i obavijesnu komunikaciju sa susjednim žlibinama i osiguranje planinskih dionica putova i klanaca. Vjerojatno je kota Sinjal korišćena za optičku međuvezu. Grčka gradina je komunicirala zapadno sa susjednim gradinama, Rog, Mošnjača, Ušice… na jug, a sve skupa na sjever preko Sinjala.

Tvrdnju da žlibina nije branjena iz blizine, a po broju i rasporedu gradina, izgleda nije, slijedi tvrdnja da je tu nekakvo središte i da tu treba bit nekakvo veće naselje gradinskog ili vangradinskog tipa. U to se uklapaju prizide zapadno od Pavlovića, koje nisu podzide koje bi čuvale obradivo tlo na terasama. Arheolozi koji su obilazili područje su ispustili onaj Boomerang. Ni ja na takvom mjestu ne očekujem gradinu, iako je i Grad Rošac na sličnoj poziciji, ali ovaj Boomerang je uz gradine na Mošnjači, i po položaju je mimo većinu viđenih gradina, možda nije sudoban ni prizidama kod Pavlovića ni gradinama na Mošnjači, jer bez konteksta gradina na Mošnjači izgleda u redu za gradinu onako prirodno odsječeno i s nasutim zidovima tamo gdje je prirodno otvoreno. Pripoljska nastanjena gradina koja je mogla bit nastanjena istodobno i s Mošnjačom i s onim nečim čudnim kod Pavlovića? Nije na nekom dominantnu položaju, ali s dvi strane nudi prirodnu zaštitu.

Iz rimskog doba Radimski nalazi još jedan putni rimski pravac koji je propustio vidit Ballif, Brišnik - Orlovići - (vjerojatno Džamija kao točka u kojoj se taj put uključuje na rimski pravac Privor - Vranbaba kroz polje) - Privor. Ovdje treba posložit i viđene i nagađane tragove rimskih cesta od Ballifa preko svih autora na ovamo.

Srednji vijek po AL obilježava Grad Rošac. Kako su povezali, ne znam, treba pročitat navedene autore, i vidjet je li prekočeno rimsko doba na Gradu Rošcu.
Tu je i tangentni pravac Pavla Rovinjanina od Zagorja preko Ušica ili Kulina u Bukovicu.

Turski zeman vraća na scenu onu trasu od Brišnika u polje (koju je kao rimsku identificirao Radimsky, a preskočio Ballif) pa na Privor.

Uzput, jedna zabilješka jednog prvog dojma o značaju i značenju nekih toponima u različita vremena. Stražnice i Stražbenice na kartama iz zadnjeg rata su izgubile dominantan značaj, upadljivo više je toponima tipa Crni Vrh i slično na čukama i položajima s karata iz zadnjeg rata.

.."bumerang" ,,,branjen je,pogotovo sa vratima kako ih mještani zovu,al' mislim da je on u kontestu cijele ove priče pogotovo sa velikom i onim što sam vidio u onoj šumi...tu nesmijemo zanemariti ni malu mošnjaču koja je sastavni dio priče pa dalje vrhom prema vran babi,zatim desno ako tako gledam prema mesihovini..pa uzeti u obzir i ovo iza sve prema Rogu i dalje

Grad Rog,našao nešto žbuke,rimska??vrlo moguće...fragmenata rimske keramike ne,treba uzeti u obzir da je sve uraslo i malo je teže to prebrati ovako na prvu jer je to impozantno zdanje sa svim odlikama govorim o kontinuitetu?,zadnje srednjovjekovnog grada.dosta toga sa njega se raznilo,mnoštvo kuća po Roškom polju je urađeno,dotjerano odavde..

« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 18:38:21 poslijepodne vinx »

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #275 : 15 Travanj 2014, 19:14:23 poslijepodne »

Vinx, jesl li ti locirao Duge njive izpod Privora? I jesu li ti uopće zanimljive?

--nisam,,na Privoru je bio izvor..prekrasan kažu,sada je tu kamenolom,toga više nema...tražio Vukove njive(prapovijest teška) navodno da su tuda negdje?,Zavelim?promašio..izvozalo me.,vidim da ih stavljaju kod Žukovice,izgleda da to nije točno...pa izgubio volju, zasigurno interesantno,,ja tu ne bi isključio ni vrilo Močila(sve kuća uz pojatu)--rub Zavelima,pa ajmo dalje...ja se ove literature nekada dosučem,ali ja gonim po svome,nekom logikom...ima više izazova
« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 19:20:56 poslijepodne vinx »

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #276 : 15 Travanj 2014, 19:27:42 poslijepodne »
..bumerang,zašto ovaj L??ne znam pije li ova vode,,jedina kritična točka na ovom potezu je baš ovo lijevo krilo od ove farme u podnožju,inače i za cijeli ovaj kompleks ako gledamo gore,ovo desno je sve zaključano....valja li ova?
-možda je netko mislio da nije završena,promašena...a nee, ja mislim da je ona bila značajna karika..pogotovo vidimo ulazak u ova vrata,,manevarski se kretati i lijevo i desno

-i da,žbuke i rimske cigle ja nisam zapazio..što će reći da je...
« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 19:43:31 poslijepodne vinx »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #277 : 15 Travanj 2014, 19:44:30 poslijepodne »
(Radimsky 1896:154,155) o prapovijesnim nalazištima u Roškom polju

»Nördlich von Zagorje, am Reitwege gegen Vojkovići, steht bei der Häusergruppe Polušići {Tolušići} oder Čovići ein einzelner Tumulus. Im weiteren Verlaufe dieses Weges kommt man noch vor dem Sattel Ušica an dem grossen rundlichen Wallbau Gradina vorbei, welcher östlich vom Wege über der Quelle Žukovica liegt. Das Dorf Vojkovići besitzt ausser diesem noch zwei Wallbauten: den Grad, südöstlich vom Orte auf dem Berge Malenica und südwestlich davon die Gradina auf dem Berge Debelo brdo. Leider war es mir unmöglich, diese drei Höhen zu besteigen, doch sind die Wälle derselben vom Reitwege deutlich sichtbar. Ausserdem sind bei Vojkovići 9 Tumuli anzuführen, welche in zwei Gruppen die dortigen Höhenzüge krönen.

Im Gebiete von Roško polje finden sich in der Ebene unterhalb des Dorfes 3 Tumuli, westlich von der Ortschaft Krnin auf einer Anhöhe 2 Tumuli und nordöstlich von der Ortschaft Hambar in der Ebene ein einzelner Tumulus. Die letzten 3 Tumuli, welche ich gefunden habe, stehen ober der Einschichte Orlovići am Anstiege des Reitweges von Roško polje gegen Dolnji Brišnik am Südabhange des Passes Strbina.«

Što je Radimskog navelo da preskoči Grad Rošac kao prapovijesno nalazište? Boomerang (Gradina Vrata) mu ne vidim u opisu, nije to ni Grad Malenica, ni Gradina Debelo brdo.
Preskočio je i Grčku gradinu i obe Mošnjače.
Vjerojatno mu nisu zanimljive za dio misije o komunikacijama — preko njih ne vidi austrougarsku cestu. Grčka gradina mu je nebitna jer obrađuje Privor. Preliminarno uzima u obzir pravac Zagorje - Vojkovići i Ambar - Brišnik. Valjda. Tumule valjda razmatra i kao podlogu (uz gradine) za procjenu drevne i buduće moguće naseljenosti područja.

Drugi mogući uzrok je nesklonost mještana ekspediciji Radimskog, što izravno spominje Patsch u slučaju Seonice. Ili mu nadšumar Geschwind nije unaprijed servirao dovoljno podataka?

Treći uzrok je najprozaičniji i najbezvezniji. Znao je za sva ta mjesta i prapovijesna i rimska, ali opis prapovijesnih nalazišta po mjestima u kotaru završava Roškim poljem, a isto tako i opis rimskih nalazišta. Tim redoslijedom je i obilazio mjesta i bi će mu je ponestalo vremena, na što može upućivat rečenica u kojoj kaže da je s jahaćeg puta vidio neke lokalitete ali da ih nije pregledao. Ubili ga rokovi? A onda je vjerojatno morao i kratit članak na što upućuje verzija ovoga rada u GZM 1894. napose stranica 318. u tom GZM-u 1894. s člankom Starine kotara županjačkog.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #278 : 15 Travanj 2014, 19:55:57 poslijepodne »
Za Duge Njive ispod Privora, učinilo mi se da razumiš nimački, ili da imaš oko sebe gastarbajtere druge i treće generacije koji će ti to lakše pridignit na njemačkom nego privest na rvacki.
Radimski tu veli da je jaša od Krnjina na Privor jahaćim putom. JZ od Krnjina u zoni Ponora je našao špurile (kolotrage rimskih cesta). Na tim tvojim starim austrougarskim kartama (osnovnoj i špecijalki) imaš jahaći put od Krnjina na Privor. Račva se prije Križića. Od Močila do Ponora je nekakav vodotok koji u ta doba možda i nije bio samo povremen. Pretpostavljam da su rimljani zaobašli vodotok cestom sa sjeverne strane (uz lijevu obalu), da bi izbjegli gradnju mosta, dakle da od Krnjina idu lijevom obalom vodotoka Močila-Ponor kod Krnjina. Tuda otprilike valjda jaše i Radimski. U močvarnu tlu (Ried) na oranici, na području 60x20 je našao to što je našao, a na krajnjoj zapadnoj točki doline (doline!) Roškog polja neposredno prije početka uspona na Privor. Sad je ili isprid onih kuća na koje se naiđe iđuć lijevom obalom vodotoka od Krnjina, od Ponora na Močila, ili kod Močila pa mu je početak uspona ono malo nasipa između Močila i Okruglica.
Trasa rimske ceste je mogla ići i desnom obalom toga vodotoka podalje od močvarna tla, a mogla je imat i mostić tamo di su one jedna dvi-kuće baš na vodotoku, na putu vodotokom od Ponora do Močila.
Nagađam da je tu bilo manje rimsko naselje uz vodotok, u početku kakva zgrada vezano uz vojsku i kontrolu Privora, a kasnije i štogod viilae rusticae i/ili naseljca.
« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 19:59:20 poslijepodne glonga »

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #279 : 15 Travanj 2014, 20:04:59 poslijepodne »
...to još nisam  pribro,mada mi je na ruku,...jedan ručni mlin(eto ga baš blizu Ponora)...,a to sam ostavio za ovo lito..
nimački-tanko,,nešto razmišljam da mi je i maternji potežak...nisam čitao,hvala ti,obratim pozornost,,e sad su mi se neke lampice upalile
« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 20:11:24 poslijepodne vinx »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #280 : 15 Travanj 2014, 20:18:11 poslijepodne »
…hvala ti,obratim pozornost,,e sad su mi se neke lampice upalile
Nema na čemu. Ne mogu ja čitat teren s karata za tu mikrolokaciju (makar mi se čini da na topografskim kartama malo manje slovkam nego na geološkim), ko neko na terenu, ne mogu iz slojnica na karti (ni na satelitskim slikama) procijenit dojam Radimskog (oko 1893.) o tomu di mu na njegovu jahačkom putu počinje uspon, kod odvojka kod Križića, kod tog mlina, ili iza Močila prema Okruglicama, gdje je to vizualno putniku na tom putu najzapadnija točka doline Roškog polja i gdje mu je točno put na terenu i kad mu je konj usporio na uzbrdici…
« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 20:20:13 poslijepodne glonga »

Offline Delmata Dinaroid

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 188
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #281 : 15 Travanj 2014, 20:29:33 poslijepodne »
Tisuću ali tisuću puta sam sam tuda prošao i taj vodotok dolazi sa izvora "studeno vrilo" i "Močila" širina tog kanala nije veća u većem dijelu nije veća od 50 cm a isto tako i duboka tako da nema govora ni o kakvim mostovim...Okruglici i Križići se protežu do ispod samog privora ispod tih kuća leži malo poljce gotovo skriveno od očiju tik do zavelim planine njegova najzapadnija točka čak zalazi i u sami privor dok istočnim dijelom ide prema močilima....sinoć sam vam to rekao ali ne želite slušati jbg...

Offline Delmata Dinaroid

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 188
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #282 : 15 Travanj 2014, 20:31:30 poslijepodne »
znam svaku stopu roškog polja poglavito onaj dio prema rogovima mitrovoj glavici itd.

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #283 : 15 Travanj 2014, 20:34:07 poslijepodne »
Nema na čemu. Ne mogu ja čitat teren s karata za tu mikrolokaciju (makar mi se čini da na topografskim kartama malo manje slovkam nego na geološkim), ko neko na terenu, ne mogu iz slojnica na karti (ni na satelitskim slikama) procijenit dojam Radimskog (oko 1893.) o tomu di mu na njegovu jahačkom putu počinje uspon, kod odvojka kod Križića, kod tog mlina, ili iza Močila prema Okruglicama, gdje je to vizualno putniku na tom putu najzapadnija točka doline Roškog polja i gdje mu je točno put na terenu i kad mu je konj usporio na uzbrdici…

--ako ti za sada nešto znači,,vidi stranicu 7 ,gdje sam upisao /..pa još..i jedan pogled sa grčke gradine/ ,narandžaste dvi kockice,foto 2...Krnjin,prve kuće su sadašnje Križića kuće(ideš uz cestu što vodi)....desno su Močila,to ne vidiš na foto!!!Ponor je tu negdje na foto na donjem desnom kutu..snaći češ se..vidim  delmatu,,prati sada njega....a imam negdi i slikovnicu,,triba to naći
« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 20:38:06 poslijepodne vinx »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #284 : 15 Travanj 2014, 20:39:14 poslijepodne »
Tisuću ali tisuću puta sam sam tuda prošao …

Ljudino, Radimski piše Ried - močvarno tlo. Ja ga vidim iz ždraka. Evo ti ova dijagonala na slici, zeleno oko vodotoka. Tuda ne bi Rimljanin gonja svoja kola jer će mu zapast. Ni jahači srednjovjekovni ne bi tudan jašali. Nije stvar (samo) u širini vodotoka, nego u glibu i močvari. A mostić je mora imat na tvrđem tlu, kod ovi kuća livo ili kod oni desno na slici, jer mu je oko nji obala malo tvrđa, ako je prilazijo vodotok uopće. Jer takav rimski put triba prić suvi nogu i zimi i za poplave.

« Zadnja izmjena: 15 Travanj 2014, 20:46:55 poslijepodne glonga »