Autor Tema: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE  (Posjeta: 159100 )

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #135 : 11 Travanj 2014, 09:58:58 prijepodne »
-pa vojne 1:100 000+ ona jedna austrougarska što vali da bude kompletna.--neka stoji

Offline Delmata Dinaroid

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 188
Odg: Merika Čemerika
« Odgovori #136 : 11 Travanj 2014, 10:20:28 prijepodne »

Offline Delmata Dinaroid

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 188
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #137 : 11 Travanj 2014, 10:23:10 prijepodne »
A da nam Merikanci s pomoću svojih satelita otkriju toplu vodu ha?...Ili barem još pokoji prsten pečetnjak da možemo razavit turizam....Samo nek ne dolaze vamo....:P


Doba bosanskih vladara
Duvno je s čitavim područjem do Jadrana. Cetine i daleko preko Neretve došlo oko 1325. pod upravu Stjepana Kotromanica, bana Bosne. Otad ovo područje visokih polja (Duvno, Livno, Glamoč) tzv. Završje, osvajanjem bana Stjepana otkinuto je od kraljevine Hrvatske: dio je Bosne do njezine propasti, dio bosanskog pašaluka nakon toga. Samo kratko vrijeme kao kraljevski posjed vratit će ga godine 1356. kraljevini Hrvatskoj Ljudevit Veliki (1342-1382). Poslije njegove smrti Duvno je u posjedu kralja Tvrtka. Da su tada Kotromanići ovdje imali zadnju riječ i punu vlast, dokaz je i zahvat kralja Stjepana Tvrtka: zbog međusobnog pokolja „na viri Gospodskoj" (sedam mrtvill) on rastjera tadašnje Koljane i selo Kolo dade duvanjskom vlastelinu Semkoviću u zamjenu za Jelšanicu — Jošanicu. Osim Semkovića, posjede na području Duvna kao niži vlastelini imaju i članovi obitelji Klešić koji su ovdje dočekali i tursko osvajanje Duvna, da onda zauvijek ostave svoju porobljenu domovinu. Uz Semkoviće i Klešiće (niže plemstvo Duvna) treba spomenuti i čuvenu obitelj Vukčiča-Hrvatinića koji manje-više neovisno vladaju zapadnom Bosnom i susjednim dijelovima Hrvatske na prijelazu iz 14. u 15. stolječe. Njihov je posjed i Duvno. Nakon smrti Hrvoja Vukčića - Hrvatinića (1416) Završje (Duvno, Livno, Glamoč) posjed je Kotromanića do pogibije Stjepana Tomaševiča i propasti Bosne 1463.
Potrebno je naglasiti koliko su bosanski vladari držali do moći i ugleda duvanjskih župana i feudalaca. Kada je 1393. nakon smrti kralja Tvrtka njegov nasljednik Dabiša morao ustupiti Sigismundu dio Hrvatske i Dalmacije, koje je Tvrtko bio pridružio svojoj državi, ugovor s ugarskohrvatskim kraljem uz kralja Dabišu potpisuje najmoćniji velikaš kraljevstva Hrvoje Vukčić Hrvatinić i duvanjski velikaš Vukmir Semković. Kao i njegov sin - nasljednik Ivan bio je župan Duvna. STOLOVALI SU U SVOM GRADU TVRĐAVI ROGU odatle Roško polje. lz te duvanjske plemićke obtelji potječe plemenita Jelena Semković, kći župana Ivana. Nakon propasti Bosne (1463) Jelena s još dvije bosanske plemkinje prati u izbjeglištvo bosansku kraljicu katarinu, kćerku Stjepana Kosače, ženu kralja Stjepana Tomaša Kotromanića da bi joj u Rimu olakšala teške dane prognanstva. I druga duvanjska plemićka obitelj - Klešići bila je veorna cijenjena. Posebno se ističe pataren Pavao KleŠić. Kralj Tvrtko naziva ga „vojvoclom kraljevine Hrvatske": Na povelji - listini u korist Dubrovnika 5. veljače 1399. uz potpis kralja Ostoje nalazi se i njegov. Pavlov sin posljednji je gospodar Duvna.
Otad povijest ga češće spominje; još točnije. spominje se grad - utvrda Rog po kojemu je čitav kraj i dobio ime. U 15. stoljeću grad Rog, a onda sigumo i čitavo područje Roškog Polja u posjedu je duvanjskih plemenitaša Semkovića. Da su osim njih tu živjeli ili se privremeno zadržavali feudalci u 14. ili 15. stoljeću, potvrduje TRIDESETIH GODINA NAĐENI ZLATNI PRSTEN - PEČETNJAK. Pod selom Hambarom, na njivi, nađen je dok se kupilo pokošeno žito. UGRAVIRANA KUNA ILI LISICA SVJEDOČE DA  MU JE VLASNIK BIO  NETKO OD BOSANSKIH VLADARA ILI FEUDALACA. SAMO TAKVI IMALI SU U TO  DOBA SVOJE PEČATE I PEČETNJAKE.


Offline Delmata Dinaroid

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 188
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #138 : 11 Travanj 2014, 10:29:09 prijepodne »
Evo nesmim s ovcam u Rogove dok mi Merikanac ne rekne da su to Rogovi jerbo bi mogo i zalutat a još k tome vučarljivo rode pa ako mi vuk udari u ovce neću moći ubicirati ono "mamo njizi"...Cilu noć googlam i  tražim lokaciju "Mamo Njizi" i nigdi ništa eh ti grebeni merikanci...

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #139 : 11 Travanj 2014, 11:23:59 prijepodne »
...Šatulija(sv.Ilija),mlad sam ja,još tribam čorbe izist...u razgovoru mi neko pripovidi,:Sutulja,Sutinlija,Satinlija,Satulija ili kako već da je pojam za usjek,klanac,klisura?

Moga ti je to belevarac réšit. Ima više auktora što razglavljuju slične toponime, nu evo jedbog online, Ćek rodon iz Beča.
Konstantin Jireček. Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters. Bd.: 1. Wien. 1901. str. 58.

Usjek, klanac, — sutiska — nešto mi se čini da na području Dalmata to nemaš nigdi, mislim ne š čut sutisku ni iskrivljenicu za klanac.
« Zadnja izmjena: 11 Travanj 2014, 11:30:35 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #140 : 11 Travanj 2014, 11:48:31 prijepodne »

… Shta su odali tudan i ljude pitali, kako se shto zove?

Imali josh koja karta, osim one jedne, na kojoj je Rožko Polje cila siverna strana Biokova?
Ti ko da ne vidiš komu su oni upisi upućeni.
Pokupili gotovu bazu, o koju im je lomit noge i jezik.

Ima sigurno, možda čak i objavljenih na ovoj temi .
Otkud te sad odjednom zanimaju više toponimi zapisani na karti, nego knjiški zapisi (Rački, Pierrerov lekikon, Krones)…)?

Je li to već vidim teoriju?
Iza sv. Ilije na Bijakovi je veliko Roško polje, široko nekeliko puta više nego što je on na višem od njeg.
Onda je iza sv. Ilije (pokazalo se da nije izvorno sv. Ivan) iza Zavelima opet takvo Roško Polje.

Sad bi ispod Šatulije seoničke, samo s druge strane, tribalo opet bit Roško Polje, samo što vaskoliko duvanjsko zovu duvanjskim, nema zaljeva. Ili?
« Zadnja izmjena: 11 Travanj 2014, 12:04:57 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #141 : 11 Travanj 2014, 13:01:27 poslijepodne »

Crkve (i/ili kapelice) na ovoj karti.

Seonica, ispod slova a u riječi Seonica. Postoji li danas? Patron? Je li kod nje zapravo bilo sjedište apostolskog vikarijata za vrime Rafe Barišića?

Između Omolja i Borčana. Borčanska današnja? Omoljska? Kapelica? Patron?

Kongora. Čini se da je i danas tu (baš ta) crkva.

Dràge među kojima se nalazi Rog su promijenile imena. Nekad su se zvale Jazoniška i Glinska. Oba zapisa su mi sumnjiva. Glinska? Kažu li današnji Omoljani glina ili gnjìla? Gnjilska draga.
Ova druga po govoru puka je lakša za izgovor ko Jazon(j)ićka.

I što piše iza desno iza crvenog upitnika? Ne mogu pridignit.

Koji se svetac krije iza crveničkog(?) vrila Šepur? (Qu. Šepur, Quelle Šepur, izvor Šepur).

Zanimljivost, Guber postoji i između Bukovice i Mrkodola? Ispor radara (1:50.0000 toponimija) geonames.org. Još jedan, meni dosad nepoznat Guber, u Prisoju.



Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #142 : 11 Travanj 2014, 13:14:54 poslijepodne »

Imali josh koja karta, osim one jedne, na kojoj je Rožko Polje cila siverna strana Biokova?

Dok su Mlečani upravljali tim područjem - oni to područje uvijek tako imenuju na kartama i u tekstovima.
Na svim mletačkim kartama koje su takvoga tipa da imaju upisana područja te veličine, redovito se uz Primorie (Makarsko primorje), Radobiglie (Radobilja), (Comitato di) Poglizza (Poljica) pojavljuje i Roscopoglie Roškopolje.

Mislim da se ime održalo dosad u toponimu Rašćane. E, sad ti puno bolje znaš kao ono može a > o i o > a, i jesu li Rašćane mogli bit Rašćani i/ili Rošćani.

Nemam dobre faksimile takvih karata. Nije ni ovaj dobar, ali se valjda može pročitat Rosco Poglia pored Radobiglia.


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #143 : 11 Travanj 2014, 13:20:51 poslijepodne »

Sad bi ispod Šatulije seoničke, samo s druge strane, tribalo opet bit Roško Polje, samo što vaskoliko duvanjsko zovu duvanjskim, nema zaljeva. Ili?

Šta radi Roški Brig u jugoistočnom zaperku Duvanjskog polja? Roški Brig spada u(z) Roško polje.
Ima li po Duvanjskom polju još naziva za lokalna polja, unutar toga velikoga polja, kao dijelove cjeline? Nešto kao Brišničko polje, Mrkodoljsko polje…?

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #144 : 11 Travanj 2014, 14:04:25 poslijepodne »

Izvornik ove karte vridi ponovo pogledat i napravit dobar faksimil.
Od ilirskih oputina, preko rimskih cesta, do onog što je ostalo iza templara i potonjih i Turaka i dočekalo Mlečane. Daklem, od templarske Vrane na moru se k Rami izbijalo vjerojatno na Prisiku s Trilja. Privala je po ovoj mapi u međuvremenu izgubila značaj.

Održala se trasa Ugljane - Roško polje - Sonica - Doljani - … kao dio puta od mora, više ne od vranske luke već od Splita i Omiša.

Od Makarske prem Rami izgubila se (barem na ovoj karti) dionica (rimska) Imotski - Zagorje - Vojkovići/Mesihovina.

Ostalo je Roško polje kao Y-čvor na putu Makarska - Imotski (Proložac, jezero) - Roško polje - Seonica - Doljani - ….

Rog koji je mogao bit zapisan ko Bog (a nečijom omaškom neizbrisan ko templarski božjački trag) izgubio je u ovoj raspravi bitnu vezu s templarima. Crkva sv. Ivana Krstitelja u Roškom Polju je u templarsko vrijeme najvjerojatnije bila crkva sv. Ilije. Ponovo k sv. Ivanu Krstitelju u Zagvozd, Župu Biokovsku, Rašćane/Rošćane.

Zbog Šatulije ni Rog nad Duvanjskim poljem, vjerojatno nema izravnu jaku vezu s božjacima. I dalje na sjever - ništa do Podmilačja.

Uzput. Crna Gora, koja se i na ovoj karti vidi zapisana, je dovoljno stara po starim kartama da nositelje prezimena Crnogorac okolo Imackog i Pošušlja i zaseoke zvane Crnogorci nitko utemeljeno ne može povezivat s doseljenim iza 1717. godine i još k tome pravoslavnim Crnogorcima.



Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Hvala ti za KNOJ
« Odgovori #145 : 11 Travanj 2014, 14:43:45 poslijepodne »
… Bilo bi ljepo da se ispričaš Rožanima, ne samo za Tvoje nastojanje krivotvorenja povijestui, već i vrijeđanje poput KNOJ i slićna. …

Hvala ti za KNOJ. Proguglala. Nije to moje. Sad znam u koje budaletine mi je ostao izvornik rijetkog primjerka one Marunine knjige. Možda mi to pomogne da se sitim u koga mi je Vidovićev libar o Bijankoviću jerbo ga ne mogu nać.
Za Marunu se ne sikiram jer ga imam skeniranog. Ali Vidović!

Koliko se sićam radilo se o tome da (14. 12. 1946. ± misec dana) KNOJ nije moga mobilizirat dovoljno jahaćih konja za jedan konjički vod sa šireg područja, a niti ga je moga priranit od užeg područja drevne župe Roško Polje. Prepiska nekakve jedinice KNOJ-a stacionirane u Roškom Polju s mjesnim narodnim odborima Roškog Polja, Zaljuti, (Mijakova Polja?), Vinice… po prilici drevna župa Roško Polje. Čitavo područje s prepiske ni pod terorom KNOJ-a i OZN-e i mjesnih odbornika nije moglo uzdržat konje jednog konjičkog voda.
Ako ćemo ih pravdat domoljubljem i sabotažom i otporom, zapreminska masa sijena koje se traži u tim dopisima je takva kakva je, ne moš ga lako sakrit, nije zob, ni raž. Daklem, ne ide. A si(je)na nestalo i prije Božića. Dipli do Jurjeve.

Kad pogledaš Vildanove deftere (Aličić 1985.) (ovaj upis) vidiš da posadnici tvrđave Rog iz tih deftera jašu sa sandžakbegom koji stoluje u Blagaju.
Stoji i popis. 36 jahača. A Roško Polje ni 1946. nema sijena za toliko jahaćih konja (uz svu ostalu marvu). Ko bi reka uz tolike sjenokose makar na Zavelimu, ako je na Roškom, Viničkom, i Mijakovom polju i krškim poljcima i docima samo slama rađala? Uzmi u obzir i ranu i kasnu (XVIII. st.) logistiku turske vojske i treba ti bit jasno iz kojih razloga ne možemo govorit o sjedištu i glavnoj vojarni tobožnje Roške kapetanije u Roško Polju. Nema tu štofa za sredovječnu konjicu.

A tamo di si naša to o KNOJ-u, te slike sigurno imam negdi arhivirane, na nekom starom disku, neindeksiranom. Ako te zanima mogu to i potražit.
Ne vidim potrebu da se bilo ja, bilo ona budaletina u koje mi je ostala zbirka Ograničenja, ispričavamo bilo kome. To je komad nesretne narodne povijesti, a ako se nesretni tadašnji lokalni odbornici i njihovi potomci nisu ispričali svojim susjedima i sumještanima i potomcima, to je i njihov i naš opći narodni problem. Od KNOJ-evaca koji su tu i po jeziku i po rukopisu uvezeni sa strane svakako nije očekivat ispriku.
Nego, kad smo kod toga, još ima živih koji pamte to doba, a rijetko koji će ti priznat i ispričat kako je dragovoljno (pod prisilom) oda po Zavelimu i Kamešnici (koju Mlečani na kartama pišu i Tovarnica) i Vranu u potrazi i za Kapulicom i za Geganom. To su zvali akcija, akcije. Očito se nije radilo o radnoj akciji/akcijama. A štofa za akcije je bilo. Ivica Krajač. Opet. VKV krojač i prekrajač povijesti. Za neki Woodstock tu nema štofa. Sorry. Ujála bi crna majka da ima.


Za Pavu Džolinu se još nisam raspitala. Nu znam, kad smo već kod KNOJ-a i OZN-e, čula sam davno za jednu drugu žensku iz toga kraja slično konstruiranog imena (ime/nadimak + patronimik), i čitala skeniranu dokumentaciju o njoj. Ne znam je li se njoj itko ispričao. Ja je nisam mogla prijavit ni KNOJ-u, ni OZN-i, ni UDB-i, ni Navodnoj Miliciji. Prijavili su je bit će oni koji su je mogli čut, jopet njezini, Rožani ili Rošnjačani ili Viničani. Kako no je se zvala? I je li živa još? Gara Cvikavčeva?

Kapulica, što no si u Vranu,
sestra će ti donositi ránu.


Možda se ne sjećam dobro detalja iz te priče i iz dokumentacije o tomu slučaju, ali pamtim da u zapisniku sa suđenja stoji nešto zanimljivo o međupresudi u jednoj presudi. Još jedan u nizu različitih sudskih presedana sudske prakse toga doba.
Kad joj je pročitana kazna (3 ili 6 mjeseci, ne sjećam se, uglavnom "manja" kazna koja se broji u mjesecima) tad već osuđenica je rekla nešto kao:
— Zar vi mislite da ćete toliko vladat?! — nakon čega je suđenje nastavljeno i izrečena joj je (više)godišnja zatvorska kazna.
« Zadnja izmjena: 11 Travanj 2014, 15:11:30 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Satulija - Rašćane
« Odgovori #146 : 11 Travanj 2014, 16:01:17 poslijepodne »

Konstantin Jireček. Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters. Bd.: 1. Wien. 1901. str. 58.

Geonames.org ima još dvi Satulije. Toj bazi podtaka o topinimima je osnovica baza imena s DMA karata 1:50.000.
Po Dalmaciji postoji na kartama krupnijeg mjerila čitav niza Satulija/Šatulija i sve su vrhovi. (Perun, pa sv. Ilija).

Jednu iznimku donosi geonames.org, vodotok Satulija. Kad ponovo pogledam mletačke karte zaključujem da Mlečani nisu Sutinu s dionice Podzavelim-Vir ucrtavali kao vodotok već baš ovu Satuliju. Vjerujem da je ova Satulija dobila ime po brdu koje se isto zove, a nisu međusobno daleko.
Satulija, brdo i, ako se dobro sjećam, arheološko nalazište, čini mi se da je naširoko opisano u studenačkoj monografiji. Oops, ova na linku je Satulija kod Rašćana. E sad triba zavirit i u studenačku monografiju. Nu čini mi se da oni imaju brdo Satulija.

Nego, uzorak se ponavlja. Satulija - Rašćane. Sveti Ilija - Roško Polje. Skoro pa redovitu u paru. Šatulija - Rošci (Roški Brig).

Satulija kao hidronim, nedaleko od onog studenačkog oronima.

Kartirana seonička Šatulija je oronim. Ne tvrdim da se vodotok koji je mogao teći dràgom nedaleko od te Šatulije nije mogao zvat isto ili slično.
Ili nije oronim? Geonames.org i satelitska slika jasno pišu da se radi o dolini sa slike i (valley) dolini u zapisu o toponimu. Nu, svejedno je na vr brda i po uzoru na hidronim Šatuliju, tu je negdi i vrh, pa može bit i zagubljenog imena, koji ima vezu s Perunom i/ili sv. Ilijom.

Edit.
Izgleda da ne postoji Satulija kao brdo u Studencima. Samo ona ista udolina kroz koju Mlečani crtaju vodotok. Zasad s njihovog web mjesta:
»Tu je još i velika plodna prodolina Satulija. Najveći dio tla građen je od kredina rudisnog vapnenca koji se javlja u debelim naslagama, a manji je dio od dolomita. Pristranci polja građeni su od alveolinsko-numulitnih vapnenaca poslije kojih slijede eocenske tvorbe: vapnenačke breče, laporasti vapnenci i eocenski lapori.«^
I koji je patron župne crkve u Studencima? Slučajno(?) opet sv. Ilija.

(I) Zato me zanima koji je patron one crkve/kapelice u Seonici s one austrougarske špecijalkarte.
« Zadnja izmjena: 11 Travanj 2014, 16:23:25 poslijepodne glonga »

Offline Delmata Dinaroid

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 188
Odg:@glon(dž)ga uhhhhhhh... Živ živ...
« Odgovori #147 : 11 Travanj 2014, 16:25:56 poslijepodne »
Dobro, inčije. Kako? I što je po tvojim ričnicima rževina? Što plìva? Što trìna? Slamom koje žitarice su se pokrivale stare kuće i pojete u Belevariji? Kako se zvala ta žitarica? Danas ju očito (ni ušito) nitko ne zove. Je li njezina slama rževina? Je li kruv od nje — rženi kruv? I što je, konačno, kàrišik? U koja doba od godišća su sijali stari Belevarci tu žitaricu za koju tvrdiš da se inčije zove ?

Sasvim neargumentirano tvrdim da je ne samo grucko gradacko vranićko kočerinsko Raško polje dobilo ime po rži već su to i Ružići.
Nisu valjda po Rûži? Ili je tamo bio nečiji ružičnjak?

rȃž rȃž ž 〈G rȁži, I rȁži/rȁžju, bot. jednogodišnja biljka (Secale cereale) iz porodice trava (Gramineae), uzgaja se najviše na područjima s umjerenom klimom radi zrna za krušno brašno; hržpr. (nadimačka): Hòržić (160, Novi Marof, Sisak), Hòržinek (Kostajnica, Prigorje), Hȑžān (Zagreb), Hȑžek (Sesvete), Hržènjāk (Hrženjȃk) (990, Zagorje), Hȑžica (130, Pregrada), Hȑžić (530, Samobor, Brač, Primorje, Međimurje, Krk), Hȑžina (180, Zagreb, Zagorje, Moslavina), Rážnjević (160, Benkovac, S Dalmacija, v. i ražanj1), Ràžov (430, Zadar, Dalmacija) ◊ mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi): Ràžen, Ràžīšte, Ȑžīšćetop. (naselje): Hržènīk (Hrženȋk) (Jastrebarsko, 154 stan.) ✧ prasl. *rъžь (rus. rož', polj. reż), lit. rugys ≃ stnord. rugr

H se ne čuje i ne izgovara u ovom dijelu Europe pa i šire. Napominjem. Za svaki slučaj.
Dodajem:
pr. Raškopoljac (Ržkopoljac)
mikrotop. (ob. za oranice na kojima se sadi [valjda se sije Aniću i drugi]): Ražina (Ržina), Raško polje (Ržko polje, Grude)
top. (naselje): Raškopolje (Ržkopolje, Raško Polje, Roško Polje; Tomislavgrad), Aržano (Ržano, Imotski), Ružići (Ržići, Grude)

Koji sve samoglasnici mogu doć između r i ž u riječi ?
Secale cereale Беларуская: Жыта; Català: Sègol; Česky: Žito; Dansk: Rug; Deutsch: Roggen; English: Rye; Español: Centeno; Français: Seigle; Hrvatski: Raž; Magyar: Rozs; Polski: Żyto; Русский: Рожь; Slovenščina: ; Suomi: Ruis; Svenska: Råg; Українська: Жито

Ovo što i Raškopoljci uz Rožane oće kupit bolju mjesnu povijest i provodit hegemoniju nad okolnim mjestima prema njemačkom Roggen, unjerskom Rozs, oblak im unjerski, ruskom Рожь… kad-tad će bit danski Rug i ne će ni za jotu primaknut tvrđavu Rog s Rošnjača na Raškopolje.
Nešto je trulo u državi Danskoj, i bolesno…
Rog (Roschigrad) je iznad Rošnjača na zavelimskoj uzvisini na kojoj je danas rošnjačka kapelica Srca Isusova. Na onom brdu iznad Zaljića na koje ubiciraju Rog nema nikakva traga ruševinama, ni kamenje se golo ne plavi, nit ijednoj civilizaciji ima logike ondje podizat utvrdu, nema ni gromila ni gradina ni blizu, tek gola brda i opuvani doci, nema ni traga nikakvom putu povijesnom čije bi putnike ta utvrda obsluživala.

Belevarac, roški opanak kao produkt, rukotvorina, kao obuvalo ne postoji, to je umotvorina. Ganga koju, prema Mijatoviću, navodiš je prosvjed duvanjski protiv srbskog, gedžinog opanka. Odkud sad Srbi, pitaš se? Najmanje od dolazka K. und K. Srbi su upravljali Duvnom, čak je i srezki, a ne kotarski, pisar bio Srbin, među inim i jedan Kosanović iz imackoga kotara, među prvim hrvatskim kolaboracionistima i srezkim kohabitantima u srezkoj vlasti su bili Rožani, a ne Raškopoljci. Po inerciji, nepotizmu, zemljaštvu… do danas, me š čini, Rožani drže ključne pozicije u duvanjskim mjesnim vlastima. Odatle je Duvanjka željna roškog opanka. Roški opanak je tu figurativna tuđa čizma. Na strateškim mjestima njihovi ljudi. Zvuči poznato. Tehomanageri, socijalistički direktori, rvacki novi riberali, zlatni dečki iz Hennessy-ja, kulturni krug Steve Krajačića…

Postoji Roško Polje i Raškopolje i još polja u Ržkupolju. Zbog Roškog Polja u Ržkupolju ni danas nisu za javnost stari župni ljetopisi, Roško Polje je samo spalilo svoje stare župne matice 1970-ih, u Roškom Polju su OZN-a i KNOJ bili ko kod kuće sve do 1952. Vjerujem da je Etnoseksualac u raljama života svjestan svoga Ržkopoljstva ko i njegov lik Živac kad kaže:
— Pa oni su jèbogati bacali cvijeće pred kralja dok su nas žandari kundačili... — kao što je svjestan i anoniman narod, epsko pjesničko kolo koje ganga:
U Krnjinu trije'st i šest kuća,
muško, žensko, svi ko vatra vruća.

[Strah od križa, objavljeno 26.11.2005.]

Nemam iluzija o tome da će po ko zna koji put u miru Roško Polje pobijediti Ržkopolje, iako ga nikad nije pobijedilo u ratu.
O tomu se ovdje radi a ne o komediji absurda u kojoj je državni liferant prometnih zakova propustio grešku svoga polupismena i neobaviještena radnika u grafičkoj pripremi kroz nikakvu kontrolu državnih i lokalnih uprava za državne i lokalne ceste.

Rz rže od rzati. Može li se po tobožnjoj starinskoj pučkoj kletvi puknut od rževine ko od diteline?
— Dabogda pukla od rževine!

— Rš Garine izili te vuci!
Šta ti čine po ćupriji Turci?

Je li u izvorniku Mrš, , ili ? Mrškati od mrš, ja l trškati od drž? Natrškati pašče, p(a)sa. Paščetno. Pas ne rže, pas reži. Nije konj krme da priživlje. Napucikat: — Puci ga! Drž ga! —, Trš!? Od drž. Š. Kako i kad ž iza r prelazi u š i d ispred r u t? Glasovna promjena zvana rzanje, od glagola réžati? Ili pak rškanje, ili roškanje roško? I trškanje uzputno. Bože, je li još živ Dane Roško?

Rožani, Raškopoljci, Ržkopoljci, Rimljani, braćo i zemljaci, ako već mrčite gaće i papir, budite ono što jeste, stavite tablu Ržkopolje. Košta će vas promina dokumenata. Više nego što vam se čini.

Zavelime, moj debeli lade,
šta po tebi Roškuljice rade?

Siku grane, od muva je brane,
a osičke guraju u sličke.

I ne zamirite na inglendi. Injunjuc.

Ržkuljice, umiljata seko,
doša bi ti da nisi daleko.

Nadodatak. Čini se da je i slijedeća ganga, relativno nova zbog riječi beba, roška ganga, jerbo u gangaškim krajevima u rijetko kojem mjestu sve do danas mater rođenu zovu nana pa i u psovci jedan drugom i jedna trećoj psuju milu nanu koja ji je rodila.

Daj mi nane kruva ječimena
u meni je beba načinjena.

Rženi kruv ržki je tu izostao zbogradi rime, a do će rima kad nadođe klima. Pro će ovo globalno zatupljenje koje se dobro prodaje iako ni ove godine od Mladog Lita do danas nije bilo dana za kratki rukava ni na njivi, ni u docu, ni na plaži… Ničija nije do zore gorila. U međuvremenima će se Rožani i Ržkopoljci roškat. I trškat. Pomalo.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg:@glon(dž)ga uhhhhhhh... Živ živ...
« Odgovori #148 : 11 Travanj 2014, 16:52:09 poslijepodne »

Bilo bi ljepo da se ispričaš Rožanima, ne samo za Tvoje nastojanje krivotvorenja povijestui, već i vrijeđanje poput KNOJ i slićna.

A to? Pa jesi li ti Ivan od Rog-a ili Delmata Dinaroid? On me je proziva za ispriku glede KNOJ-a.
Jeste li pročitali pravilnik
»16 - zabranjuje se korištenje 2 ili više "nick"-ova na forumu.«

Ne kanim se ispričavat ni za to. Ima, doduše nije kod mene, dovoljno skeniranog štofa i za takve tvrdnje.
Za štof oko Gare Cvikavčeve, koji sam među otalim štofom koji podržava tezu o KNOJ-u i Rošku Polju iz toga upisa, vidila, ako se i ne sićam svih detalja i imena, se jasno sićam za što ga nisam dobila i zašto mi ga glava koja ga ima dade samo na uvid, a ne dade prisnimit.
Veli da još nije prošlo (tada) a ni sad 70 godina od događaja i da bi objava milicijskih, sudskih, odborničkih… papira mogla samo napravit nered među živim akterima i/ili njihovim potomcima i dan danas, a da sam ja sklona svašta nakeljit na internet neselektivno i nepromišljeno.

Po tomu ti se Rožani ne razlikuju bitno od drugih mista u okolici pa i šire. Po tomu pitanju pomirbe i aktera događaja 1941.-1952. pa i šire.
Tri Rožanina četri pulitičke stranjke. Ovdje umjesto Rožanina u tu rečenicu moš umetnit bilo koje mjesto iz uže i šire okolice.

Zato mi se i čini, jer je taku dvojicu teško nać na tako malom prostoru pa još i sastavit skupa, da ste ti i Ivan od Rog-a isti lik.
Ako mislite da makar onom jednom administratoru ovoga foruma možete i znate zamest forenzički trag o tome da se radi o istom liku, varate se. A ža bi mi bilo da vas banira. Dragi ste mi. I korisni. Ma koliko iritantni bili, ipak motivirate na razsvitljenje nekih zamračenih i nerazjašnjenih stvari na roškom i širem području.

A tvrdnja da je Rog na Rošnjačama iz toga upisa? Pa màšilo se. Shit happens. Nije se znalo za Rošce Seoničke. Događa se.
Takav promašaj ne godi mojoj oholosti, al' šta š. Nu da nisam bacala stine u bus, ne bi se ni pokazali oni Rošci kod Seonice.
Ovo se pritrese svake četvrte godine, (2005., 2010., 2014…) a Ginko, i linost… taman se pola gradiva zaboravi o temi, kad opet nešto ispliva ko ovaj tematski pečat roškog dušobrižnišva (curae), a ne kurije (curiae).
« Zadnja izmjena: 11 Travanj 2014, 17:13:16 poslijepodne glonga »

Offline Delmata Dinaroid

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 188
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #149 : 11 Travanj 2014, 17:22:13 poslijepodne »
@glonga..Ja nisam Ivan od Roga iako se jako dobro poznajemo pa se čak i prijavio na ovaj forum sa moga računala...Gle o KNOJU  u R.P. sam ja više zaboravio negoli si ti ikada znao kao uostalom i roškim odbornicim koje mi ne pada na pamet štititi no izreći takvu LAŽ da se KNOJ ugodno osjećao u R.P. unatoč 192 roške žrtve (niti 5 pod zvijezdom petokrakom svi ostali su poginuli u hrvatskoj odori) može izreći samo netko tko jako jako mrzi Roško Polje i Rožane...Uz ujaka i strica poginulo mi je 20-ak članova uže obitelji što je sličan slučaj sa mnogobrojnim Roškim obiteljima i sad ti zamisli kako li se svi mi osjećamo godinama čitajući tvoje neistine i nebuloze spram Roškog Polja i Rožana?...Da godinama jer ja već dugo pratim ovaj forum i znam svaku riječ koju si napisao no cijenići ovaj forum i forumaše na njemu  a poznajući samog sebe i svoju eksplozivnu (na neistine) narav i znajući da ću prije ili poslije doći u "sukob" sa tobom nisam se želio prijavljivati na ovaj forum sa kojega ću nakon ovog mog komentara i otići....KNOJ je upravo  znajući sve ovo iz straha od ustanka ostao u R.P. do 1952.g.....Sada ću otići sa  foruma uz dvi Roške a ti  mućni tom glavom...Zagreb pao Roško Polje nije u njemu se Kapulica (o njemu sam revidirao mišljenje) krije....U njemu je i Križića Ile ubiše nam izdajnici (zna se i tko) Ilu u mitskome našem Zavelimu Ile biše ppsljednji ustaša kog je krila oba gora naša tada pjesnik pjesmu i sačini o toj našoj Zavelim planini...Zavelime mojoj majci kaži da me više po tebi ne traži"! Pozdrav ovom forumu i cijenjenim forumašima  a glon(dž)ga ni tebe neću zaboravit!