…
Vinx, možda te gnjavim, ali zanima me imaju li (i) na toj karti ikakve "Ruinen" istočnije po priici na pravcu Zagorje - Vojkovići (ili Mesihovina).
Oj Ivane, pobratime mio, "Ruinen Rošci" nemaju nikavu prevagu u ubikaciji Roga Vdumpno 1444. u Rošce (a ne u Grad) pred njegovom ubikacijom u Rošce između Seonice i Omolja.
Uz sve što sam ovdje napisala na tu temu, pogledaj još jednom najkvaliteniju fotografiju izbliza "slavne utvrde Rog" na roškoj monografiji iz 2008., a na stranici 38. pa usporedi s onim što se sa satelita vidi iznad Rošaca među Seonicom i Omoljem.
Imaj na umu i to da se te ruine međ Seonicom i Omoljem nisu još nikom ovdje prikazale s austougarskih karata iste klase.
Još u antrešelj?
Ista roška monografija iz 2008. na str. 31. spominje Sladoja Semkovića kao "Dominus de Ro
qui", a na najmanje jednoj staroj karti koju sam prikačila negdi i na ovu temu, oni Rošci između Seonice i Omolja su ti upisani kao Roktok. Što je sličnije i priličnije? Semkovića, koliko znam, u Duvnu odavno nema. Čini mi se da ima Sladoja. Zanima me što bi oni tvrdili odakle im je korijen? Iz Roškog Polja, Seonice ili tamo oko Kola i Jošanice?
A koji je vitar zapuva u ubikaciju Roga u Roško Polje? Pa pra Blaž Jerković koji u roškoj monografiji (2008:31,32) bása o etimologiji Roškog Polja, rodijak onog don Radovana Jerkovića koji je Kreševljakoviću prvi izvor za iskićenu i ishitrenu priču o tobožnoj roškoj kapetaniji.
I šta sad? Kad ubiciramo Bijankovićevu utvrdu u "Ruine Rošac", opet mu je priča o putu od Rošaca na kraj Krnjina, u Privor, u Vranjače… i ubacivanje onog "na krajnjim granicama" pritralo sve mire za opis puta od "Ruine Rošac" do konaka u Ljubasa.
I što je bilo s onim KNOJ? Ne znam.
A i onaj Kardumović. Pojavljuje se samo u relacijama makarskih biskupa i duvanjskih muslimana toga doba.
Nema ga na Soldinu popisu (Kačić god. 17. vol 85. iz 1985.) među umrlim fratrima provicije. Od tri Karduma koji su pomrli redom 1785., 1922. i 1928. i popisani na str. 330. u tom broju Kačića, onaj što je umro 1785. se je zva "Ivan Kardum iz Grahova".
Zadnjih 30-ak godina u silnim poplavama lokalnih monografija takvoga nema ni među popovima glagoljašima ni među svjetovnim svećenicima, a ne spominje ga ni Leo Petrović. Ne pojavi se dosad potpisan ni u jednoj staroj matici iz njegova doba.