Autor Tema: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE  (Posjeta: 143076 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #90 : 09 Travanj 2014, 20:50:32 poslijepodne »
Pomalo rodijače. Ovo ti ne ću uzet za zlo, jerbo smo oboje stariji (i pèrisani), a Ginko ne dèluje ko što se váli…

… Čini mi se baš da je bio neki prvi stari domaći roški pop glagoljaš u to vrime zadužen za Roškopolje.

…Slažem se da je do tada rošku župu posluživao domaći pop glagoljaš koji je tada postao pomoćnik Roške župe koja tada prelazi u ruke franjevaca. …

… Naime u jednom ranijem postu si napisao da je prije fra. Stjepana Budimira (1718.) u Roškom polju mogao djelovati jedan svećenik iz Duvna. …

I nemoj mi se krit iza vrelah i izvorah za koje misliš da su nedostupni. Tako je bilo i s Ujevićevim Ad Claram Aquas, i fra Vjekom glede benediktinskog pa franjevačkog Opačca, i s Eubelom i Mandićem glede roške biskupije i…

Drag mi je fra Vjeko, nisi mi ni ti mrzak, drag mi je i Platon, nu draža mi je istina.

Pra Vjeko mi je drag i kad krsti glagoljaše u pratre. Pa ga Kovačić diplomatski opravdava i baca talju na Mikulića.
Opaske u vitičastim zagradama u slijedećem citatu su moje.{}

»Don Bartul Režić… Mikulić ga je čudnom zabunom pretvorio u fra Bartula92, što je poslije zavelo Vrčića93. {Teško ti par Vjeku zavest kad nešto ide u prilog benediktincima, pratrima, Imackom, ko i Mandića kad po njegovu sudu iđe u prilo "Rvackoj Stvari"}

92. Usp. Milan Mikulić, De vita et gestis Nicolai Bianković episcopi Makarskenskis (1645.-1730.), Romae 1964., str. 87.
93. Usp. Vrčić, nav. dj. str. 75. {Župe Imotske Krajine II. Imotski . 1980.} Dakle, Bijanković je tada (1706.) postavio don Bartula Režića, kojega je uklonio imotski gvardijan turskom silom, na što je se onda Biskup žalio Zboru za širenje vjere i u tom pismu naglasio, da je Režić »uzoran svećenik« (Usp. Vidović, nav. dj. {Nikola Bijanković splitski kanonik i makarski biskup 1645.-1731. Split. 1981.} str. 434. i 140.)«
Slavko Kovačić. Glagoljaši na području Imotske Krajine za turske vladavine. u: Čuvari baštine. Imotski. 1989.

Pra Vjeko 1967. (Odjeci 250-godišnjeg rada župe imotske 1717.1967. Imotski. 1967.), a ni danas  ne objavi onoaj ugovor Mocenigov s pra Vrljićem gledefra Satipana Budimira i Roškapolja, a dok ga ti ili on ne objavite, ja vam se u to ne virujem, a za to ne kanim potezat do DAZd-a. To tretiram ko pra Vjekin kampanelizam i Imacki iredentizam spram Roška Polja (a i Klobuka), nu njemu ne ću uzet za zlo, nu kad Rožanin nasjedne na to, onda se zabrinem.

Treba znat čitati mletačke karte, mletačka pisma, mletačke ugovore. Oni jedno pišu, drugo pamte, treće rade. Uzmi na primjer samo silne mletačke opomene protiva gole sječe drvlja… Oni znaju i oduvijek su znali šta je papir "for the record", a što naputak za provedbu.
Osobno ne vjerujem da je pra Budimir ikad doša u Roško Polje, pa i kad i ako se pokaže takav papir po kojem je triba otić u Roško Polje.
Svi izvori se slažu da već 1718. od te priče nije bilo ništa.

Uzput, Kovačić u nav. dj. veli da je 29.1.1700. Bijanković imenovao don Matija Pipličića za župnika Sudenaca i Vinice.
Nekakva prerađena verzija toga Kovačićeva rada (valjda iz Zagvoškog župnog lista verzija rada prilagođena za župu Zagvozd)^ je dostupna i na internetu.

A ono za duvanjskog glagoljaša u Rošku Polju u ta doba, ko što vidiš iz citata, ja nisam rekla. To si ti reka. Rekli bi "Iz prsta izdojijo". Nemoj se odma ljutit. Pomalo.
Ja ti u bócu ne znam ni di je u ta doba bila župa ni di župnici (u Brišniku, u Kongori, u Seonici…) ni kako se točno zvala. Što se mene tiče mogla je bit kómótno u Rošku Polju, ma koliko se to ne uklapalo u pra Vjekinu priču i ugovor Vrljić-Mocenigo.
« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 20:54:28 poslijepodne glonga »

Offline Ivan od Rog-a

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 13
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #91 : 09 Travanj 2014, 21:29:07 poslijepodne »
Trebalo bi biti nesporno da se je na prostoru Roškog Polja nalazio srednjovjekovni grad. Za sada može ostati otvoreno pitanje spominje li se, i kojim se imenom spominje u sačuvanim pisanim izvorima. Da je taj roški srednjovjekovni grad bio smješten tik povrh prastare crkve Sv. Ivana je nesporno jer se ostatci grada i danas vide, a arheološka istraživanja su dokazala da je bio značajnih dimenzija. Zašto onda taj grad tražiti, kako Ti hočeš,  na Rogovima, ili na Ilirskoj (u narodu zvanoj "Grčkoj gradini") ili Stražbenice?

Zar ti sporiš da se u podnožju Zavelima na jednom brižuljku tik uz crkvu Sv. Ivana i mjesnog groblja nalaze ostatci srednjovjekovnog grada. Za sada molim samo odgovor na ovo pitanje.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #92 : 09 Travanj 2014, 22:12:27 poslijepodne »
Zar ti sporiš da se u podnožju Zavelima na jednom brižuljku tik uz crkvu Sv. Ivana i mjesnog groblja nalaze ostatci srednjovjekovnog grada.

U Boga virujen, sve ostalo provjeravam. Pa kako bi ubicirala Velim tu, ako ne vjerujem da su tu ostaci kakvoga grada?
Drugo je pitanje, je li to baš i samo srednjovjekovni grad? Imal li kontinuitet od ilirske gradine, preko rimske utvrde, kasnoantičke utvrde/naselja…? Ili kakav diskontinuitet?
To se ne zna dok se ne vidi. A koliko je napisano na ovoj temi i koliko mi je dostupno, to nitko istraživao ni iskopavao nije, isto kolik nad Rošcima SeoničkoOmoljskim.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Lijepi zvonik 1640.
« Odgovori #93 : 09 Travanj 2014, 22:55:11 poslijepodne »

Lijepi zvonik u slijedećoj priči je lako pripisat crkvi u Roškom Polju 1640., iako to izričito ne piše.
Stereotipi o Crvenoj Bukovici 500 godina kasnije su takvi kakvi jesu. Smješta li se i ona recentna anegdota o obiteljskoj slozi i nenasilju ("Kome glumiš ovna!?) u Bukovicu ili tu negdi?

Nobili Memoria della visita del M. R. P. Paolo di Rovigno, commissario in Provincia di Bosna Argentina nell' a. 1640.

»Il Venerdi matina all' Alba partissimo da Imota otto frati e 4 famigli. Qui principiò il Padre Pietro Cumbat d' Imota a servirmi e per secretario e per maggiordomo, il Padre Guardiano d' Imotta con un capellano, doppo havermi accompagnato lungo tempo, ritornarono al Convento e 10 noi continuassimo il viaggio. Pransassimo nella cima d' una montagna. Doppo haver cavalcato un pezzo passassimo pocho lungi ad una terra de Turchi, che haveva un bel campanile; e giungessimo nella valle di Dumno, arivassimo ad una villa chiamata Bukoviza, ne fossimo ricevuti per alloggio in una casa di devoti Christiani. In questa casa vidi a confusione de nostri paesi il vero modo di conservar le case e le facoltà. Erano più fratelli amogliati, uno tra gl' altri, che era più habile al governo, teniva la borsa, e tutti gl' altri rendevano a quello l' ubidienza, ne mai si separano, tutti stano insieme, cosi sono allevati dalli Frati.

Griunti a Rama il sabato in Albis ad hora di mezzo giorno; …«

Stipan Zlatović. Izvještaj o Bosni god. 1640 o. Pavla iz Rovinja. Starine JAZU. vol. 23. 1890 str. 23.

Prijevod (Ujević 1991:140)

»U petak u zoru otišli smo iz Imote, nas 8 svećenika i 4 sluge. Ovdje je otac Petar Kumbat iz Imotskog postao sekretarom i upraviteljem dvora. Otac gvardijan Imotskog s jednim kapelanom vratio se u samostan pošto me pratio dugo vremana, a nas 10 nastavismo put. Ručali smo na vrhu jednog brežuljka. Kada smo neko vrijeme jahali, prošli smo pokraj jedne turske zemlje čija je crkva imala lijep zvonik i stigli u dolinu "Dumna". Došli smo u selo Bukovicu i bili primljeni u jednu kuću pobožnih kršćana. U ovoj kući vidio sam, na sramotu našeg kraja, pravi način da se sačuvaju porodica i vlast. Bilo je više oženjene braće. Jedan između njih, koji je bio sposobniji da upravlja, držao je upravu i novac, a svi su ga slušali, nisu se nikad dijelili, svi su skupa stanovali. Tako su bili odgojeni od fratara…«
Ante Ujević. Imotska Krajina. 1991. str. 140.
« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 23:03:21 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Za-vršni (Za) za Velim
« Odgovori #94 : 09 Travanj 2014, 23:53:09 poslijepodne »
Južno od toponima Crkvene Njive je Sveti Ilija kasniji Sveti Ivan Krstitelj, crkva i groblje.
Mlakve su daklem tu.
Za-Velim je neposredno iza Velima?
Izvor Smrtenjača je tu glede smrti Velešove i Velešova Greblja i orijentacije na drugim kartama.
Za-vršje je imentovano sa sjevera opet, npr. iza toponima Vršak sa slijedeće slike (koja slijedi iza ove u slijedećem upisu.)



« Zadnja izmjena: 10 Travanj 2014, 00:01:09 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Za-Vršje
« Odgovori #95 : 09 Travanj 2014, 23:54:27 poslijepodne »

Za-Velim je opet tu.
Pavlovića gaj upućuje na Pavloviće u blizini.
Jednu (Veliku) Mo(ko)šnjaču prate dvije gradine.
Vršak je tu, valjda ispred Za-Vršja s prethodne slike.



Pošto su vrhovi Roškog trokuta (vidi: "Paški sveti trokut") pali izvan jedne karte, to će se lakše i grublje na kakvoj drugoj karti skicirat.
« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 23:57:15 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Velika Mošnjača 23º
« Odgovori #96 : 10 Travanj 2014, 02:24:40 prijepodne »


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Mala Mošnjača 23º
« Odgovori #97 : 10 Travanj 2014, 02:28:18 prijepodne »


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Roški trokut 1
« Odgovori #98 : 10 Travanj 2014, 02:31:15 prijepodne »



Velika Mošnjača - Grad
A = 177º
L = 1342 px

Velika Mošnjača - Velešovo Greblje (Greda)
A = 153º
L = 1392 px

Grad - Velešovo Greblje (Greda)
A = -80º
L = 571 px

Odnosi stranica

1392/1342 = 1.04
1342/571 = 2.35

Kut Grad - Velika Mošnjača - Velešovo Greblje (Greda)

157º-153º = 24º
« Zadnja izmjena: 10 Travanj 2014, 02:35:31 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Roški trokut 2
« Odgovori #99 : 10 Travanj 2014, 02:34:22 prijepodne »



Velika Mošnjača - Sveti Ivan
A = 167º
L = 1034 px

Velika Mošnjača - Velešovo Greblje
A = 143º
L = 886 px

Sveti Ivan - Velešovo Greblje
A = -135º
L = 426 px

Odnosi stranica

1034/886 = 1.17
886/426 = 2.07

Kut Sveti Ivan - Velika Mošnjača - Velešovo Greblje

167º-143º = 24º

Vitomir Belaj. Goran Pavel Šantek. Paški sveti trokut. Stud. ethnol. Croat. vol. 18, str. 153-183, Zagreb, 2006.

- tri kuta su mjesta, u pravilu s međusobnim vizualnim kontaktom, od kojih se, kako smo već rekli, dva mogu povezati s nekim muškim poganskim mitskim likom (Perun, njegov zmijski protivnik Veles, te Juraj/Jarylo, Perunov sin kojega je Veles bio oteo pa može biti zastupljen ili na prvoj, ili na drugoj poziciji), a jedan sa ženskim (Perunova žena Mokoš kao predmet svađe prve dvojice);

{Perun - Sveti Ilija u potonjem Sveti Ivan
Perun u drugom slučaju - Grad (Velim) koji je preoteo Velesu.
Mokoš - Velika Mošnjača
Mokoš u drugom slučaju - Mala Mošnjača
Vizualni kontakt? Na licu mjesta lakše provjerit nego računat ili simulirat u GIS programima.}

- jedan od kutova ima oko 23 stupnja;

{U dva slučaja imamo takav kut. Toponim Velešovo Greblje na satelitskim slikama nema markantne točke pa je u jednom slučaju uzeto podnožje brežuljka Greda s križanjem putova za poziciju Velesa. Očito je da se Velesa može tražiti i na drugim mjestima pa čak i zadovoliti odnos duljih (a ne kraćih) stranica u ovom slučaju.}

- dvije kraće stranice trokuta odnose se jedna prema drugoj približno kao 1:√2;

{U našem slučaju netupokutnog trokuta, dulje stranice su odnosa oko 1:1.1, dvije su nam stranice znatno dulje od treće}

- najduža stranica trokuta obično povezuje muške točke (udaljenost između Peruna i Velesa je veća od njihove udaljenosti od Mokoši);

{Ovdje nije obično. Perun i Veles su bliži jedan drugomu nego bilo koji od njih Mokoši. Drevni Rožani nisu bili homofobni?}

- Perunova je točka uvijek negdje na povišenom;

{Ako uzmemo Grad - na povišenom je. Ako uzmemo crkvu sv. Ilije, kasnije sv. Ivana, i ona je koliko mi se čini na brežuljku, zato postavljam Velesa u podnožju brežuljka Greda (u jednom slučaju), a ne na vrhu jer ne znam odnose visina Grede i brežuljka na kojem je crkva.}

- ženska točka obično je uz vodu;

{Ne znam je li obično, i postoji li vrelo Mošnjača. Uglavnom postoji Smrtenjača i uvala od nje kojom je u drevna doba i mogla teći neka površinska tekućica. A i Lepuv je tu negdi.}

- između ženske točke i točke Perunova protivnika je u pravilu voda, obično tekuća.

{Ako je Smrtenjača tekla površinom, onda je Mokoš presjekla sveze s obojicom. Za presjecanje veze do Velesa ostaje Lepuv.}
« Zadnja izmjena: 10 Travanj 2014, 02:37:52 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Roški trokutovi
« Odgovori #100 : 10 Travanj 2014, 03:05:18 prijepodne »

Evo kad preklopim geološku, ako su izvori nekad tekli površinom, sve su veze osim jedne u jednom slučaju mogle bit presječene vodom.
Posebno Mokoš-Veles.


Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #101 : 10 Travanj 2014, 11:25:19 prijepodne »
--nešto sa Mošnjače,,na brzinu izdvojeno-hodalački

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #102 : 10 Travanj 2014, 11:27:07 prijepodne »
..pa još..i jedan pogled sa grčke gradine

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #103 : 10 Travanj 2014, 11:36:09 prijepodne »
--pa sa Roga-Grada,,koliko se to može fotografijom dočarati..(impozantno itd),a tražim još bolje,izmišalo se(fotografija)

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #104 : 10 Travanj 2014, 11:37:52 prijepodne »
--Rog-Grad-NASTAVAK