Prijatelju, nisam navikao na takvu diskusiju, …
Nisam se ni ja nikad bila svikla na diskusanta druga Lazu i njegove diskusije.
Nisam ni navikla na pišce poput ovoga Periše… A šta š? Livnjak. Ko slon u caklari.
Pitala sam u ranijim upisima svašta. Između ostalog za Srce Isusovo i/ili Marijino. Pa niko ni mukajet. Da nije tetke Gugle, mogla san se slikat po vami.
^Zanima me i di je u Seonici bilo sjedište Barišićevo za onih sedam godina. U kojoj je kući bila biskupija? Je li bliže Rošcima i Omolju ili Seonici ta kuća? Je li to nauzgor? Ima li išta ploče na toj kući, ruševini?
Nijedan izvor izravno ne spori postojanje Roške kapetanije 1711., ali dopusti, daj mi vremana da opet pogledam Kreševljakovića, a ne Perišu ni Jariće ko zadnje izvore. Isto tako i Bijankovića, ne prenesenog u lokalne monografije već od Vidovića.
Nu ovog Periše.
Darko Periša.
Geopolitički položaj, administrativna i crkvena pripadnost i regionalni identitet Hrvata u Livnu, Duvnu, Glamoču i Kupresu. Status. vol 15.
^ 2011. str. 311., 313.
»Tek su u drugoj polovici 17. st. nahije Duvno i Buško Blato bile kratko vrijeme izdvojene iz Hercegovačkog sandžaka i priključene Kliškom, ali je nahija Duvno ubrzo ponovno vraćena prvom sandžaku.
Nahija Duvno naslijedila je istoimenu srednjovjekovnu župu, a sjedište joj je u početku također bio grad Rog, pa se ta nahija prvi put spominje 1477. kao roška. {A gdje to, moj Periša. U defterima je nema.} Polovicom 16. st. na Duvanjskom polju uz potok Seget osnovana je osmanska kasaba koja je dobila ime Županj-Potok, nesumnjivo prema nekom starijem toponimu koji je izveden iz titule župan. Nahija je pripadala prvo fočanskom kadiluku {ovo je biser i po, fočanskom} (ili području turskog sudskog uređenja) da bi negdje prije 1519. bila priključena mostarskom u čijem je sastavu bila do 1576., s prekidom između 1528. i 1537. kada je pripadala neretvanskom u Bosanskom sandžaku.61 Od 1576. pripadala je imotskom kadiluku do osnivanja zasebnog duvanjskog kadiluka najkasnije 1633. Vjerojatno iz razloga što je bila sjedište duvanjske nahije, kadiluka i kapetanije, kasabu Županj-Potok (kasnije Županjac) domaće je stanovništvo počelo paralelno zvati Duvno. Tu je kasabu pod imenom Duvno (turski Dune) 1660. zabilježio znameniti turski putopisac Evlija Čelebi uz podatak da je tada bila u sastavu Kliškog sandžaka.62
…
Početkom 18. st. bila je osnovana duvanjska kapetanija sa sjedištem u Rogu, da bi već 1711., zbog strateških razloga, njezino sjedište bilo premješteno dublje u unutrašnjost – u kasabu Županj-Potok u kojoj je izgrađena tvrđava znakovitog imena Seddi-džedid (Novi zid). Najkasnije do 1757. bila je osnovana i kupreška kapetanija.78
…
61 H. Šabanović, n. dj. (55), 189. Na tom mjestu stoji da je nahija Duvno pripala neretvanskom kadiluku već 1520., ali je očito riječ o tiskarskoj pogrešci posljednjeg broja što se može vidjeti ako se usporedi stranica 151. {Periša, da si gledao druge izvore, vidio bi da je u ta doba neretvanski kadija Drina uredova po Duvanjskoj nahiji}
62 Evlija Čelebi, Putopis. Odlomci o jugoslovenskim zemljama, Biblioteka Kulturno nasljeđe, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1973., 194. Iako je upravo Hazim Šabanović preveo Čelebijinu knjigu i popratio ju mnogobrojnim komentarima, u svojoj je knjizi o Bosanskom pašaluku previdio Čelebijin podatak o pripadnosti Duvna Kliškom sandžaku. Suprotno Šabanoviću, Srećko Džaja je, na karti koja prikazuje sandžake unutar Bosanskog pašaluka, smjestio Duvno u Kliški sandžak iako se ono u njemu nalazilo samo kraće vrijeme. Usporedi: Srećko M. Džaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Zajednica izdanja Ranjeni labud, knjiga 105, Biblioteka Stećak, knjiga 4, Mostar, 1999., 41.
…
78 Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, “Svjetlost”, Sarajevo, 1980. (prvi put u:Djela Naučnog društva Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1954.), 127-135, 189-192, 247-252. Tu se roška kapetanija razmatra kao zasebna od duvanjske, odnosno kao njezina preteča. Prije će biti da je riječ o jednoj te istoj kapetaniji kojoj je vrlo brzo poslije osnivanja samo premješteno sjedište.«