Autor Tema: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE  (Posjeta: 143072 )

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #75 : 09 Travanj 2014, 13:25:04 poslijepodne »
Sa mob., pa mi malo nezgodno...toponim velešuša postoji i uz krivače uz Gajac(od Krnjina prima r.polj),zatim vrtline poviš Krnjina(prve kuće)-Veleševac.,
« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 13:52:46 poslijepodne vinx »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #76 : 09 Travanj 2014, 13:51:32 poslijepodne »

Stankovačko-Budački Velim.



Sve se nešto pitam bi li i Zavelimov Velim da je dočeka nauzgor rošku Torcidu proša vako?^


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rogu Vdumpno
« Odgovori #77 : 09 Travanj 2014, 14:30:18 poslijepodne »
Što, daklem, glede Roga, piše u povelji Alfonsa V. od 19. 2. 1444.?

»…, Prolosatz vposutro castello con lo contato Rogu, Vdumpno castello con lo contato, Imozchi huimoth castello et contato Crezeuacts, Vbelach castello con contato Radobiglia, un contato senza castello, …«

Lajos Thallóczy. Studien zur Geschichte Bosniens und Serbiens im Mittelalter. 1914. str. 361.362.

Rogu Vdumpno je 1444. sjeverozapadno od sela/zaseoka Rošci.
Ostaci vidljivi i sa satelita, sve da je pravljen na ilirskoj gradini.
Čini se da je odatle lako kontrolirat i pristup s Blidinja kroz Grla, nu trebalo bi stat nogom na tu ruševinu među Rošcima, Šatulijom i Vujinom Dràgom pa vidit s lica s mista.

« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 14:35:51 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Buško polje i Buški grad
« Odgovori #78 : 09 Travanj 2014, 14:47:57 poslijepodne »

Nestade mi Ivana od Rog-a da mu malo vadim mast (i vunu) i tvrdnjom da je Roško Polje zapravo — Buško Polje, jerbo Bužani imaju i Blato i Polje i Grad Buški Grad. Samo zato da malo više počme mislit glavom, a ne srcem. Hladne glave, a vruća srca.

Ona njegova tvrdnja o poznatoj oputini Roško Polje — Podi — Imotski i slijedeća slika.
Biskup Bijanković nije iz njegova Roga (Velima) tom oputinom valjda poša u Studence. Prije iz Bužigrada. Pri ovome se jasno vidi da je i imenom (zajedničkim korijenom) pa bilo Ruški, Buški… kako oćeš Grad bliži i pripadniji Roškom Polju nego bilo čemu drugom (Vinici, Zidinama, Grabovici).

Treba napomenuti da Roško Polje u to doba načitanu strancu znači nešto drugo. U slijedećem upisu opet ću nešto pridodat.
A vodotoci? Ovdje je kartograf pritra rječicu Sutinu do prijelaza Tatinci između Vinice i Studenaca. Tu je i danas granični prijelaz Studenci-Vinica, kod tih Tatinaca.

« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 15:18:12 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Roscopoglie u 19 st.
« Odgovori #79 : 09 Travanj 2014, 15:13:38 poslijepodne »

Kako se Roško Polje sa sjevernih padina Biokova preselilo na sjeverne padine Zavelima?
Da i ono nije u klasi toponima Veles, Perun… a znači ugrubo — zaravan sjeverno od planine.

Ne samo strancima, već i Račkom i to prilično kasno (1881.) Roško Polje primarno znači područje sa slijedeće karte.

U prilog tvrdnji da zaboravljeno Roško polje leži iztočno od Radobilje u Zabiokovlju kao na ovoj mletačkoj karti dodajem i Račkoga.
Župa biokovska bi po tomu lako mogla bit drevna župa St. Joannis s najstarijim župnim knjigama u ovom dijelu Europe, koje su izgorile ali stoji stari pisani trag da su vođene neposredno iza Tridenta.

Rački, dr. Franjo; Hrvatska prije XII. vieka / glede na zemljišni obseg i narod, u: Rad JAZU [LVI.], Zagreb, 1881., str. 63.—140.

Str. 69.
"Imotska župa bješe pogranična s jedne strane neretvanskoj zemlji, s druge strane Zahumju; te se k prvoj prostirala do makarske župe, od koje ju je dielila po svoj prilici kosa koja se danas Roško polje zove; naprama drugoj valjda do bližega gorja, koje čini razvodnicu neretvanske kotline."

Šćeta što http://hazu.arhivpro.hr/index.php nije osmišljen na način da daje trajan link na rezultate pretrage.
Evo ga, posložili akademici:
http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=767&page=72


Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #80 : 09 Travanj 2014, 15:24:09 poslijepodne »
Ako je tu Veles unda bi u blizini mogli bit i Perun i Mokoš postavljeni u mitskom slavenskom trokutu kako to Vitomir Belaj tumači. Evo kako su ga našli na Pagu.

PAŠKI SVETI TROKUT


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #81 : 09 Travanj 2014, 15:55:39 poslijepodne »
Ako je tu Veles unda bi u blizini mogli bit i Perun i Mokoš postavljeni u mitskom slavenskom trokutu kako to Vitomir Belaj tumači. Evo kako su ga našli na Pagu.

PAŠKI SVETI TROKUT

Pa obližnja Mo(k)ošnjača ti oči kopa na toj vojnoj karti. Na ovoj vinx-ovoj, zaokružena, zapravoktničéna…
Čak dvi, e jesu ovi Rožani neumjereni…
Velika Mošnjača i Mala Mošnjača. Dobar je dernek mitski tu bijo kad su obe Mokošice tutek.

« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 16:05:30 poslijepodne glonga »

Offline Ivan od Rog-a

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 13
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #82 : 09 Travanj 2014, 17:09:27 poslijepodne »
Glonga, evo me hladne glave i vruća srca. Slažemo li se bar u tome da je do osnivanja Duvanjske kapetanije (1711.) postojala Roška kapetanija i da je kapetan roške kapetanije 1710. bio Zelilaga Sutljašević koji je svoje sjedište imao u gradu Rogu po kojem je ta kapetanija dobila svoje ime…bez obzira na to je se grad Rog nalazio negde u Duvanjskom Polju, u Roškom Polju, na prostoru današnjih (viničkih) Rošnjača ili negde drugo?

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #83 : 09 Travanj 2014, 17:41:35 poslijepodne »
Slažemo li se bar u tome da je do osnivanja Duvanjske kapetanije (1711.) postojala Roška kapetanija i da je kapetan roške kapetanije 1710. bio Zelilaga Sutljašević koji je svoje sjedište imao u gradu Rogu po kojem je ta kapetanija dobila svoje ime…bez obzira na to je se grad Rog nalazio negde u Duvanjskom Polju, u Roškom Polju, na prostoru današnjih (viničkih) Rošnjača ili negde drugo?

Postojala je Roška kapetanija, a ako se dobro sjećam i Kreševljaković je imao problema š njomen.
Meni je nadasve čudno da joj ne nalazim traga u dosad objavljenih defterima (ercegovačkog sandžaka Vildanovim, kliškog sandžaka, sumarnim … nigdi ni traga u nijednom objavljenom defteru).
»Po svjedočenju Evlije Čelebije (17. stoljeće) u Duvnu nema kula.«^
Rogu Vdumpno 1444. i turski zeman nisu daleko, tako da ne vjerujem da je prie roške bila duvanjska pa opet poslije roške duvanjska — Seddidžedid-gradska (Novozidna, Novogradska) u Županj-potoku.
Je li Zejnilaga bio kapetan, ne znam, i je li baš 1710. ne znam, moram pogledat je li kapetan ili dizdar. Ako je dizdar, nije kapetan. Pogledaj deftere. Koliko se sjećam u priči Bijankovićevoj je Zejnilaga dizdar, nu moram opet pogledat.
Ne zna se ni gdje je stolovao ni koliko je utvrda imao. Oko toga moram pročitat ponovo dostupne izvore. I Kreševljakovića i Bijankovićeve dnevnike i putopise.
Rošnjače su i geomorfološki i etimološki i kaoko god oćeš — roške, da su viničke bile bi valjda Višnjače ili slično, a da je Velim u onoj Gradini (Vruljku) u Vinici, Vinica bi bila V(el)i(m)nica. Velimnica.

O kapetaniji valjda štogod znaju duvanjski Kapetanovići, ako ih još ima. Štogod bi valjda znalo i ovo dvoje Jarića. Jesu li i oni Duvnjaci? Čini mi se da bi mogli bit.

Anela Jarić i Abid Jarić. Seddidžedidski kapadanluk i Duvanjske kule. Most. vol. 209.(120.) 2007.

»U carskom beratu iz 1723. (1136.) godine između ostalog piše:

”Palanka Županj-Potok u Duvanjskoj nahiji i Hercegovačkom sandžaku skrajnja je granica pa je malo vojnika koji je čuvaju, a službe im je mnogo. Osim toga je na 4-5 sahata blizu gradova Sinja, Makarske i Zadvarja pa je prema tome suviše skrajnja granica. Naredih ovo: Spomenuti Hasan-aga, bila mu čast ponizna, neka ode pa nek bude aga i kapetan nad spomenutim džematom i neka vrši službu agaluka i kapetanluka.”10

10 Kreševljaković navodi kako je originalni berat (i mnoge druge) vidio kod Izet-bega Kapetanovića dok je boravio kod njega u Duvnu.«

Utvrda Roške kapetanije u Roškom Polju je po mom skromnom sudu morala kontrolirat prijevoj Privor, a držim da u Roškom Polju nit je bilo sjedište nit je bila glavna kula Roške kapetanije.

»Kule su se mogle nalaziti u sjedištu kapetana (i one bi tada služile za njihovo uredovanje) i izvan njih (pa bi bile korišćene za stanovanje vojnika kapetanije koji bi bili postavljeni najčešće kao straža na karavan putevima i u gluhim klancima).«

Ne da mi se sad tražit Kreševljaković nu roška kapetanija nije bila duga vika. Osnovana u 18. stoljeću, a ukinuta 1711.
»U XVIII stoljecu osnovano je 28 kapetanija pored onih 12 sto su preostale iza Karlovackog mira. Njih 13 organizirano je izmedju 1699. i 1716, i to skoro sve uz granicu.

Rog,

Kako je 1711. ukinuta Roska, a u ratu 1716 - 1718. propala Brodska, to su nakon Pozarevackog mira bile u svemu 23 kapetanije.«^
« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 17:54:47 poslijepodne glonga »

Offline Ivan od Rog-a

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 13
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #84 : 09 Travanj 2014, 18:06:02 poslijepodne »
Prijatelju, nisam navikao na takvu diskusiju, već na konkretan upit očekujem konkretan odgovor. Pustimo – bar za sada – Duvansku (Seddidžedsku) kapetaniju koja je osnovana 1711., pustimo za sada i „Rogu Vdumpo“ iz 1444 te deftere. O tome svemu će mo kasnije.
Očekujem jasan odogovor na jasno pitanje: Slažemo li se u tome da je do 1711. na duvanjskom prostoru (za sada ne ulazeći u pitanje gdje joj je bilo sjedište) postojala Roška kapetanija i da se  prema sačuvanom pisanom i nesumljivom izvoru (biskup Bijanković iz 1710.) spominje kapetan Zelilaga Sutljašević i dizdar Admed Izaković. Na kratki i jasni upit molim jasni i kratki odgovor.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #85 : 09 Travanj 2014, 18:16:13 poslijepodne »
Prijatelju, nisam navikao na takvu diskusiju, …
Nisam se ni ja nikad bila svikla na diskusanta druga Lazu i njegove diskusije.
Nisam ni navikla na pišce poput ovoga Periše… A šta š? Livnjak. Ko slon u caklari.

Pitala sam u ranijim upisima svašta. Između ostalog za Srce Isusovo i/ili Marijino. Pa niko ni mukajet. Da nije tetke Gugle, mogla san se slikat po vami.^

Zanima me i di je u Seonici bilo sjedište Barišićevo za onih sedam godina. U kojoj je kući bila biskupija? Je li bliže Rošcima i Omolju ili Seonici ta kuća? Je li to nauzgor? Ima li išta ploče na toj kući, ruševini?

Nijedan izvor izravno ne spori postojanje Roške kapetanije 1711., ali dopusti, daj mi vremana da opet pogledam Kreševljakovića, a ne Perišu ni Jariće ko zadnje izvore. Isto tako i Bijankovića, ne prenesenog u lokalne monografije već od Vidovića.

Nu ovog Periše.

Darko Periša. Geopolitički položaj, administrativna i crkvena pripadnost i regionalni identitet Hrvata u Livnu, Duvnu, Glamoču i Kupresu. Status. vol 15.^ 2011. str. 311., 313.


»Tek su u drugoj polovici 17. st. nahije Duvno i Buško Blato bile kratko vrijeme izdvojene iz Hercegovačkog sandžaka i priključene Kliškom, ali je nahija Duvno ubrzo ponovno vraćena prvom sandžaku.
Nahija Duvno naslijedila je istoimenu srednjovjekovnu župu, a sjedište joj je u početku također bio grad Rog, pa se ta nahija prvi put spominje 1477. kao roška. {A gdje to, moj Periša. U defterima je nema.} Polovicom 16. st. na Duvanjskom polju uz potok Seget osnovana je osmanska kasaba koja je dobila ime Županj-Potok, nesumnjivo prema nekom starijem toponimu koji je izveden iz titule župan. Nahija je pripadala prvo fočanskom kadiluku {ovo je biser i po, fočanskom} (ili području turskog sudskog uređenja) da bi negdje prije 1519. bila priključena mostarskom u čijem je sastavu bila do 1576., s prekidom između 1528. i 1537. kada je pripadala neretvanskom u Bosanskom sandžaku.61 Od 1576. pripadala je imotskom kadiluku do osnivanja zasebnog duvanjskog kadiluka najkasnije 1633. Vjerojatno iz razloga što je bila sjedište duvanjske nahije, kadiluka i kapetanije, kasabu Županj-Potok (kasnije Županjac) domaće je stanovništvo počelo paralelno zvati Duvno. Tu je kasabu pod imenom Duvno (turski Dune) 1660. zabilježio znameniti turski putopisac Evlija Čelebi uz podatak da je tada bila u sastavu Kliškog sandžaka.62

Početkom 18. st. bila je osnovana duvanjska kapetanija sa sjedištem u Rogu, da bi već 1711., zbog strateških razloga, njezino sjedište bilo premješteno dublje u unutrašnjost – u kasabu Županj-Potok u kojoj je izgrađena tvrđava znakovitog imena Seddi-džedid (Novi zid). Najkasnije do 1757. bila je osnovana i kupreška kapetanija.78



61 H. Šabanović, n. dj. (55), 189. Na tom mjestu stoji da je nahija Duvno pripala neretvanskom kadiluku već 1520., ali je očito riječ o tiskarskoj pogrešci posljednjeg broja što se može vidjeti ako se usporedi stranica 151. {Periša, da si gledao druge izvore, vidio bi da je u ta doba neretvanski kadija Drina uredova po Duvanjskoj nahiji}

62 Evlija Čelebi, Putopis. Odlomci o jugoslovenskim zemljama, Biblioteka Kulturno nasljeđe, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1973., 194. Iako je upravo Hazim Šabanović preveo Čelebijinu knjigu i popratio ju mnogobrojnim komentarima, u svojoj je knjizi o Bosanskom pašaluku previdio Čelebijin podatak o pripadnosti Duvna Kliškom sandžaku. Suprotno Šabanoviću, Srećko Džaja je, na karti koja prikazuje sandžake unutar Bosanskog pašaluka, smjestio Duvno u Kliški sandžak iako se ono u njemu nalazilo samo kraće vrijeme. Usporedi: Srećko M. Džaja, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine, Zajednica izdanja Ranjeni labud, knjiga 105, Biblioteka Stećak, knjiga 4, Mostar, 1999., 41.

78 Hamdija Kreševljaković, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, “Svjetlost”, Sarajevo, 1980. (prvi put u:Djela Naučnog društva Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1954.), 127-135, 189-192, 247-252. Tu se roška kapetanija razmatra kao zasebna od duvanjske, odnosno kao njezina preteča. Prije će biti da je riječ o jednoj te istoj kapetaniji kojoj je vrlo brzo poslije osnivanja samo premješteno sjedište.«
« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 18:23:31 poslijepodne glonga »

Offline Ivan od Rog-a

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 13
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #86 : 09 Travanj 2014, 18:25:59 poslijepodne »
Curo moja lipa, dajem ti vremena koliko god želiš, ali me nemoj maltratirati sa - za sada ! - nebitnim detaljim. Znaj, ja sam prilićito u godinama tvoje rodice Pave Džoline...velim ti da, ako ti ni uspjela ubicirati VELIM, ja tebe po tvom rošnjačkom lokalpatriotizmu jesam; bar vjerujem da jesam...

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #87 : 09 Travanj 2014, 18:35:27 poslijepodne »
Curo moja lipa, dajem ti vremena koliko god želiš, ali me nemoj maltratirati sa - za sada ! - nebitnim detaljim. Znaj, ja sam prilićito u godinama tvoje rodice Pave Džoline...velim ti da, ako ti ni uspjela ubicirati VELIM, ja tebe po tvom rošnjačkom lokalpatriotizmu jesam; bar vjerujem da jesam...

Rodijače, nemam ti ja tu nikakva lokalpatriotizma. Pavu Jolie ne znam, to je bi će nekakva lokalna, mjesna zvijezda. A svickoj Anđi Đolinoj (Angelina Jolie) bi ja mogla bit mater, ako je istina da je sedamdespeto.

Područje Božigrada me zanima, a to ti stari raspravljači i čitatelji na ovom forumu znaju, zbog templara i putova koje su u svoje doba kontrolirali na ovom području po mom skromnom mišljenju.
Naravno da me zanima i razgraničenje oko Imotskog iz vremena Požarevačkog mira.
U Ruschigradu-Buschigradu pa čak i u Roškom Polju čitam božjake - templare. Tek mi je vinx i ona njegova vojna karta pokazala da sv. Ivan u Roškom Polju možda i nije dovoljno star za božjake i templarsku povezanost s sv. Ivanom Krstiteljem (i kasnije Ivanovci i Hospitalci), jer je zamijenio sv. Iliju.

Nu opet se zbog slijedećeg članka mogu vratit ideji da je Roško Polje — Boško Polje, pa makar mu i ne kumovali templari već "staroslavenska-indoiranska" mitologija.

PAŠKI SVETI TROKUT

I nemoj se ni šalat oko otkrivanja identiteta na ovom forumu. Pročitaj pravilnik. Točka 6.
Nisi se ni primaka mom identitetu, ali jedan administrator na forumu je priličito živčan oko točke 6. pravilnika i osim brisanja upisa dodjeljuje i "ban" bez obrazloženja, ne bi mu bilo prvi put glede točke 6.

Na ovom forumu se zna i za moje favoriziranje pjesnika Marune.
Evo sad vidim da je zagubljen prijepis jenog članka na novom i/ili starom forumu.
I da se slažem s Maruninom pozijom (i prozom) prečesto. A Maruna u Ograničenjima u članku O piscu veli sâm o sebi i

»Zacijelo, nemam nikakvih simpatija za bilo kakav oblik kampanelizma.«

Ja sam još malo zločastija od Marune. Duša mi po forumima razpaljivat kampaneliste.
Moj grij.
« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 18:53:53 poslijepodne glonga »

Offline Ivan od Rog-a

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 13
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #88 : 09 Travanj 2014, 19:05:55 poslijepodne »
Tvoje pravo je tvrditi što god hoćeš, ali to moraš podkrijepiti nesumljivim izvorima a ne naklapanjima. Dići te i drago mi je da istraživaš Rušigrad - Bušigrad, no: Rušigrad-Bušigrad su jedno, a grad Rog nešto sasvim drugo. Veliš da crkva Sv. Ivana u Roškom Polju nije dovoljno stara za "tvoje" templare. Čudna konstantaciji kada iz nesumljivih izvora znamo da je postojala u vrijeme benediktinaca iz vremena kada su oni franjevcima (oko 1370.) prepustuili svoj matični samostan na izvoru Vrljike te se preselili u danaslje Roško Polje. Inaće moram reći da se ne mogu oteti dojmu da imaš nešto protiv Roškog Polja, uopće Rožana i ubiciranja grada Roga u tome mjestu. Naime u jednom ranijem postu si napisao da je prije fra. Stjepana Budimira (1718.) u Roškom polju mogao djelovati jedan svećenik iz Duvna. Pri tome očito svjesno ignoriraš (jer vjerujem da ti je poznato!) činjenicu da je u izvješću biskupa fra. Bartula Kačić-Žarkovića 1626. spominje samo jedna crkva na području čitavog duvanjskog kraja; i to upravo ona Sv. Ivana u Roškom polju, tada JOŠ vjerskom i administartivnom centru toga kraja...ni stoljećima kasnije traga kapelici Srca Isusova ni glasa ni traga...kao ni arheološkim ostatcima nekog SREDNJOVJEKOVNOG!!! grada na području današnje duvanjske općine, osim onoga u Roškom Polju (dimenzija120 * 130 * 40 metara; bez podgrađa) i onoga znatno manjeg kod izvora Šuice...tragova srednjovjekovnih gradova nema ni na duvanjskom Polju (tako ni kod zaseoka Rošca izmedju Seonice i Omolja, ali na tvoju veliku žalosti ni na području Rošnjaća...

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rog Rogovima, Velim Zavelimu
« Odgovori #89 : 09 Travanj 2014, 19:32:19 poslijepodne »
Tvoje pravo je tvrditi što god hoćeš, ali to moraš podkrijepiti nesumljivim izvorima a ne naklapanjima. Dići te i drago mi je da istraživaš Rušigrad - Bušigrad, no: Rušigrad-Bušigrad su jedno, a grad Rog nešto sasvim drugo. …

A šta š… gnjevni Rožanin.

Evo na karti imaju Rogovi na Rošku Polju i ja bi tu tražila neku utvrdu Rog koja s Grčke Gradine, Stražbenice ili okolo toga kontrolira prijevoj Privor kao i pristup u Roško Polje od Buška Blata.

Zavelime, imaš Velji Kličinovac na ovoj DMA karti u blizini onoga što ja zovem Velim. Doduše tu je i Mali Kličinovac. Imaš i Livački Brig. Kalinovac je mogao postat od Kulinovac, od kule (Kula? na onoj ranoj austrougarskoj mapi). One "Ruinen" s one karte koju još ne mogu nać bi mogle bit toponim Grad (u elipsi s brojem 25 mreže).



Da se razumimo, odavno na ovom forumu naganjam Opačac i izvore koji upućuju da su na njemu bili benediktinci i franjevci. Ujević, knjiga Imotska Krajina etc. i zamućeni izvor "ad claram aquas".
I što se našlo na kraju. Fermendžin.
Slično se išlo s roškom biskupijom u rošku polju do uvaženog Eubela. I kad se našao Eubel i objavio i na ovoj temi — ispane da je iza ujdurme Dominik Mandić.

Konačno. Analecta franciscana… sv. IV. i sv. V.
Sv. IV.
http://www.archive.org/details/analectafrancisc04coll
download različitih formata datoteka
http://ia600508.us.archive.org/25/items/analectafrancisc04coll/
Sv. V.
http://www.archive.org/details/analectafrancisc05coll
download različitih formata datoteka
http://ia700602.us.archive.org/21/items/analectafrancisc05coll/

Međutizin, pogledom na podbilužke na str. 555 u sv. IV i općenito na Analecta jasno je ko dan - Euzebije. Fermendžin.


Ja razumijem nastojanja određenih krugova da se sa sedam pečata zametne trag templarima kao i slavenskoj mitologiji na ovom području pa i šire. U taj kontekst smještam i promicanje Svetog Ilije u sv. Ivana na Roškom Polju. To mi se ne čini slučajnim. Razbijanje mitološke toponimije. Ali ostalo negdi zapisano — Sveti Ilija. Vojsku nije brigalo. Nije svako zlo uvik za zlo.

Pozivanje na Eubela kao i na kuću Ad Claram Aquas, veličanje "svojih" izvora i omalovažavanje tuđih mi odmah jasno zamiriše.

I dalje smatram da su templari kontrolirali Opačac i put kroz Podbilu (klanac) preko prijevoja na Zavelimu i Roškog Božkog Polja do Roga na Duvanjskom Polju i dalje u Bosnu. Božigrad na mletačkim mapama se taman lijepo uklopio.
Kako je Fermendžin nabacio franjevce i kako je Montekasinska kronika nabacila benediktince na područje to i sam znaš.
Uzeo lik Antoninijev itinerar i Peutingerianu i pripisa sve na benediktince što god je naša da je spomenuto u ovom području. Ili ćeš i to sporit?
« Zadnja izmjena: 09 Travanj 2014, 19:35:50 poslijepodne glonga »