Autor Tema: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE  (Posjeta: 133047 )

Offline Ivan od Rog-a

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 13
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #30 : 06 Travanj 2014, 14:37:00 poslijepodne »
argument je bez osnova, kao i povezivanje grada Roga sa Rošnjačama...Grad Rog ime veze sa Rošnjačama kao i Taholskijeva famozna ubikacija Roga sa Rogotinom...

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #31 : 06 Travanj 2014, 15:39:39 poslijepodne »

Ivane od Roga, dobrodošao na forum.
Uđi voda je odlična, a nema ni neke gužve.

… ovo pečetnjak kojega je fra. Stjepan Budimir dao napraviti za župu Roško Polje, čiji je on neposredno nakon oslobođenja Imotskog 1717.g. imenovan župnikom…

Odakle ti ovaj Budimir. Izvor? Nema ga na Soldinom popisu umrlih provincije sv. Kaja. (Zbornik Kačić 1985. I dio)

I zašto bi fra Stipan Vrljić sla župnika u Roško Polje? Zar nije bilo kapelana iz župe Duvno u to vrime? Čini mi se baš da je bio neki prvi stari domaći roški pop glagoljaš u to vrime zadužen za Roškopolje.

… i povezivanje grada Roga sa Rošnjačama...Grad Rog ime veze sa Rošnjačama kao i Taholskijeva famozna ubikacija Roga sa Rogotinom...

Grad Rog po svim dostupnim izvorima bliže je Rogotinu nego Roškom Polju. Uz svekoliko poštovanje spram tvoga lokalpatriotizma glede forumskog nadimka.

Najviše o tvrđavi Rog donosi Aličić 1985. Vidi ovaj upis na ovom forumu i slijedeći iza njega.

Kad proučiš trase ilirskih oputina, rimskih cesta, solarskih putova, templarskih staza… i turskih kaldrma, Roškopoljska ubikacija tvrđave Rog nema nikakvih taktičkih ni strateških temelja.

Nekakvih utvrda na području prijelaza vijenca Kamešnica-Zavelim-Radovanj je bilo, međutim tamo gdje bi trebao bit Rog nalaze se Ruschigrad, Buschigrad, Moschigrad… i slično, a na starim kartama kojih je dio već objavljen na spomenutoj ovoforumskoj temi.

Ruschigrad
tamo negdje gdje se sastaje put iz Podbile i put s Prisike (Presni Klanac) za Roškopolje, u planini Zavelin (Monte Xavelin) Žavelin



Buschigrad na putu iz Podbile u Roškopolje a ispod križanja s oputinom od Grabovice na Posušje.



Ruschigrade, istočno od Roškapolja — definitivno Rošnjače



Bušigrad negdje iznad Vinice, a istočno od Roškapolja



Ima toga koliko hoćeš, ali ništa ne upućuje ni na Rog nit na to da je mjesto s dočekom -grad i prefiksom Ruschi-, Buschi-, Buxi-, Moschi- … na području današnjeg Roškog Polja, osim onih ruševina na oputini s Roškapolja u Zagorje kod kojih, ako se dobro sjećam, piše Moschigrad, ne mogu sad nikako nać tu kartu, a cilo vrime se mota oko nogu dok ne zatriba, a onda je nema ni za likarije.
« Zadnja izmjena: 06 Travanj 2014, 15:47:45 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #32 : 06 Travanj 2014, 16:41:09 poslijepodne »
..još jedan detalj:na roškom  se pojavljuje zvizda Danica(osam krakova), na kupreškom je ne vidim

Revival of Danicza, Danicza Ilirska, Danicza Horvatska… još jedan pokazatelj da je pečat mlađi od kupreškog i da je do njegove izrade do pečatorezca i naručitelja dopro Hrvatski narodni preporod u vidu Danicze uz pratarski grb. Daklem, najranije okolo 1813.^
« Zadnja izmjena: 06 Travanj 2014, 16:43:58 poslijepodne glonga »

Offline Ivan od Rog-a

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 13
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #33 : 06 Travanj 2014, 16:56:26 poslijepodne »
Naklapanja su jedno a sustavno istrazivanje na temelju vrela (a ne literature!) nešto sasvim drugacije. Tko nikada nije zavirio u Državni arhiv u Zadru ne može znati za fra. Stjepana Budimira. Nerelevantno je spominje li ga Soldo ili ne. Postoji dokument (sporazum od 11.8.1717.g. sklopljen između biskupa Blažegovica i providura Mocenigia o postavljanju novi župnika u tada oslobodjenim teritorijama. Između ostalog spominje se da je za župnika u Roškom Polju tada postavljen fra. Stjepan Budimir.  Slažem se da je do tada rošku župu posluživao domaći pop glagoljaš koji je tada postao pomoćnik Roške župe koja tada prelazi u ruke franjevaca. Da je grad (duhovni i administrativni centar ovdje predmetnog kraja ) bio na Rošnjačama nebi se Vinica odcijepila od matične roške župe, već obratno...nemože kći biti starija od metere. Slićan slučaj imamo sa poljičkom (Imotska Poljica) župom. Ona je 1717. nespominje kao franjevačka niti se tada spominje neka župa Podbablje, ali se "župa od Poljica" spominje u spiscima fra. Vrljića. Župnik je bio don. Luka Zujić; ergo: ne može biti govora o tome da se je poljička župa 1747. odijelila od famozne župe Podbablje, već obratno.
Što se pak tiče ubikacije grada Roga, on se i po svim od Vas priloženih zemljovida nalazi između Ričica odnosno Podbile i Roškog Polja. Trebalo bi biti nesporno da se na tome potezu ne nalaze Rošnjače. No čini mi se da Vi svoju tezu temeljite na krivoj predpostavci. Naime, Vi tvrdite: "Bušigrad negdje iznad Vinice, a istočno od Roškapolja"...to veze nema jer Vi očito u lokalitetu "VISNICZA" vidite Vinicu koja se na predhodnoj mapi bilježi kao "UNICZA"  - ove Vaše mape gdje su uočljive i VISNICZA i UNICZA (Vinica) - za razliku od ove druge mape
http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69EvksUI/AAAAAAAAACQ/BSFxatC57rQ/P1010072_buschigrad.jpg

U ostalom VISNICZA je od Podbilje udaljena od prilike toliko koliko je  Podbila udaljena od Ricica...slijedom toga ne može biti govora od tome da se iza VISNICZA krije Vinica, vec danas nepoznati toponim...

p.s. ja sam starijeg kalibra pa nisam višt novotarijama zvanim računalo...

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #34 : 06 Travanj 2014, 17:54:35 poslijepodne »

Što se pak tiče ubikacije grada Roga, on se i po svim od Vas priloženih zemljovida nalazi između Ričica odnosno Podbile i Roškog Polja. Trebalo bi biti nesporno da se na tome potezu ne nalaze Rošnjače. No čini mi se da Vi svoju tezu temeljite na krivoj predpostavci. Naime, Vi tvrdite: "Bušigrad negdje iznad Vinice, a istočno od Roškapolja"...to veze nema jer Vi očito u lokalitetu "VISNICZA" vidite Vinicu koja se na predhodnoj mapi bilježi kao "UNICZA"  - ove Vaše mape gdje su uočljive i VISNICZA i UNICZA (Vinica) - za razliku od ove druge mape
http://lh5.ggpht.com/_R_40HpyiI-8/TPQ69EvksUI/AAAAAAAAACQ/BSFxatC57rQ/P1010072_buschigrad.jpg

U ostalom VISNICZA je od Podbilje udaljena od prilike toliko koliko je  Podbila udaljena od Ricica...slijedom toga ne može biti govora od tome da se iza VISNICZA krije Vinica, vec danas nepoznati toponim...

Ne ubiciram ja Rog po tim kartama, nit tvrdim da je tvrđava Rog na narečenim kartama pod bilo kojim imenom. Tvrđava Rog iz Vildanovih deftera 1477. (Aličić 1985) je, po meni, u Nahiji Blagaj, vidi ovaj upis i slijedeće iza njega.

Na spomenuti kartama nisu samo dvije Vinice. I dva Posušja su skoro pa redovita. Possoychje i Tosutzie. Dvije Vinice se ponavljaju i na ranim austrougarskim kartama (Vinicza i Becken Vinjica), pa i na nekim starojugoslavenskim (Velika i Mala Vinica).
To ne isključuje ni dva Roška Polja nužno, jednom zapisano kao Ruschigrad/Buschigrad, a drugi put kao Roscopoglie/Ruscopoglie.

I ja pogešno pišem komentare uz te karte. Npr. slika jasno demantira tekst. Ruschigrade je zapadno od Roškapolja.


Ruschigrade, istočno od Roškapolja — definitivno Rošnjače



Čitanje starih karata prije pojave kronometra i mogućnosti preciznog određivanja zemljopisne širine je priča za sebe. Zemljopisna širina se puno ranije "lako" određivala kutom prema Sjevernjači. Tako da na duljim potezima (kao i na kraćim) po pravcu istok-zapad nešto može završit nakrivo relativno istočnije ili zapadnije nego što stvarno jest. Po meni su ucrtane oputine koje povezuju mjesta na takvim mapama najrelevantniji grafički podatak, Udaljenosti, napose po pravcu istok-zapad su također neprecizne i nepouzdane.

Eubel i Mandić. In lingua verniculari.
Daklem i po njihovom načinu Rošnjače (Rosonensis) su bliže episcopi Rosanensis seu Rosonensis pa čak i Ružići (kod Gruda) (Rosanensis) nego Roškopolje (vernikularni roscopoglianensis - - - rožanensis).

Ruschigrad i/ili Buschigrad sa spomenutih mapa su i po čitanju položaja s takvih mapa i očuvanjem (In lingua verniculari) starog imena u novom također najbliži Rošnjačama.
Poprilično sigurno je isključena mogućnost da su ostaci Ruschigrada/Buschigrada na području današnjeg Roškog Polja (sela, katastarske općine, župe).

Eubel. vol. 4 pp. 178.:
»2) De illis epis, qui initio saeculo XVII "epi Rosonen." [al. Rosen. et Rosanen.] in actis consist, vocantur, Mandić, Dom., O. F. M., modo satis diffuso tractat. In suo opere "Acta Franciscana Hercegovinae tempore dominationis Othomanae", vol. I [Mostar 1934], argumentis [in lingua vernaculari] minime spernendis demonstrat epatum Rosonen. initio saeculi XVII [tractatur utique de epis tit. qui non residebant] identicum esse cum epatu Dumnen. et nihil habere cuin eccl. Risanen. Idem auctor de hoc agit in alio suo opere, "Series episcoporum Dumnensium ab initio saeculi XVI ad medium saeculum XVII" [Mostar 1934]. Cf. infra Rosonen.«^

Eubel. vol. 4 pp. 297.:
»Rosanen. sea Rosonen.
1) Huiusmodi eccl. in actis consist, etiam Rosen. vocatur. Uti iam supra (ef. Dumnen.) dictum est, Mandic D., O. F. M., in Acta Franciscanae Hercegovinae I [Mostar 1934] argumentis linguae vernacularis minime spernendis tenet hanc sedem, utique tit. quia epi ob Turcarum tyrannidem ib. residere non poterant, initio saeculi XVI esse identicam cum eccl. Dumnen. Nam a. 1635 Hieronymus Lucich a Vares in Bosna, ep. Drivasten., scripsit: "Il titolo Dalma [Dumma] o vero Rocen.,

Offline Ivan od Rog-a

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 13
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #35 : 06 Travanj 2014, 18:02:43 poslijepodne »
VISNICZA je po Vama današnje selo....?

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #36 : 06 Travanj 2014, 18:21:46 poslijepodne »
VISNICZA je po Vama današnje selo....?

Najistočniji zaseoci, čini mi se, po sjećanju.

Nisam vam ni ja odavno u cvitu mladosti, a ni kratkoročno ni dugoročno pamćenje me više baš ne služi. Zadnji put sam privrćala ove karte okolo 2010. Dobar mi je onaj Gink(g)o za pamćenje, samo zaboravim kad sam ga zadnji put popila, a kad zapišem često ne mogu nać cedúlu.



Ako se dobro sjećam, gornju kartu, uz okolne, tumačim opet prema stazama, putovima, oputinama, a koje su očuvane i na kasnijim (i modernim) kartama. Meni se čini da mi je onda bilo jasno kako je Unicza kod današnjeg Aržana ili Mala Vinica, a Visnicza bi bilo mjesto današnjeg puta sjever-jug (Studenci-Zidine) kod groblja i stare crkve u groblju, a po oputinama koje se provlače na kasnijim kartama i istočnije kroz istočne zaseoke. Ima oputina sa Studenaca preko istočnog ruba viničkih zaselaka na Rošnjače i na modernim kartama očuvana i vjerujem da je na njoj, na toj oputini, ucrtavana "istočnija Vinica" na tim starim kartama.

Uzput, i ove karte su ti mogle bit pod rukom, kad si već bio u DAZd-u.
… i još uzput, na ovom forumu niko nikog ne persira, a kad neko nekog počne persirat to zvuči neprijateljski.
« Zadnja izmjena: 06 Travanj 2014, 18:41:24 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #37 : 06 Travanj 2014, 18:39:33 poslijepodne »

Da je grad (duhovni i administrativni centar ovdje predmetnog kraja ) bio na Rošnjačama nebi se Vinica odcijepila od matične roške župe, već obratno...nemože kći biti starija od metere. Slićan slučaj imamo sa poljičkom (Imotska Poljica) župom.


Je li se po tebi Hrvatska odcijepila od Jugoslavije?
Ja ne nastojim tvrditi da su Rošnjače ili čak Vinica tadašnji duhovni ili administrativni centar na području. Ne š ti područja i ne š ti duha i ne š ti administracije na području, kako onda tako i danas. NHF. Brez nakane da ikog uvridim.

Grad kao utvrda i kao tvrđava ima smisla na Rošnjačama. Kontrolira planinski prijevoj, planisku usedlinu, koja od prapovijesti povezuje različite žlibine (polja, doline), mjesta sa značajnijom razlikom u nadmorskoj visini.
U ovom slučaju s razine 600+ (posuška nadmorska, viničko, aržansko područje - ispod vijenca Kamešnica-Zavelim-Radovanj) na razinu 700+ — razinu Bušku i Rošku.
Stara ruševina na starim kartama na najvišoj točki oputine iz Zagorja na Roško Polje isto ima smisla.
Tamo gdje ubiciraju Rog, negdje na Midenu, ili u Zaljiće, to tamo nema nikakve sveze, ako se dobro sjećam tih ubikacija.
Daklem, na području u zadano vrijeme, ne govorimo o gradu kao administrativnom, duhovnom… središtu, već o "tvrdom gradu", utvrdi, tvrđavi(ci) koja ima obrambeni (prvenstveno) značaj i koja najčešće kontrolira raskrižja i priplaninske dionice starostavnih putova.

Offline Ivan od Rog-a

  • Tek se pojavio na forumu...
  • Postova: 13
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #38 : 06 Travanj 2014, 19:36:28 poslijepodne »
Drzim da VISNICZA nipošto ne može biti Vinica (na mala ni velika) jer je  to mjesto ucrtana tik uz vodotečinu (potok, rijećica) , pritok Suvaje odnosno Ričine koja se ulijeva u Prološko blato (jezero). No niti se mala niti velika Vinica ne nalazi na pritoku Suvaje/Ričine.  Na karti Imotske krajine iz godine 1795. koju sam imao u rukama u DA Zadar taj potok izvire kod toponima Lokvica i teće prema Ceri  te se između Ričica i Poda (stari i poznati put Ričice - Poda - Roško Polje) spaja sa Ričinom. Mislim da nije opravdano u nazivima ROG, KOG, BOG s jedne i BUŠIGRAD, RUŠIGRAD vidjedi sinonime. Hoću reći, nesporim da se je nedaleko Vinice, preciznije Rošnjaća nalazila jedno utvrđenje i da je isto zabilježeno kao Bušigrad ili Rušigrad. No, da se je grad Rog (sa svim atributima grada, kastel, podgradje, crkva, nekropola, pa čak i  benediktinskim samostanom nalazio  na brežuljku nedaleko prastare crkve sv. Ivana trebalo bi biti nesporno. Pije dvadesetak godina vodio sam razgovore sa tada starim ljudima Roškog polja koji su mi tvrdili da su se na gradu Rogu u vremenu njihova čobanovanja mogle vidjeti puškarnice te prostorija sa alkama (možda tamnica). Osim toga su mi rekli gdje se ima tražiti podgrađe, naime između grada i lokaliteta Mlakva (govorili su da su se nadzirali temelji više kuća, ali i veće zgrade na njivi danas zvanoj "Duge Njive". Gabariti grada Roga su impozantni, ako se nevaram 120 * 80 metara. Danas se ne vide puškarnice, ali se jazna vide zidine sa strane Krnjina a i manjom mjeri sa strane Pavlovića...početkom 18 stoljeća napušteni grad mještani su koristili kao kamenolom....

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #39 : 06 Travanj 2014, 20:24:11 poslijepodne »

Jedna od posljednjih karata starog tipa, a koja je već pomalo hibridna (s mrežom i preciznijom zemljopisnom širinom) je Scheda karta.

Ja takve karte čitam kao karte "topografa putnika". Po stazama. U slučaju ove karte i spomenute Vinice, lik putuje ispod planine Zavelim, uz Suvaju (Sutinu) i bane u Vinicu s istoka i zapiše Unica ispod toponima Vrelo. Usput ucrta zapadnu granicu Ercegovine. 1856. je u vrijeme objave pa su skupljači podataka ograničeno pristupali turskom području.
Onda s Aržana pođe na istok i opet ga dočeka odmah na granici Vinjica. Topološku rupu između Unice i Vinjice aproksimira.
Bušigrad je uz istočnu usedlinu na padinama Zavelima. Južno je oputina ucrtana kroz kanjon.
Rog se na u ovom objavljenom isječku taktički i strateški može ubicirat samo u toponimu zapisanom kao Roktok. Unatoč tome što su Seonica i Omolje (Homolec) ucrtani tako kako jesu, jedina suvisla ubikacija Roga je na Roški Brig ili kakvu hrid na brdima istočno. I vernikularno i strateškotaktički.

Scheda Karte 1856. Composite XIII, XIV, XV, XVIII, XIX, XX: Karte Des Oesterreichischen Kaiserstaates. Expeditions-Bureau Wien
@ Rumsey collection online

Škljoc na sliku za uvećanje.

« Zadnja izmjena: 06 Travanj 2014, 20:28:43 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #40 : 06 Travanj 2014, 20:49:11 poslijepodne »

Prva meni poznata karta ovog područja s označenom (i približno točnom) mrežom zemljopisne širine i duljine
1896. Travnik 1:200.000 3rd Military Mapping Survey of Austria-Hungary

Isječak (škljoc za uvećanje):



Kad smo se svezali višekratnih Vinica, i na ovoj karti imaš zapadno toponim "Vinica ml" (Mala Vinica) uz Aržano, i Vinica u polju uz koju je omah iza slova a oznaka za crkvu.
Ako pratiš oputine sa starijih karata, onda se, barem meni, nameću zaključci iz mojih ranijih upisa.

Negdje je na sličnom (češkom?) web mjestu online bila dostupna i serija austrougarskih karata u mjerilu 1:75.000 i s te se sjećam ruševina ucrtanih i upisanih kao "Ruinen" na Zavelimu, a na oputini sjeverno od Zagorja - prema Vojkovićima ili prema Meshiovini.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #41 : 06 Travanj 2014, 21:14:26 poslijepodne »

Još karata? DMA karte 1:50.000 su ti dostupne ovdje.

Za ovo područje, pošto je ispresijecano, treba skinut barem sekcije: Imotski, Arzano i Duvno.

Vidljivi su neki zagubljeni toponimi, a na pravim tiskanim kartama se dobro vide i starostavne oputine.

Na sekciji Duvno od interesa može bit toponim Rogovi na Rošku Polju (sjeveozapadno od toponima "Pavin Dolac").

U području Roškog Briga imaš znakovit toponim "Crkvine" i toponim "Rošci" istočnije pod brdom, a na putu između Seonice i Omolja.

Na sekciji Arzano imaš toponim "Mala Vinica" kao i toponim "Vinica" zapisan topografskim stilom slova kao area (područje).

Stare oputine su zbog kvalitete skena slabije vidljive nego na tiskanim kartama.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
hibiscus rosonensis
« Odgovori #42 : 06 Travanj 2014, 23:53:51 poslijepodne »
»14. Prior to his nomination to the sees in partibus infidelium of Königsgratz (modern-day Hradec Králové, Slovak Republic) and Rosco (Rosko Polje, Bosnia Herzegovina), Caramuel was considered for auxiliary bishop of Mainz. Yet we are now sure that he was neither confirmed as Weihbischof of Mainz nor as titular bishop of Mysia. F. Jürgensmeier, War Johannes Caramuel y Lobkovitz (1606-1682) Weihbischof von Mainz?, in "Archiv für mittelrheinische Kirchengeschichte", XXIV, 1972, pp. 259-266: pp. 260-261. Velarde, Juan Caramuel…, cit. [cf. note 1], p. 253, quotes a minute dated 1 September 1655, kept at the ASCV, p. III, b. 8, C. 7, related to the preliminary review of the Abbot Caramuel required for confirmation to the bishopric of Rosco in partibus infidelium. The meeting was presided by Cardinal Girolamo Colonna and witnesses included the Mercedarian Miguel de Alcántara and Fernando de Galarza as well as Giacomo Zotini. Caramuel was unsuccessful in obtaining confirmation of these bishoprics in Rome. He did not give up all hopes of gaining confirmation till 1658, a year after he was promoted bishop of Campagna and Satriano (Catalano. Juan Caramuel…, cit. [cf. note 10], pp. 380-389).«

Pretraga interneta za pojam "rosonensis" daje hrpu zanimljiva štiva za koje nemam vrimena, ali najmanje jedan izvor demantira gornji citat.

Njemačka wiki stranica popisa titularnih biskupa u ugarskom kraljevstvu uz njemački solidan popis izvora navodi Caramuela kao titularnog biskupa biskupije Rosonensis Ind.Real. p.294 [Schem. 1807: Rozzano]

»Johann Caramuel (7. November 1654 bis 1658 †)«

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #43 : 07 Travanj 2014, 17:52:32 poslijepodne »
 ...pečat sa matica krštenih(Roško polje) 1927.g.... istina ove su matice „parice“ valjda su naknadno prepisivane jer su orginalne izgorile ili ne znam(o) što,  a možda  je naknadno i pečat udaren....

 iz matice krštenih 1918-1946
« Zadnja izmjena: 07 Travanj 2014, 18:07:45 poslijepodne vinx »

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE
« Odgovori #44 : 07 Travanj 2014, 17:59:52 poslijepodne »
...ovaj pečat je sa matica umrlih župe Roško Polje 1839-1900.g.