Prvi pdf.
Str. 1./54.
"Vas bih pozvao da dođete u Krajinu kako bih vam ukazao na ukopani megalitni zid o kojem sam izvjestio struku no to nije prošlo dobro. U
neposrednoj blizini su ostaci bazilike iz 6. st. pa da "poganska" priča ne bi zasjenila kršćansku, struka šuti, taji i naravno meni osobno umanjuje značaj samog lokaliteta. Uz lokalitet je toponim Rudnik, a tek da čujete predaje."
"Neposredna blizina" — vjerojatno oko Crkvina u Cisti Velikoj. Gradina (HOK5) sjeverozapadno od crkve sv. Jakova u Cisti Velikoj. 5. ili 6. st.? Nema veze.
Toponim Rudnik? Nrema na kartama. Nafatat domorodaca.
Redoslijed opisivanja. 1. Crvljivica, stećci. 2. Crvljivica, tumul. 3. Crvljivica, bunari. 4. Crkvine, Veliki Bunar. (Zadužbina, geonames.org.) 5. Urska Kula (po ovome - Gradina - uzvišenje sjeverozapadno od crkve sv. Jakova?)
Fotografija na str. 30./54. Bliži vrh - Zelenikovac? U pozadini zapadni obronci Biokova.
Po fotki može bti i Gradina SZ od sv. Jakova kao i nešto izpod ceste - Osoje/Maglića Ljut i slično. Ako je Gradina, bi li se trebali vidjet krovovi kuća oko crkve sv. Jakova i/ili makar krov crkve?
Fotografija na str. 36./54. Oris brda 120º. Drugi kut snimanja, a brdo isto kao na str. 30.?
Redoslijed opisivanja. 6. Gornji Vukušići, Merćepi… 7. Kreševo brdo (nazad na zapad?), priča o Pavića mostu na Cetini i pitanje je li to baš vicinalno i je li Tilurium/Pons Tiluri (anonimni Ravenjanin) okolo Pavića Mosta.
Roškovine na Cisti Provo bi mogle bit razmirje na sri polja između Radobiglie i Roscopoglie.
Od Salone je na sjeveroistok elenizam moga dotle dobacit - Roscopoglie.
Iz redoslijeda opisa se ne može ništa pouzdano zaključit.
Drugi pdf.
Str. 1./14.
Tko smatra da je Delminium (Patschov) razoren oko 600. g. po. Kr.?
Najmlađi novci s formuma na Karauli po Patsch-u i sve interpretacije dugačke uporabe novčanica ne mogu ovo odvuć do 600. g.
Poteže Ptolemeja pri dnu stranice. Pa kad ga već poteže moga je reć da je po Ptolemeju Delminium na istoj SZŠ kao i Aequum (Čitluk po Abramoviću) i da je 10' istočnije od njeg, a to, ma kako mi iskrivljivali, ne može dobacit u Imacku Krajinu. To je u Kamišnici.
Str. 2./14. Auktor mora negdje nać nešto o Sarumišama kad poređuje Livanjsko i Duvanjsko polje. A ni Ballif i
Wasserbauten… mu ne bi bili zgoreg za vidit kao ni podatke o kasnijim melioracijama sve do Buškog Jezera. Moga bi počet i s podacima o melioraciji Imotkog (Imotsko-bekijskog).
Str. 7./14. "…naše najvrijednije kulturno blago uz megalitni zid u Osoju, (Cista Velika) koji se danas ne nalazi, kao nekada, unutar granica Imotske krajine. …" Sic!
Po ovome je to Osoje iliti Maglića Ljut. Peze i Zovke nisu kod toga zida već kod stećaka.
Geoportal TK25, kota 658 - Osoje. Cista Velika. Zašto to ne bi bilo u Imotskoj Krajini?
Tek je Visočica (zapadnije, kota 750.8) zapadno od granice k.o. Cista, u k.o. Biorine.
Po granicama naselja i mjesne samouprave (Geoportal, crveno, rozo) i Visočica je na Cisti, a po granicama katastarskih općina (Geoportal, žuto) Visočica je na Biorinama.
Na geonames.org je to Osoje (usporedi Geoportal, TK25, HOK5 etc.) označeno kao Maglića Ljut:
http://www.geonames.org/3284600/maglica-ljut.htmlTreći pdf.
Str. 28./36.
"Fortifikacije
…
Cista Velika, Osoje prapovijesno utvrđeno naselje"
To je to.
Žao mi je što do daljnjeg nemam pristupa resursima koji bi mi omogućili rekonstrukciju pozicije i prema onim fotkama.
Ceterum censeo…
Ko ima dvi tri čiste o strategiji, makar iz računalnih strategijskih igrica, ne mere mećat Delminium nigdi mimo Kamišnice. Desetak minuta istočno od Aequuma (Abramićevoa Čitluka) i na približno istoj SZŠ (Ptolemy).