PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE

[glonga]

Di je ova gradina točno što je Matiša prezentirao Semu?Di se točno nalazi?

Ne znam. Točno.

Pretpostavka! Glonga ili Zavelim znaju odgovor na ovo pitanje.

Potjeh ne zna? Pretpostavljam kako može doznati od Ljube Gudelja ako se Gudelj sjeća. Upitaj ga na privatnu poruku na ovom forumu, ako ne čita forum.

Nagađam. Po opisu. Nedaleko od Crkvina u Cisti. Od crkve sv. Jakova u Cisti okreni na jug u zaseoke Mandarići pa Rojnice. Geoportal DGU. Zapadno od Rojnica na Geoportalovoj verziji HOK5 imaš toponim Kuletine. Na Geonames.org ćeš nać Zadužbine sjeverozapadno odatle. U Biorinama imaš jednu Gradinu zapadnije. Na HOK5 ćeš nać i Osoje, jugozapadno od Kuletina.
Nisam u prigodi pogađat poziciju u Google Earthu na temelju onih fotografija i vršaka u pozadini fotki.

Po sličnosti (Urum - Urska) još ima Urumova kula na Lovreću - Opancima. Jugozapadno od crkve sv. Duha - zaseoci: Kasumi, Olujići, Kula (Urumova kula), Dumančići (Geoportal DGU, HOK5).

Nadalje. Zbog spomena Peza i Zovka u tekstu. Dobrinče. Geoportal DGU, HOK5. Mala gradina sjeveroistočno od zaseoka Puljak. Mala gradina, Turski doci (TK25). Gradina kod crkve sv. Stjepana na Dobrinču je na popisu zaštićenih lokaliteta.

Ponovo pročitat oba pdf-a. Čini se da je ono prvo. Negdje oko toponima Kuletine u Cisti Velikoj.
O vrhovima južno od Mandarići-Rojnice. Osoje na HOK5 je na geonames.org - Maglića Ljut i tu nešto kamenja liči na gradinsko kamenje. Na Mandarića strani ne vidim ništa. Ono kamenje na Zelenikovcu liči na geologiju više nego na gradine.

I nešto ontopic.
Pogledaj na HOK5 okoliš Gospe Od Zdravlja. Plato (plateau) se zove - Roškovine ili Roškovci? Kod bemzinske na Cisti.
Od Crkvina i sv. Jakova nije daleko Pavlovac (Pavlovići, Trebižat, Božjak; Pavlovići - R. Polje).
Sjeverozapadno od crkve sv. Jakova je i toponim Gradina.

[glonga]

Treći pdf. Google. "Prostorni plan općine Cista Provo". Str. 28.

"Fortifikacije
- Cista Velika, zaselak Mandarići-Rojnice, turska kula,
- Cista Velika, Osoje prapovijesno utvrđeno naselje,
- Biorine, Gradina prapovijesno utvrđeno naselje.
…
Komunalna oprema 
…
- Cista, zaseok Mandarići-Rojnice, turski bunar,
…
Arheološki lokaliteti 
…
- Vitrenik, prapovijesna gradina i pećina,
…
- Mandarića strana - gomila,
…
Visočica, gradina,
…"

Sličnost toponima - Maglić, Aržano. Sema N, Sema O, došo viđet Visočicu na Cisti?

[glonga]

Prvi pdf.

Str. 1./54.

"Vas bih pozvao da dođete u Krajinu kako bih vam ukazao na ukopani megalitni zid o kojem sam izvjestio struku no to nije prošlo dobro. U
neposrednoj blizini su ostaci bazilike iz 6. st. pa da "poganska" priča ne bi zasjenila kršćansku, struka šuti, taji i naravno meni osobno umanjuje značaj samog lokaliteta. Uz lokalitet je toponim Rudnik, a tek da čujete predaje."

"Neposredna blizina"  — vjerojatno oko Crkvina u Cisti Velikoj. Gradina (HOK5) sjeverozapadno od crkve sv. Jakova u Cisti Velikoj. 5. ili 6. st.? Nema veze.
Toponim Rudnik? Nrema na kartama. Nafatat domorodaca.

Redoslijed opisivanja. 1. Crvljivica, stećci. 2. Crvljivica, tumul. 3. Crvljivica, bunari. 4. Crkvine, Veliki Bunar. (Zadužbina, geonames.org.) 5. Urska Kula (po ovome - Gradina - uzvišenje sjeverozapadno od crkve sv. Jakova?)

Fotografija na str. 30./54. Bliži vrh - Zelenikovac? U pozadini zapadni obronci Biokova.
Po fotki može bti i Gradina SZ od sv. Jakova kao i nešto izpod ceste - Osoje/Maglića Ljut i slično. Ako je Gradina, bi li se trebali vidjet krovovi kuća oko crkve sv. Jakova i/ili makar krov crkve?

Fotografija na str. 36./54. Oris brda 120º. Drugi kut snimanja, a brdo isto kao na str. 30.?

Redoslijed opisivanja. 6. Gornji Vukušići, Merćepi… 7. Kreševo brdo (nazad na zapad?), priča o Pavića mostu na Cetini i pitanje je li to baš vicinalno i je li Tilurium/Pons Tiluri (anonimni Ravenjanin) okolo Pavića Mosta.

Roškovine na Cisti Provo bi mogle bit razmirje na sri polja između Radobiglie i Roscopoglie.
Od Salone je na sjeveroistok elenizam moga dotle dobacit - Roscopoglie.

Iz redoslijeda opisa se ne može ništa pouzdano zaključit.

Drugi pdf.

Str. 1./14.
Tko smatra da je Delminium (Patschov) razoren oko 600. g. po. Kr.?
Najmlađi novci s formuma na Karauli po Patsch-u i sve interpretacije dugačke uporabe novčanica ne mogu ovo odvuć do 600. g.
Poteže Ptolemeja pri dnu stranice. Pa kad ga već poteže moga je reć da je po Ptolemeju Delminium na istoj SZŠ kao i Aequum (Čitluk po Abramoviću) i da je 10' istočnije od njeg, a to, ma kako mi iskrivljivali, ne može dobacit u Imacku Krajinu. To je u Kamišnici.

Str. 2./14. Auktor mora negdje nać nešto o Sarumišama kad poređuje Livanjsko i Duvanjsko polje. A ni Ballif i Wasserbauten… mu ne bi bili zgoreg za vidit kao ni podatke o kasnijim melioracijama sve do Buškog Jezera. Moga bi počet i s podacima o melioraciji Imotkog (Imotsko-bekijskog).

Str. 7./14. "…naše najvrijednije kulturno blago uz megalitni zid u Osoju, (Cista Velika) koji se danas ne nalazi, kao nekada, unutar granica Imotske krajine. …" Sic!

Po ovome je to Osoje iliti Maglića Ljut. Peze i Zovke nisu kod toga zida već kod stećaka.
Geoportal TK25, kota 658 - Osoje. Cista Velika. Zašto to ne bi bilo u Imotskoj Krajini?
Tek je Visočica (zapadnije, kota 750.8) zapadno od granice k.o. Cista, u k.o. Biorine.
Po granicama naselja i mjesne samouprave (Geoportal, crveno, rozo) i Visočica je na Cisti, a po granicama katastarskih općina (Geoportal, žuto) Visočica je na Biorinama.

Na geonames.org je to Osoje (usporedi Geoportal, TK25, HOK5 etc.) označeno kao Maglića Ljut:
http://www.geonames.org/3284600/maglica-ljut.html

Treći pdf.

Str. 28./36.
"Fortifikacije
…
Cista Velika, Osoje prapovijesno utvrđeno naselje"

To je to.

Žao mi je što do daljnjeg nemam pristupa resursima koji bi mi omogućili rekonstrukciju pozicije i prema onim fotkama.

Ceterum censeo…
Ko ima dvi tri čiste o strategiji, makar iz računalnih strategijskih igrica, ne mere mećat Delminium nigdi mimo Kamišnice. Desetak minuta istočno od Aequuma (Abramićevoa Čitluka) i na  približno istoj SZŠ (Ptolemy).

[glonga]

Toponim Rudnik? Nrema na kartama. Nafatat domorodaca.

Edit: Réšeno!
http://www.geonames.org/3284427/rudnik.html
Rudnik je u pozadini na fotkama?

[vinx]

A što kazat nego hvala teti glongi.
Nego,meni ovaj Rudnik nešto odma upa u oko.Bili nam geoherz mogao što kazat...o tim hematitima,getitima,srašćavanjima...ili je riječ o livadarima-limonitu.Rudnik žezla??

[glonga]

Bogu hvala.

U to ime uzimam si za pravo objavit fotku, a ne upitat fotografa za dozvolu.
302º solsticij zalazak i peakfinder.org bilježim.





http://www.imoart.hr/forum/index.php?topic=2848.msg64465#msg64465
http://www.peakfinder.org
izgleda bolji od Google Eartha, doduše na GE nije baš uslikan zalaz na 302º na 2015-06-22

Sve više mi se čini da je ovo kamenje nekad stajalo nauzgor. Netko/nešto je to kasnije povaljalo vodoravno. Sjene. Sjene pri izlascima i zalascima.

[glonga]

Uzput. Bilješka. Prezime Duvnjak.
http://www.hteronet.ba/telefonski-imenik
Unijeti Duvnjak. 96 rezultata.
Dodati pozivni 034. ? rezultata.
Potom dodati mjesto: Orguz. ? rezultata.
Ponoviti za pozivni 063.

Zašto toliko Duvnjaka u Lipi livanjskoj (i Čukliću)? Slučajno?

O seobi (i preslikavanju) imena, prezimena, toponima. Lipa livanjska i Lipa duvanjska. Lib. Lip. Liba ti!

Prezime Raškopoljac na Gradini u Studencima kod Imotskog. Nema veze s Roškim Poljem? Prije s područjem Roscopoglie istočnim od područja Radobiglie.
Po predaji. Kao i Duvnjaci u Lipi livanjskoj. Duvnjaci u Lipi livanskoj nisu došli u Lipu livanjsku iz današnjeg Duvna ko što ni Raškopoljci na Studence nisu došli iz današnjeg Roškog Polja. Oni su autohtoni ili su se neznatno pomakli u odnosu na drevne toponime.
Kontra. Prezimena starija od toponima? U zapisima. Jesu li stare matice starije od karata s precizno upisanom toponimijom? U prijenosu usmenom predajom i prezimena i toponimija su u istoj razini. Zašto ne bi bila?

Priča o prezimenu Duvnjak u Šipovu na stranici
http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-duvnjak
ne drži vodu.
Potraga za Duvnjacima na m-tel pozivnom 050 (Šipovo) pa i šire daje tanak rezultat, s obzirom i bez obzira na 1990-e.
http://www.mtel.ba/imenik/rezultat.php

[Delmata Dinaroid]

Prezime Raškopoljac na Gradini u Studencima kod Imotskog. Nema veze s Roškim Poljem? Prije s područjem Roscopoglie istočnim od područja Radobiglie.

"U izvješću što ga je o svom pastirskom pohodu staroj Duvanjskoj biskupiji 1706. godine poslao u Rim makarski biskup Nikola Bijanković, uz ostalo, piše da su ga u vrijeme boravka u Roškom Polju pratili Mate Ćosić, Ivan Orlović i dvojica Ćerića, za koje je rečeno da su stanovici Roškog Polja. Da su Ćosići tada prebivali u Roškom Polju svjedoči i popis biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/42. godine, kada je tu zabilježena 11-člana obitelj Jure Ćose (u izvorniku Georgius Chioso).
Dvadesetak godina kasnije, 1725. godine venecijanske su vlasti na Studencima pokraj Imotskog dodijelile 7-članoj obitelji Mate Ćosića 6 kanapa zemlje , pri čemu je zabilježen i obiteljski nadimak prema mjestu doseljenja Raškopoljac, koji će kasnije postati prezime potomcima Ćosića doseljenih iz Roškog Polja. Posve je razvidno da je riječ o istom Mati iz izvješća biskupa Nikole Bijankovića iz 1706. godine, a koji je doselio na Studence, dok je Jure Ćoso ostao na svoj starini u Roškom Polju."

Pozzz Glongi...

[glonga]

Delmate, blažene oči koje te vide.
Svejedno će mi bit drago ako stignem i uspijem sorit navod o Mati Ćosiću iz tvog prethodnog upisa.
Je li to pra Roberta citiraš?

[Delmata Dinaroid]

Nije nije pra Robert mislim da je Rađa....

http://www.ogorje.net/prezime/cosic/36.html

[geoherc]

Kao odgovor na Vinxov upit, vratit ću se opet ka gradini s helenističkim zidom o kojoj si je dao slobode maštovitog izražaja poznati Sem. Rudnik željeza na području Ciste ? Vrlo teško pa gotovo i nemoguće. Zašto ? Pa zato jer se ležišta Fe rude pojavljuju tek na sjevernoj gradnici vanjskih Dinarida tj.na granici Vanjskih i Unut.Dinarida - gdje je npr. jedno najjužnije takvo ležište kod Ramskog jezera unutar trijaskih stijena a takva su ležišta tzv.sedex tj vulkanosedimentna. A područje čitavog dalm.zaleđa je lokus tipicus vanjskih tj.krških Dinarida, i jedino možda što je moguće da postoji od metala na području Ciste su manganske mineralne nakupine minerali piroluzit i psilomelan kojih se doduše znade naći po zemlji crvenici u kopnenom dijelu vanjskih Dinarida. Limonit i siderit, također vrlo teško da su formirali veća ležišta. Tako da u konačnici mislim da si je poput svog idola i uzora Sema, i Mate u ovim svojim izrazima dao malo previše oduška i prešao granicu iz činjeničnog i BUBANJE. No, dobro na stranu to treba staviti, AJMO SE VRATITI MALO NA KIKLOPSKI ZID KOJEG NITKO NE MOŽE IGNORIRATI . Pitanje se postavlja, odakle helenistički stil gradnje ovako duboko i ovoliko sjzap.u kontinent.zaleđu ako uzmemo kao dosada slični najzap.poznati primjer na kopnu - gradinu Zvonigrad kod Mostara ? Otkrivam ovdje da sam kroz kratki razgovor s eminentnim arheolog specijalistom za helenizam dobio JASAN ODGOVOR NA TO PITANJE - DA JE HELENIZAM I NA OVE GRADINE OKO IMOTSKOG (ZAP.OD NJEGA) DOŠAO PREKO SALONE I KLISA - što je onda ako promislimo i POSVE LOGIČNO jer je i u predantičkoj Saloni i području današnjeg Splita bio nemalo izražen helenistički utjecaj. I ŠTO JE VRLO VRLO INTERESANTAN ZAKLJUČAK - OVAJ MEGALITSKI ZID NA OVOJ GRADINI (po svemu sudeći kod Ciste) APSOLUTNO DAJE ZA PRAVO OČEKIVATI PRONALAZAK JOŠ SLIČNIH GRADINA NA 'DELMATSKOM' TERITORIJU ISTOČNO OD CETINE GDJE POSTOJE ZASAD JOŠ NEOTKOPANE SEKCIJE MOĆNIH KIKLOPSKIH ZIDOVA ! POZDRAV SVIM LJUBITELJIMA OVAKVIH STVARI.

[geoherc]

RIJEŠENO JE PITANJE GRADINE S HELENISTIČKIM ZIDOM ! I da, dobro sam pretpostavio, kao i svatko tko dobro pogleda sliku onog 'Matinog' megalitskog zida - da je riječ o čistom helenističkom stilu. Gradina se zove RUDNIK, kota 681mnv, južno od Ciste velike u pravcu jugozapada - SVE JE VEĆ OPISANO RANIJE (NO BEZ PRIKAZA FOTOGRAFIJA) OD STRANE ARHEOLOGA GUDELJA.  Izvolite pročitajte, klikom pa downloadirajte i pročitajte na 3 str.pdfa - FINO NAPISANO CITIRAM '' Njegove sastavnice,
brončanodobne gradine na Visočici (751 m), Nezgrivi (745) i
Vitreniku (860 m), okruživale su gradinu Rudnik (681 m), koje je
istočni suhozidni bedem načinjen pod grčko-helenističkim utjecajem,
klesanim i pažljivo složenim blokovima većih dimenzija.''
http://hrcak.srce.hr/92692
Bude li spoznaja o još sličnim gradinama, bedemima okolice Imotskog i šire, javite to.

[glonga]

Geoherc, gradina tj. megalitski zid o kojem pišu Puljak i Sema O nisu na Rudniku nego na Osoju (Osoje = Maglića Ljut na geonames,org).
Rudnik je kako oni pišu brdo "preko puta" (kojeg Božijeg puta?) ovoga brda (Osoje =Maglića Ljut @ geonames.org) na kojem je gradina tj. megalitski zid prema Puljku i Semi O.
To ne znači da se Gudelj zabunio oko lokacije, tj. ne znači da takvoga elenističkog ziđa nema i na brdu Rudnik (toponim prema geonames.org).

Nemam skalameriju na raspolaganju za ubicirat one fotke u pdf-u Seme O, ali ovako na prvu mi se čini kako se s Rudnika ne vidi Oblik (brdo prema geonames.org) kao ono brdo s obrisom od 120º ispred (sjevero)zapadnih padina Biokova, već se tako vidi s Osoja (alias Maglića Ljuti).

[geoherc]

Glonga, može bit vrlo lako to što govoriš jer u biti ja nemam blage o gradinama oko Imotskog, no eto upala mi je u oči ova - FENOMANALNA BEZ SUMNJE - GRADINA - KOJA JE APSOLUTNO NEOPRAVDANO ZAPOSTAVLJENA ! ! ! ŠTO SE OVAJ LOKALITET NE PREZENTIRA !? OVO NE PITAM NI TEBE NI NIKOG POSEBICE VEĆ ONE KOJI ZA SEBE TVRDE DA RADE NA IMOTSKOJ BAŠTINI ! KAKO RADE I KAKO RADITE A OVAKVA LOKACIJA - POTPUNO USPOREDIVA S HVARSKIM KIKLOPSKIM GRADINAMA, ASERIJOM I DAORSONOM - TOTALNA NEPOZNANICA ! DAJTE MALO OVO ISTRAŽITE, KO JE GOD OVLAŠTEN ZA ARHEOLOGIJU IMOTSKE KRAJINE I PREZENTIRAJTE HRVATSKOJ I ŠIROJ JAVNOSTI A NE DA TO RADE NEKI UFOLOZI I SAMOPROZVANI 'MEŠTRI' POZDRAV DO TAMO NEKOG IDUĆEG JAVLJANJA

[glonga]

Geoherc, ne znam ni ja nešto osobito o imotskim gradinama. Počinjem od duvanjskih jer su "sustavno" obrađene, bolje rečeno zbacane na jedno mjesto, u jedan rad Radimskog u beznadnu pokušaju naslanjanja i nadostavljanja niza imotskih, sinjskih, pošuških… gradina na radove Radimskog i Benca. Prvotna zamisao mi je bila pravljenje jedne kml/kmz mape/baze podataka o gradinama na području između Cetine i Neretve, ili na području Duvanjske biskupije (od Stona do Glamoča, od Rame do Cetine (Bagarić 1989:83). U međuvremenu presušili resursi. Još ima malko volje, nu kako god padnem na tom putu svaki put sve teže ustajem. Valjda će netko jednom…

Delmate, one Ćose/Ćosiće/Raškopoljce ću valjda jednom malo razbistrit. Listam danas Bagarićevo Duvno iz 1989. Negdje na nekoj roškoj temi na ovom forumu ima neštp o pogreškama u prijepisima tih popisa, moguće je da se radilo o Kelavama i da je jednom zamijenjeno ime i tako se provlači kroz modernije radove. Zapravo me počelo mučit pitanje slično pitanju o prvoj pojavi imena Tušnica.
Otkad pojam Duvno i Duvanjsko polje imaju današnje značenje i zemljopisni smještaj? Od 1945.? Od formiranja "Duvanjske nahije"?
Fr. Joannes Scopibuscich i njegovi pretci nisu škopili buve. Bučići. Skoplje. Uskoplje. Je li se čitava duvanjska žlibina zvala Bučić-skoplje, Skoplje-Bučić(i)? Poljce kod Miljacke je premalo da bi se zvalo skopljem? Bučići su nedvojbeno geomorfološki na Duvanjskom polju, makar se putujuć cestom danas tako ne čini na prvi pogled.  Uskoplje. U Skoplje. Turcima, ako se dobro sjećam, Istanbul, i-stein-bul znači idemo-u-grad. Idemo-u-skoplje. Uskoplje. SkopljeBučić.

Vinx, drago bi mi bilo, i zbogradi Delmate, ako nađeš nauzgor, ja l' nauzdol (na-uzdol) i uslikaš jedan križ u Bukovici, ili iz Bukovice. Onaj što ga je Bagarić 1989. objavio na stranici 116.

Eno, sad ne mogu nać, baš u Bagariću, prva vijest o teritorijalnom ustroju područja nakon bosanskih vladara veli kako je duvanjski kraj bio u imotskom kadiluku. Dlmno za narodnih vladara ne moš pouzdano svezat za Tomislavgrad, Županj-potok, Županjac. Prvi bosanski sumarni i prvi ercegovački defteri - ni mukajet. Sedi-džedid vrlo kasno. Krasno.

S druge strane Livanjsko polje i Buško blato ne moš geomorfološki razdvojit, nu u glavama ljudi je već dugo i jasno razdvojeno, razdvojeno je i dalje na Donje i Gornje polje i još i veće.

Ljubuša je Ljubuša, Ljubuški je Ljubuški, u prvim zapisima u onoj matici piše LjubOsOvić. Mesihovići su Ljubušaci?

Kopčići su Skopčići iz Skoplja, iz Bučić-Skoplja? Bučić od buk=slap kao Skradinski buk? Buča je tikva, bundeva. Polje tikava. Pita tikvara.
A je vruće, krvi ti i tla.