PEČAT KURIJE ROŠKO POLJE

[glonga]

 Duljina i promjer? Nešto mi ne liče po slikama.
»hrast lužnjak u Hrvatskoj, na bazi 7161 listova iz 17 populacija, Franjić (1996 a) je utvrdio vrijednosti za duljinu plojke od 87,06 mm ± 21,65 mm,«[^[/url]
Ne da mi se gledat je li netko mjerio list poljske djeteline.

[glonga]

A gdje je pečat?
»One final point of interest is the roman habit of stamping bricks and pipes with a seal which nowadays allows us to date the structures built very clearly.«^
Možda negdje ima, na krhotinama? Svaka cigla, crijep cijev, nisu u ručnoj izradi pečaćeni, ili?

[glonga]

Stvarno na webu ništa detaljnijeg opisa od ovog se ne da nać:
»In general the Roman clay pipes have different forms and different wall thickness. (Frontinus 1989)
The length averages between 30 and 60 cm, but there also occurred pipes of 80 cm length. Fine-grained clay, a smooth outer surface and profiles at the ends of the pipes were the distinguished marks of the Roman clay pipes. They were formed nearby cylindrical. Vitruv said: if somebody want to construct a new cheap water pipe so you must produce clay pipes with thick walls and with at least two inches diameter in such way that they reducing their diameter to one an in order that it can be plugged into one another. The seam must be elapsed with fresh slaked lime which is mixed with oil, the advantages of a pipe consisting of clay is that the destroyed parts can be repaired from an unskilled worker and it is supposed that they are more healthful than lead pipes.« (Frontinus 1989)«^

Odakle li su oni blogeri skupili crtež^?
Ni za Čamdžićeve cijevi ništa nova se ne da nać, a nađene ima skoro 3 godine.

»These clay pipes have tapered ends, something we modern people only figured out in the last two hundred years.«^ ?
Kako ovi datiraju ovo u 1400.? Ceramic – Roman or Medieval^
Clay Piping circa 1400.



Po ovom nisu srednjovjekovne, nit turske. Dva palca po Vitruvu.
Zorno. Figure 1- Roman clay pipes. Modern vitrified clay pipes. Alumina ceramic pipes and linings. 2000 years of progress in materials.^

Nakon 1878. nešto ne vjerujem da bi austrougarska uz sav lokalni kolorit pravila ovakve, slika od takvih u ta doba ima samo po divljem zapadu^.
Možemo li stožaste, na temelju viđenih slika, pripisat utjecaju s istoka? Ove s juga i zapada su valjkaste?

Emzar Kakhidze. Apsaros: A Roman Fort in Southwestern Georgia.^
Fig. 13. Sewers and water supply of the Roman, Byzantine, and Ottoman periods.

http://www.cojs.org/pdf/roman_jerusalem.pdf ::
The clay pipes of a Roman water installation bear the stamped letters LXF (see detail), short for Legio X Fretensis, the Tenth Roman Legion.

Vitruvius and Later Roman Building Manuals
By Marcus Cetius Faventinus
Str. 30. ako je dostupna, o stožastim bez kolčaka:
https://books.google.com/books?id=rw49AAAAIAAJ&pg=PA28&lpg=PA28

 A huge collection of Roman-era clay water supply pipes, in a museum in Pafos, Cyprus.^
 
 
 
 …check the 2-millenia-old fit, spigot to socket.
 


You can notice that the right side of the aqueduct is based on clay pipes. At this section there were 3 pipes.^



Tel Bet Yerah, the Inverted Siphon Pipeline^
2. The basalt pipe built over the encased clay pipe, looking west.
ovi su vrtili bazalt a ja se čudim provrćenu vapnencu
encased clay pipe - zato izgledaju uredno i nakon par tisuća godina?



5. Two adjoining clay pipe segments.



dodijalo?

9. A basalt pipe block with the unfinished vent-hole.

[glonga]

Vitruvius Pollio, The Ten Books on Architecture
Morris Hicky Morgan, Ed.
@ perseus.tufts.edu
»Clay pipes with a skin at least two digits thick should be made, but these pipes should be tongued at one end so that they can fit into and join one another. « Vitr. 8.6.7

Tehnički i stručni termini u spisu o rimskim akveduktima

Po JUS-u, nisu:

»Keramičke cevi (JUS B.Dl.220)

Primenjuju se za ulične i dvorišne vodove kanalizacione mreže. Dobijaju se pečenjem gline do sinterovanja i glaziraju se za vreme pečenja. Otporne su na hemijske uticaje otpadne vode (sem za fluorovodonicnu kiselinu i jake alkalije). Proizvode se u prečnicima od 0 50, 75, 100, 125, 150, 200, 250, 300, 350, 400, 450, 500 i 600mm u dužini od 1,00m (za prečnike 0 50 i 75 mm dužine su 0,5 i 0,75 m).

Spajanje se vrši na naglavak (muf), a zaptivanje spoja kudeljom i asfaltnim kitom. Postoji i zaptivka sa gumenim prstenom. Presek spoja je isti kao za livene cevi.«^

Nema u Vinkovcima glinenih cijevi, bilježim ovo zbog ostalih materijala
Građevinski materijali i njihova upotreba u Cibalama
Opet nema cijevi
Opskrba vodom i rimski vodovod na brdu Gradina na otoku Veliki Brijun

[glonga]

Fritz je to nešto opisao, ali ne da google vidit str. 408.-409.
https://books.google.com/books?id=-Wk6VIKXAMEC&pg=PA407

The aqueducts of Potaissa
http://www.romanaqueducts.info/aquasite/potaissa/
triba ovo pribrat
http://www.romanaqueducts.info

debljina (s)liči?
http://www.romanaqueducts.info/aquasite/amathus/foto10.html

[glonga]

Nemanja Mrđić. Snabdevanje vodom u antici na prostoru Gornje Mezije i jugoistočnog dela Donje Panonije.

»Prva celina je sam akvedukt koji je formiran od keramičkih cevi spojenih krečnim malterom. Vodovodne cevi su rađene od kvalitetne gline i oksidaciono su pečene. Sa strana su bile zaštićene velikim kamenim pločama od krečnjaka.. Oblik cevi je cilindričan sa suženim i profilisanim jednim krajem za međusobno spajanje (Tabla XVII/2). Dimenzije cevi su: dužina 36,2 cm, prečnik na širem kraju 11,8 a na užem kraju 7,6 cm.« Snabdevanje-vodom.pdf

Tabla XXI
2. Viminacium - Keramička cev, lokalitet Pirivoj (Foto: N. Mrđić)



A model of a ceramic pipe from Augusta Raurica. Typical dimensions: 8 cm internal diameter and 38 cm in length. Drawing Museum Augusta Raurica (Augst, Ch)
http://www.romanaqueducts.info/aquasite/augst/foto27.html

Stone water pipe, male side, part of the collection of channels and pipes at the agora of Amathus (Cyprus).
http://www.romanaqueducts.info/aquasite/amathus/foto28.html
The female side of a large stone pipe. Estimated diameters: internally 0,24 m and externally 0,70 m.
http://www.romanaqueducts.info/aquasite/amathus/foto27.html
Channel with half pipes
The channel looks like a piped conduit but is in fact an open channel covered over by means of half pipes. Photo made during the 1982 excavations.
http://www.romanaqueducts.info/aquasite/droverberg/foto9.html
Brick sizes
http://www.romanaqueducts.info/24panels/bricksizes.htm
Lead pipe sizes
http://www.romanaqueducts.info/24panels/lead2.htm

[glonga]

Ciglana?
Ove ko da nisu bile ugrađene. Ne vide se ostaci brtvene mase na perima. Mogla bi ciglana bit blizu.

[vinx]

Evo da i ja ubacim nešto..

Dakle,ovdje je riječ o Ramskim cijevima(bez ikakvih pečata,oznaka) koje su pronađene nedavno



Dobilo se da se ovo dvoje može okačiti,prilipiti


Pa sam "udarao" po Pompeii
https://publicplacespastpresent.files.wordpress.com/2014/10/ceramic-pipe.jpg
https://publicplacespastpresent.files.wordpress.com/2014/10/pompeii-pipe.jpg
http://www.livescience.com/26205-ancient-pompeians-upstairs-latrines.html

Pa ovako sa wiki
http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Water_Pipe_Argos_2.jpg


pa ovako
http://affordablehousinginstitute.org/blogs/us/page/143
http://imgur.com/OUHzlP3

pa ovako
http://www.gutenberg.org/files/19328/19328-h/19328-h.htm
http://imgur.com/WQDeZW7

pa ovako
http://www.sewerhistory.org/images/w/wemc/wemc13.JPG

itd.


Sve , kuća uz pojatu...ali nigdje mjera(kako su rimljani to računali?) da bi se to baš  približilo.Ove(Ramske) 28cm+spojnica5cm=33cm
I osnovno. Da li je to za vrijeme rimljana? Ili?
Varvara 1930  i ne provjereno!!!(rekla -kazala) da se nešto slično i na Šćitu znalo vidjeti.

npm. Fotografija i "uživo". Zna to privariti(i to dobro)!

[glonga]

"Verschiedene Rohre — nicht alle — waren nach der lichten Weite in Finger (digiti) genormt. Der römische Fuß, "Pes monetalis" gennant, maß 8/27 des 100 cm langen Maßstabs oder 8/9 der 33,3 langen kurzen Elle 800/27 = 29,6 cm. Er wurde in sechzehn digiti geteilt, 29,6/16 = 1,85 cm. Bild 16 zeigt römische Rohre nennweite zwei digiti und Nennweite drei digiti."^

O rimskim mjerama.
en-wiki
de-wiki

Vitruv, Frontin, Faventin. Triput je rižem i opet kratka. Duljina je, pretpostavljam, 296.352 mm, prema de-wiki, rimska stopa ± tolerancija za to doba i za to mjesto i za tu tehnologiju - ručna izrada na lončarskom kolu, smanjenje dimenzija pri sušenju i pečenju.
Ciljani šuplji promjer je 74,088 mm, rimska podlanica, iako može biti i 'quinum denum' 6,93 cm kao u olovnih^ unatoč onome što piše Fritz Conradin^. Ciljana debljina stijenki je veća od 2 * 18,522 = 37,044 mm, dva rimska prsta.
Valjda će tako bit i izmjereno na nađenim komadima i krhotinama, uz navedene tolerancije za grnčariju toga doba na takvom mjestu.
Ne vide se ostaci brtvila, ni gline pomiješane s uljem, ni vapnenog morta, iz čega se čini da je u blizini ciglana, a ni vodovodi ne bi trebali bit daleko. Sudobni prijevoz je bio takav da nije bilo lako prevoziti npr. crijep i vodovodne cijevi bez većih gubitaka.

Nesporazumak oko onoga što je za objavu i što nije. GoogleDrive odnedavno nudi integraciju GooglePhotos u GoogleDrive. Označiš tamo dijeljenje npr. "Anyone with the link can view" i ne moraš fotografije (i datoteke općenito) slat naokolo već samo link.
Link sharing
On - Public on the web (Anyone on the internet can find and acces. No sign-in is required)
On - Anyone with the link (Anyone who has link can access. No sign-in is required)
Off - Specific people (Shared with specific people)
Ako nije tamo postavljeno za svačije oči onda: OFF- only specific people can acces, People/Invite people i dodaš e-mail adrese onih koji mogu vidjeti (uređivati/komentirati). U svakom slučaju i uz samu dozvolu gledanja postoji mogućnost zloporabe dozvole i kako će to dalje ić što ovisi o onome kome je dozvola data. Pozvati bilo koga tko ima link na uređivanje bilo kakvog sadržaja na vlastitom računu je prilično nerazumno, ali može bit prilično korisno ukoliko skup ljudi koji se poznaju zajednički izrađuju kakav dokument na google računu koji je i napravljen za takav projekt namjenski.

Portal imoart.hr je već neko vrijeme nedostupan. Na forumu nema starih forumaša (a ni novih osim robota). Čini se kako su administratori i pokretači izvadili ruke iz toga. Među ovim uslugama na Google-u je i Blogspot pa vridi i to pogledat u svrhu otvaranja jednog ili više tematskih otvorenih i/ili zatvorenih blogova. Što ovca ležeć vidi, nije daleko. Me š čini da portal i forum ne će dugo.

Test. Google fotografije. Nema .jpg na kraju. Oće li SMF to uredno parsirat unutra img tag-a?



Ne će.

Link.^

Test blog. (Iz Picassa web albuma? A di je to? Zar to nije GooglePhotos?)
Neobjavljen upis na blogu, uključena fotka ima .jpg na kraju. Poslije ću obrisat skicu i vidit ostaje li slika kad se obriše skica. Bilježim i kako na URL-u ostaje izvorna rezolucija datoteke koja je prenesena u blog post (h=1080 px).



Edit.
Skica za blog upis upravo obrisana. Slika iz izbrisane skice još uvijek dostupna. Serverski cache? Koliko dugo?

Za izravno linkanje fotografija izgleda treba ić u google+ , lijevo gore padajući izbornik, izabrati Fotke pa otvorit fotku u google pregledniku, pa desni škljoc i otvorit u nooj kartici ili novom prozoru pa tek onda ubrat URL koji završava na .jpg/.png… a i taj počinje s https (secure) dok ovi s blogspota nemaju https već http. Probat ćemo generirat http za nešto što nije na blogspotu radi testa.

Test:

Kod: [Odaberi]

https://lh4.googleusercontent.com/-_TbjieRdi_c/UxdoskXR3sI/AAAAAAAAAZ4/PuQQmQNWHSo/w1240-h825-no/modrokote2.jpg

http://4.bp.blogspot.com/-JM-dW3V9eGM/VUZC6O4pPPI/AAAAAAAAAgU/ac2vW53dXzk/s1600/dimenzije-cijevi.png

http://4.bp.blogspot.com/-_TbjieRdi_c/UxdoskXR3sI/AAAAAAAAAZ4/PuQQmQNWHSo/w1240-h825-no/modrokote2.jpg
Maknuti s iz https i zamijeniti lh-nesto.googleusercontent.com s  nesto.nesto.blogspot.com. Ova URL sintaksa sve to gora.
Dobiš "blogerski" URL za fotografiju koja nije vidila blog, ni skicu za blog upis.

[glonga]

Je ovtopik. Basajuć po fotkama rzličitih seoskih web mjesta i vejzbujk profila, naletilo se na ovu. Moram zabilužit. Oprez djeca! A put je samo taki da moraš imat opaz da ne odvališ kotač, a nekmoli da š pazit da će ti ti izletit kakvo dite pa da ne š stić prikočit. Dojam s fotke je da takav da se je tutek zadnje dite igralo 1968. Bi će je jaka trava tamo, ili se u gradinama i gromilama akumulira opaka energija. Nu ove. Do zla da je otkad je pokojni Petar poginijo, laka mu zemlja, i otkad je 'ulica' imentovana i odbrojčana - između broja 51 i 52 uletila interpolacija 51a.
Nađe se po štogod, dodije prosijavat.^, ^

[vinx]

https://www.academia.edu/9658451/Bibliografija_radova_Glasnika_Zemaljskog_muzeja_priru%C4%8Dnik_za_studente_historije_i_arheologije_

str.10

GZM 1892
Vjenceslav Radimsky,
Razvaline na brdu Kame
 šnici kod Livna,
sv. III., str. 226 –227


Ova Razvaline je(su)  Razvala?
43.869163, 17.054733 43.788145, 16.811656

Nešto mi se ne da (pro)naći ove GZM iz 1892(1,2,3,4).Ne ide.

[glonga]

Spominjano već na temi. Nije ih ni on našao.
GZM

Kod: [Odaberi]

http://www.bosniafacts.info/downloads/elibrary/viewcategory/15-glasnik-zemaljskog-muzeja-bosne-i-hercegovine-1889-2009Ne znam radi li ovo. jDownloads i nije nešto pouzdano.

Taj članjak/crtica iz GZM1892 je u WMBH1894. Isti.

Radimski je ukrao Delminium. Po zadatku. Pa ga podmetnuo u Županjac.

Hoernes našao Stari Grad, on nije.
Hoernes objavljuje stvar 1882. ko slon u caklari.
Sitzunsgberichte PHC nr. 99. 1882
https://archive.org/stream/sitzungsbericht30klasgoog#page/n5/mode/2up
Stari Grad
https://archive.org/stream/sitzungsbericht30klasgoog#page/n997/mode/2up
1878. se tek ušlo.
Beč priprema specijalca sa Szombatyem. Konjinu i konjušara bečkog.
Stvar s Deminiumom treba držat pod kontrolom.
1894. Hoernes se ko urednik GZM-a posiplje pepelom i objavljuje članak Radimskog u kojem Staroga Grada na Kamešnici nema. Oba su živa i Radimsky i Hoernes.
Urednik
https://archive.org/stream/bub_gb_s7UtAAAAYAAJ#page/n1/mode/2up
Članak
https://archive.org/stream/bub_gb_s7UtAAAAYAAJ#page/n77/mode/2up
U 12 godina, dobro Radimsky "stiže" 1885., u 9 godina se puno toga dalo potaracat.

Nisu to te Razvale. Orguz i Prolog su i 1878. bili i strancu jasno različita naseljena mjesta, od Čuklića i Lipe, da ne rečem i Ćesanlija (od chiesa (tal.) - crkva, a ne Ćosanlija od ćosati.)

[vinx]

Vidio i jasno.
Poštrokat će se to.
Nego eto da si ti sa ovom mojom štrokalicom tamo...npr u Srđevićima(ili Bila...neka druga točka?)si.U koju bi ti točku akcentirala

Uzput će i onaj"mali roman logorčić"? biti.Pa...što se stigne,a stiće se.

I ako ima što još putom "pokupiti".Slobodno.Po tebi.Ono da se ne zuji brezveze.

[glonga]

Proša sv. Jure. Valjda su i Lijevnjani zabusili.
Ovo valjda nije od izgradnje kanala
43.765944,16.906016
Ima na temi točaka po Čukliću i Ćesanilijama pa i oko kanala nedaleko od ove točke, ali po selu je to oko tuđi kuća a izvan sela triba pričekat kasnu (i sušnu) jesen.
Tu je najbolje prije nafatat domorodaca i ne ulićat bez nji.
Kakono?
Je li on priko Privale — kani ga se.

[glonga]

"Na glavici brda Kamešnice leže razvaline starog gradića u rijetkoj jelovoj šumi, a nešto niže pri obronku ostanci kasnije sagragjenog grada."

Stari Grad s mosta na kanalu otprilike
ksg.kml

Kod: [Odaberi]

<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<kml xmlns="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:gx="http://www.google.com/kml/ext/2.2" xmlns:kml="http://www.opengis.net/kml/2.2" xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom">
<Folder>
<name>ksg</name>
<open>1</open>
<Document>
<name>most-stari-grad-194</name>
<open>1</open>
<Camera>
<longitude>16.903831</longitude>
<latitude>43.762297</latitude>
<altitude>702</altitude>
<heading>194</heading>
<tilt>90</tilt>
<roll>0</roll>
<altitudeMode>absolute</altitudeMode>
</Camera>
<StyleMap id="m_ylw-pushpin">
<Pair>
<key>normal</key>
<styleUrl>#s_ylw-pushpin</styleUrl>
</Pair>
<Pair>
<key>highlight</key>
<styleUrl>#s_ylw-pushpin_hl</styleUrl>
</Pair>
</StyleMap>
<Style id="s_ylw-pushpin_hl">
<IconStyle>
<scale>1.3</scale>
<Icon>
<href>http://maps.google.com/mapfiles/kml/pushpin/ylw-pushpin.png</href>
</Icon>
<hotSpot x="20" y="2" xunits="pixels" yunits="pixels"/>
</IconStyle>
</Style>
<Style id="s_ylw-pushpin">
<IconStyle>
<scale>1.1</scale>
<Icon>
<href>http://maps.google.com/mapfiles/kml/pushpin/ylw-pushpin.png</href>
</Icon>
<hotSpot x="20" y="2" xunits="pixels" yunits="pixels"/>
</IconStyle>
</Style>
<Placemark>
<name>k-sg</name>
<styleUrl>#m_ylw-pushpin</styleUrl>
<LineString>
<tessellate>1</tessellate>
<coordinates>
16.90397078982068,43.76240649645069,0 16.89368281869154,43.7345821174461,0
</coordinates>
</LineString>
</Placemark>
</Document>
</Folder>
</kml>

Iz IMG_0140