Autor Tema: GABELA-Mogući ostaci mitske Troje?  (Posjeta: 885 )

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
GABELA-Mogući ostaci mitske Troje?
« : 15 Kolovoz 2016, 23:08:33 poslijepodne »
http://megaliti-hercegovina.blogspot.ba/2016/08/u-gabeli-kod-crkve-svstjepana-otkriveni.html?m=1

 ...Iz ovog opsežnog autorovog teksta i brojnih fotografija, kao i ranijih neprocijenjivo vrijednih pronalazaka na ovom prostoru poput reljefa u stijeni braće Dioskura, može se vrlo pouzdano zaključiti, a to je i teza autora ovih redaka, da se ustvari pravi ilirski (ilirsko-helenistički) emporij ili trgovište koje je opisano u kultnom dijelu grčkog putopisca Pseudoskilaka - Periplus (oplovidba) iz 4.st.pr.Kr. - ne nalazi u antičkoj Naroni u Hrvatskoj kod Metkovića već upravo na prostoru ove Doljanske gradine neposredno iznad rijeke Neretve. Naime, jako je važno naglasiti kako postoje upravo brojni i nepobitni dokazi koji idu u prilog ovoj tezi, tj. ustvari tome da je u arheološkom kontekstu ovog prapovijesnog razdoblja Hercegovini 'ukraden', 'premješten' ili prisvojen Pseudoskilakov drevni emporij u Naronu, gdje naravno on tamo niti ne pripada jer se tamo niti ne nalazi. Kao ključne dokaze možemo prosvijetliti sve čitatelje ovih redaka i navesti to: da na prostoru antičke Narone (današnje selo Vid kod Metkovića) nisu pronađeni artefakti i pokretni nalazi stariji od 3 i 4.st.pr.Kr., zatim to da se na prostoru Doljanske gradine nalaze tipični ilirsko-helenistički megalitski bedemi koji su upravo karakteristični za period između 7 - 3 st.pr.Kr., te vjerojatno najbitniji dokazi su nevjerojatna i obilna količina prapovijesne helenističko-antičke keramike i ostalih predmeta na prostoru gradine u Doljanima, što bez ikakve sumnje i bespogovorno dokazuje da je prostor današnje Doljanske gradine bio vrlo važno drevno mjesto u periodu 5 i 4.st.pr.Kr.na kojeg se odnosi upravo opisani Pseudoskilakov gornji emporij na Neretvi. Možemo nadalje samo zamisliti kakva bi se prava arheološka čuda otkrila kad bi domaći ili strani arheolozi krenuli detaljno istraživati i iskopavati širi prostor i ove Doljanske gradine, ali isto tako i impozantne gradine kod sela Gorica neposredno sjevernije od Gabele.
A da se upravo na prostoru same Gabele tj.na širem prostoru ''Salinas Price-ove Troje'' nalaze ostaci prapovijesnih zidova jednog potpuno nepoznatog drevnog grada, tj.neregistrirane prapovijesne gradine, pokazuje nedavni autorov pronalazak, ustvari otkriće sustava suhozidnih bedema od mjestimično klesanog kamena uzidanog u tzv.ciklop metodi s mjestimičnim megalitskim karakterom, na istaknutom zapadnom gabelskom brijegu kod katoličkog groblja i crkve sv.Stjepana, što je na potpuno drugom i suprotnom kraju Gabele od mletačke utvrde i ranije ''Salinas-Price-ove Troje'' ustvari grada Ilija. Još tijekom prethodno opisanog obilaska i razotkrivanja Doljanske gradine tijekom proljetnih mjeseci, autor je na specijalno načinjenim fotografijama od ove gradine u pravcu Gabele, zamijetio da čitavom Gabelom svojim oblikom i položajem daleko najviše dominira brdo na čijem se vrhu nalazi crkva sv.Stjepana. Daljnjim pregledom fotografija, te paralelnom analizom avionskih i satelitskih snimaka, autor je uvidio da se neposredno podno istočnih, južnih i jugozapadnih strana vrha brda gdje je crkva pružaju ruševine prapovijesnih bedema i drugih nepoznatih građevina. Nedavnim dolaskom na lice mjesta i detaljnijim terenskim pregledom pronađeno je i više od pretpostavljenog te očekivanog. Naime, neposredno podno istočnog ruba davno ozidanog i izbetoniranog groblja jugoistočno od same crkve pronađen je te potom snimljen uistinu tipični prapovijesni ili drevni-antički bedem koji je, iako danas u velikoj mjeri razrušen, jasno vidljivo izgrađen od poligonalnih klesanaca postavljenih u dva vanjska lica sa središnjom ispunom od sitnijih kamenja. Dolaskom do jedne, padinski niže, sekcije ovog drevnog bedema, s njegove vanjske strane te naknadnim razmicanjem guste obrasle vegetacije na vidjelo je 'izronio' uistinu pravi i tipični antički bedem izgrađen od fino klesanih kamenih blokova osrednje veličine s više stranica (poligonalni stil), koji su međutim jako precizno u tzv.ciklop metodi bez veziva složeni u zid. Još daljnjim naknadnim obilaskom najnižeg kraka ovog zida pronađeni su dijelovi pravog megalitskog bedema od ogromnih, mjestimično i preko tone teških, kamenih blokova temeljem čega se sasvim jasno razlučuje kako je riječ o pravom prapovijesnom gradinskom bedemu. A da je ovaj bedem samo jedan od mnogih koji se prostiru i koji su se prostirali još u prapovijesnom dobu po čitavom ovom brijegu, kako na padinama tako i posebice na vršnom dijelu brda gdje je čitav taj gradinski dio posve prekriven još ranije izgrađenim kompleksom katoličkog groblja, crkve, i ostalih objekata. Idući i probijajući se kroz gusto mediteransko zimzeleno grmlje vršnim dijelom padine brijega prema zapadnim stranama, pronađen je jasno razlučivi prapovijesni gradinski megalitski bedem s mjestimičnim bolje isklesanim kvaderima i poligonalnim blokovima, koji gotovo sigurno predstavlja jednu južnu sekciju vanjskog prstenastog bedema ove nepoznate gradine. Naime, upravo na ovom dijelu jasno se može zapaziti kako se ovaj drevni megalitski bedem prostire ispod novijeg betonskog visokog rubnog zida groblja, što samim time pokazuje i dokazuje činjenicu da su nažalost najmonumentalniji gradinski dijelovi, bedemi, građevine, pa i sami akropolski dio ovog prapovijesnog grada, u potpunosti trajno zatrpani ispod ogromnog betonskog kompleksa sa grobljem, crkvom, kapelicom i ostalim građevinama ili kućama što se sve danas nalazi  na vrhu ovog impozantnog gabelskog brijega. U kontekstu svega pronađenog, posebice svih ovih prapovijesno-antičkih suhozidnih bedema i građevina, jako je bitno navesti i to kako čitav prostor uokolo ovih zidova, kako na površinama kulturnih slojeva između samih zidova, tako i unutar ili na samim zidovima, sadrži veliku količinu prapovijesne i antičke keramike, odnosno dijelove raznoraznih grnačarijskih posuda, amfora i slično. Među svim ovim keramičkim ostacima, prema autorovom izravnom terenskom uvidu i pretpostavci dominiraju ostaci amfora najvjerojatnije željeznodobne starosti tj.iz perioda helenizma. No, jako je bitno naglasiti kako su upravo uz same gradinske bedeme, a dijelom čak i unutar njih, pronađeni dijelovi prapovijesne i to prilično sigurno brončanodobne keramike, što maksimalnu kronološku dataciju čitave ove gradine stavlja u brončano doba, a što je samim time podudarno upravo vremenu kad se vodio čuveni Trojanski rat. A nadalje, da ni u ovom svemu nije niti blizu kraj, autor je na još zapadnijem padinskom dijelu podno dijelova suhozidnih bedema pronašao tipične prapovijesne megalite odnosno ogromne i preko tone teške komade kamena koji su jasno vidljivo na blago nagnutoj i zaravnjenoj vapnenačkoj plohi specijalno postavljeni u krug
. ....

Pa eto tko voli nek izvoli.
« Zadnja izmjena: 15 Kolovoz 2016, 23:16:31 poslijepodne vinx »

Offline geoherc

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 201
zanimljiva KNJIGA! Troja-versus-(Pra)Slaveni
« Odgovori #1 : 16 Kolovoz 2016, 18:01:15 poslijepodne »
vezano za tematiku, podrobno pročitajte, mislim vidjet ćete, filozofija jest, pa neko može vako, neko tako, neko treći nako, neko stoti stoto - razmišljat o ovom -- ali bitno je da je čovjek napiso i ovu teoriju--velim opet puno je paralela pa bacite okice:
https://www.scribd.com/doc/32908052/Branko-Vukusic-O-Trojansko-Slovenskoj-Misteriji

Offline geoherc

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 201
Druge -NE-HISARLIK-TROJE, forumi,teze,diskusije..
« Odgovori #2 : 17 Kolovoz 2016, 18:57:04 poslijepodne »
Vrrlo je zanimljivo kako pored 'naše' Gabelske Salinas Priceove teorije o mogućoj Troji, postoji za divno čudo još dooosta itekako fiinoo i detaljno pa i argumentirano opisanih DRUGIH teorija za moguće druge lokacije Troje--tj.vrrlo je simptomatična i fake-blizu teza za Hisarlik, a kao neke od ovih drugih teza evo zanimljive vezane za također Tursku aali doosta dispozicionirano u odnosu na Hisarlik - i to južnije kod Fethiye a druga je vezana za otok Lezbos -pa koga zanima Troja odnosno Ilijada i Homer nek baci okice, a iza toga su zanimljive diskusije između jednog lika iz Okučana i jednog našeg Ljubušaka, gdje je lik iz Okučana -pseudonim 'Grga' razvio teoriju o Troji u Skadru a naš Ljubušak ima hmmmm jednu posve neeuobičajenu tezu da je Ilijadu napisao ni više ni manje već prorok Jeremija a da to nema veze s Trojom i tamo opisanim već je to skrivena mapa do Zavjetnog kovčega hhhmmm---?? neznam 'kaj' bi rekao na ovo hehe ---ali pogledajte svakako ovo:
http://www.paabo.ca/papers/LycianTroy.pdf
http://thetroydeception.com/discovery/10reasons
http://slobodni.net/t124281/
http://www.vumidet.net/forum/showthread.php?t=3921

Offline geoherc

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 201
rijedak INTERVJU SA SALINAS PRICE-om-iz-2002!!
« Odgovori #3 : 05 Rujan 2016, 12:14:29 poslijepodne »
iako se guglanjem može naći na tone tekstova koji spominju Salinas Price-a i njegovu teoriju o Troji u Gabeli -- evo nešto sasvim rijetko, i vrlo zanimljivo -- jedan davni intervju s njim prije 14 godina -- doduše slova č,ć.ž,š,đ su upitnici ali se lako može pročitati šta čovjek veli -- pa ko voli nek izvoli:
http://www.nin.co.rs/2002-07/25/24262.html

Offline geoherc

  • Iskusni forumaš...
  • Postova: 201
Troja--još nešto s neta...
« Odgovori #4 : 24 Listopad 2016, 15:50:54 poslijepodne »
za one kojima je ovo zanimljiva tematika, a za one kojima nije, preskočite ovo:
http://fishcalledsanda.blogspot.ba/2013/05/illyria-and-troja-phrygians-are.html