Autor Tema: Sekta bosanskih krstjana  (Posjeta: 5294 )

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Sekta bosanskih krstjana
« : 06 Studeni 2013, 22:17:27 poslijepodne »
Glede i ovtopik. Na svakoj temi. Na svim koracima. Koliko puta tribaš proštit Bilinopoljsku Abjuraciju?

Josip Vajdner. Intervju s dr. fra Andrijom Zirdumom. Katolički tjednik.^ croportal.ba. 2013-10-31 20:00^

»Možemo li govoriti o bogumilima u doba pada Bosne? Jesu li oni već bili nestali s političke i društvene scene?

Svako važno pitanje iz povijesti ima svoj razvoj dok se približno ne dođe do rješenja. Tako je to i s pitanjem Crkve bosanske. Ono je stoljeće i pol zauzimalo prvo mjesto u historiografiji južnoslavenskog prostora. O tomu je objavljeno nekoliko stotina knjiga, stručnih rasprava i priloga. A o toj problematici sačuvano je svega nekoliko desetaka, svima više-manje, dostupnih izvora; rezultati istraživanja su različiti, ponekad oprečni. Takve stavove i neznanstvena tumačenja uvjetovala su prethodna opredjeljenja istraživača temeljena na različitim nacionalnim, vjerskim, političkim i ideološkim polazištima. Neki su, u nedostatku i manjkavosti poželjnih dokumenata, prepisivali ili se suviše oslanjali na rezultate sličnih pojava na Istoku ili na Zapadu, te ih olako presadili na bosansko-humsko tlo.

Prigodom 800. obljetnice skupa na Bilinu polju, održan je veliki međunarodni skup u Zagrebu pod nazivom Fenomen Crkve bosanske, čija je građa tiskana, Sarajevo – Zagreb, 2005., na 686 str. Za tu su prigodu na hrvatski jezik prevedeni svi relevantni izvori: Franjo Šanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13.- 15. stoljeća), Zagreb, 2003.

Nakon svega može se dosta pouzdano reći – bogumilstva u Bosni uopće nije bilo. Bosanski su krstjani bili redovnici sljedbenici Ćirila i Metoda. Oni su slijedili redovničko pravilo sv. Bazilija, i svaki se od njih slobodno mogao opredijeliti za stroži ili blaži njegov oblik. Uz prilično razjašnjena najvažnija pitanja srednjovjekovne Bosne, budućim povjesničarima i politolozima ostaje istraživati kako se sve bosansko-humskim krstjanima, naročito u prošlom stoljeću, manipuliralo zbog dnevno-političkih potreba s političkih, vjerskih i ideoloških polazišta.«

Evo ga brale s najnevjerojatnijom od sviju najnevjerojatnijih manitošćina: bogumilstva u Bosni uopće nije bilo.
Na starome smo forumu od ovome lomili koplja, pa je red da se tema i nastavi. Dokazat ćemo da je bogumilstva u Bosni bilo (ne nužno da su bogumili i bosanski krstjani jedno te isto). Dalje ćemo ponovo dokazati da su bosanski krstjani bili heretici.
Neka igre počnu.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #1 : 07 Studeni 2013, 22:08:58 poslijepodne »
Intervju s dr. fra Andrijom Zirdumom.
croportal.ba. 2013-10-31 20:00^

Nakon svega može se dosta pouzdano reći – bogumilstva u Bosni uopće nije bilo.

Doznali smo naime, kada je nedavno naš časni brat [Bernard] splitski nadbiskup istjerao iz Splita i Trogira ne mali broj patarena, da je odlični muž Kulin, ban bosanski, njihovoj zloći dao ne samo sigurno skrovište, nego i potporu, i njihovoj opačini izlažući svoju zemlju i samoga sebe, njih je častio kao katolike, dapače više nego katolike, zovući ih posebno kršćanima.

(Papa Inocencije III., 1200. godine)

Mnogi od onih bosanskih krivovjeraca, koji su slijedili vjeru patarenski, čuvši riječ Božju, obraćaju se na vjeru rimsku.

(sv. Ivan Kapistranski u pismu papi Kalistu III., 4.7.1455.)

U Bosni...su veoma jaki krivovjerci, koji se zovu manihejci, veoma zao rod ljudi, koji uče, da postoje dva počela bića, jedno zlih, a drugo dobrih. Ne priznaju prvenstvo rimske crkve, niti uče da je Krist jednak i istobitan s Ocem.

(Papa Pio II u 16. poglavlju djela Cosmographia)

Sasvim dovoljno da pobije Zirdumove 'činjenice', ili ponovimo za njim: Za povjesničare nije bilo dvojbe jer su činjenice najtvrdoglavije.
Bosna nije papama priko svita, a pape i svetci barem 'ipriub' razume što je što u duhovnim stvarima. Jelde.

« Zadnja izmjena: 07 Studeni 2013, 22:13:09 poslijepodne Potjeh »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #2 : 08 Studeni 2013, 01:26:07 prijepodne »
»Prigodom 800. obljetnice skupa na Bilinu polju, održan je veliki međunarodni skup u Zagrebu pod nazivom Fenomen Crkve bosanske, čija je građa tiskana, Sarajevo – Zagreb, 2005., na 686 str. Za tu su prigodu na hrvatski jezik prevedeni svi relevantni izvori: Franjo Šanjek, Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13.- 15. stoljeća), Zagreb, 2003.

Nakon svega može se dosta pouzdano reći – bogumilstva u Bosni uopće nije bilo.«^

Obrati se Šanjeku, nakon što pročitaš njegov rad (i zbornik Fenomen Crkve bosanske. 2005.).

Ako š čitat s interneta počmi od Vandala i Gajzerika.
http://en.wikipedia.org/wiki/Vandals
Nastavi s inkvizicijama
http://de.wikipedia.org/wiki/Inquisition
Rvacki članjak je puno ubožniji
http://hr.wikipedia.org/wiki/Inkvizicija
Začini malko s Torkemadom
http://en.wikipedia.org/wiki/Tom%C3%A1s_de_Torquemada

Ko te je učijo književnost?
Je s ti ikad čuo za nešt što se zvalo 'povijesna uvjetovanost književnog djela'?

Ko te je učio pristojnost? Pristojno je u raspri pristojno referencirat citate.
Gdje tvoj potencijalni, strpljivi, voljni… sugovornik može nać citate iz tvoga upisa?
Navod za Inocencija III. online prilično neprovjerljiv.
Prvi po Guglu — muško. Ime mu Mileva. Radio Mileva.
http://www.iltizam.org/tekstovi/read/1931/
Podbilužka 3
»Theiner, Mon. Slav. Merid. I 12; Cod. dipl. II 351.«
Opseg I (Knjiga 1) Mon. Slav. Merid. nije Theiner nego Ljubić i odnošaji do Mletačke Republike.
http://books.google.com/books?id=q_kwAQAAIAAJ
Opseg II Codex diplomaticus pokriva dokumente od 1271. — 1309.
http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=1293&page=0
Str. 351 govori o dva prometa pravima na dva vinograda
http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=1293&page=368

vs.

»324.
1200, 11. oktobra. Lateran.
Inocencije III. papa opominje kralja Mirka, da progoni bana Kulina zaštitnika heretika i nametnika u Zadru Nikolu nekada hvarskoga biskupa.«
http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=1274&page=383


»Accepimus autem, quod cum nuper venerabilis frater noster (Bernardus) Spalatensis archiepiscopus Patarenos поп paucos de Spalatensi et Traguriensi civitatibus effugasset, nobilis vir Culinus banus Bossinus iniquitati eorum поп solum tutum latibulum, sed et presidium contulit manifestum, et perversitati eorundem terram suam et se ipsum exponens ipsos pro catholicis, immo ultra catholicos honoravit, vocans eos autonomasice (!) christianos.«
http://dizbi.hazu.hr/?vdoc=1274&page=384

Ostavimo na stranu dokazivanje postojanja i autentičnosti tvoga citiranja Inocencija III.

Naimen, ako ti iz iskaza:
»Doznali smo naime, kada je nedavno naš časni brat [Bernard] splitski nadbiskup istjerao iz Splita i Trogira ne mali broj patarena, da je odlični muž Kulin, ban bosanski, njihovoj zloći dao ne samo sigurno skrovište, nego i potporu, i njihovoj opačini izlažući svoju zemlju i samoga sebe, njih je častio kao katolike, dapače više nego katolike, zovući ih posebno kršćanima.«,
zaključuješ da je u Bosni Kulina bana bilo patarena, onda žali Bože vrimena i živaca, za priupitat te je li Inocencije III. bio krivo obaviješten i ko ga je potpuno ili djelomice nakrivo obavijestio.
U čijoj je svjetovnoj vlasti tada bio grad Split?
Dokle se prostirala Splitska metropolija?
Jesu li sve biskupije te metropolije bile pod istom svjetovnom vlasti?
Komu je (sve) bilo u interesu oklevetati Kulina i zašto?
Koje biskupije i koje metropolije još pokrivaju zemljicu Kulina bana?

I gdje su izvješća o postupanju ili nepostupanju bilo koje mjesno mjerodavne biskupske inkvizicije?

Tužakanja su tužakanja. Postupanje je postupanje. Zapis o postupanju je zapis o postupanju. Jedini dostupni zapis o postupanju je Bilinopoljska Abjuracija. I di je u njoj hereza?

Bjaaaži.

Ne moš gredu dotrat za teljuga.

Priko svita je i ured u brodogradilištu navozu brodogradilišta kad kancelarijskog pacova izvješćuju dva ili više zavađenih škverana.
Uzput, koliko dana jahanja ima od Imackog do Splita?
Džaba ti je ćoravu namigivat, gluvu prdit… ma koliko smrdilo… muva brez krila ne čuje…
« Zadnja izmjena: 08 Studeni 2013, 02:26:16 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #3 : 08 Studeni 2013, 02:46:40 prijepodne »
Doklen su mogli dobacit Gajzerikovi arijanci? Aj nek ji je se nekoliko i napenalilo u Split na špic Bernardinu…
Ko je kralj Mirko?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Emerik,_hrvatsko-ugarski_kralj
Ko je Bernard?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bernard_iz_Perugie
I moš li svezat Mirka, Bernardina, Nikolu hvarskog, IV. križarsku bojnu i Zadar 1202.?
Stra te i pomislit da nije IV. križarska bojna spržčila Zadar već Bernardin ili neko sličan? Mišlju, riječju, djelom, propustom?
Jesu li SFOR-ovi tenkovi spržčili Ercegovačku banku? Ili kakvi domaći doznajci od kojih su doznali nešto oni koji su mogi poslat tenkove na banku (dvaput?)?

Moš li ti razlikovat prve od zadnjih izvora? Povezat makar dvi činjenice iz jednog izvora (ili dva ili čak više od dva izvora)?
"Doznali smo" = "rekla-kazala"?
Znaš li koju težinu ima u diplomatici sintagma "doznali smo"? Znaš li ti uopće čitat?
Je li to "doznali smo" — neprevarljiva spoznaja o bitnim pitanjima vjere?
Što je to Bernard pripremio za Četvrti lateranski sabor? Monolog? Recitaciju? Zaključak?
»3.-4. kanon: Odluka o načinju postupanja protiv heretika i njihovih zaštitnika, uključujući i odredbu da će "katolici koji su na se preuzeli križ iskorijenjivanja heretika uživati oproste i povlastice kakvi se dodjeljuju onima koji se bore za Svetu zemlju"«
http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cetvrti_lateranski_sabor

En ti oblak unjerski!
I mletački byTheWay!

Sv. Ivan Kapistran.
Za uvod u razmatranje (u žalosnom otajstvu) što se sve događa s mislima, pisanim i izgovorenim riječima i djelima svetaca i blaženika u starom pokvarenom i vrlom novom svijetu, ilustracije radi, podastirem:
Mostarska ANTIFA želi uklanjanje Stepinčeve ulice.^ poskok.info 5. 11. 2013.

Pio II.
Uvijek je pijo drugi.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pio_II.
Zašto li Matije Korvina nema na kongresu u Mantovi? Di taj manta? Na stranu što nema ni rimskog cara Vridrika III., ni vranćeskog Karla VII. Šta no veli Toma Akvinski o ratu? O valjanom razlogu? Valjani razlog za pohod na Bosnu prije pada pod Turke je — hereza. Poslije pada Bosne pod Turke ponestalo je volje i ili valjanih razloga?
« Zadnja izmjena: 08 Studeni 2013, 03:27:30 prijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #4 : 08 Studeni 2013, 22:40:24 poslijepodne »
Nastavi s inkvizicijama
Glongane, što se ložiš. Ako zagoriš šapnit ću ja Torquemadi dviriči, nek braniš ono prološko sralo. Ne brini.

Ko te je učio pristojnost? Pristojno je u raspri pristojno referencirat citate.
Gdje tvoj potencijalni, strpljivi, voljni… sugovornik može nać citate iz tvoga upisa?
'Ona Jugoslavenčina', a ti znadeš koji je to. Napisa je knjigu: 'Bogomilska crkva bosanskih krstjana'. Samo sam vadio citate. S osnovnom se tezom knjige ne slažem. Imade tu još puno lipi stvari. Nastavit ćemo u revijalnom tonu...

Bjaaaži.
Ne moš gredu dotrat za teljuga.
Rečider svom Potjehu jesu li citati vele zabolili?



Priko svita je i ured u brodogradilištu navozu brodogradilišta kad kancelarijskog pacova izvješćuju dva ili više zavađenih škverana.
Uzput, koliko dana jahanja ima od Imackog do Splita?
Džaba ti je ćoravu namigivat, gluvu prdit… ma koliko smrdilo… muva brez krila ne čuje…
Jašta jašta, a kliko imade do sjeverne Afrike i Carigrada, pa se znade i još tisuću godina prija ovoga ko je koju erezu širijo. Ne ćete da čujete. Gluvoprdast si Glongane. Kancelarijski pacov uputi nižeg kancelarijskog pacova da obuče trliš, nabije kacigu i izvidi stanje na navozu.

Pio II.
Uvijek je pijo drugi.
« Zadnja izmjena: 08 Studeni 2013, 22:43:13 poslijepodne Potjeh »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #5 : 13 Studeni 2013, 21:36:07 poslijepodne »
Misliš da je Glongina priznala gole činjenice? Ja ne mislin. Gonjamo se mi godinama. Tvrda je to glava.
Daklem, oni tvoj ujka Cirdum (a nije od Poššja) ne voli da se piše da je bilo dvopočelnika bogumila u Bosni.
A, kako vidimo, bilo je. Bilo je tute svake mišancije. E, ali ne mere bit da su krstjani bili bogumili, jerbo su štovali tijelo i nad tijelo mećali stećak. A na njemu se pleše, a imade i križa i polumiseca. Mišanca.
Odlutali su bili naši pređi od vire rimske i stećke mećali. A Bosna bila i u Imockom. I u Zmijavcin. I stećaka bilo. A bilo vire rimske prija Rvata, naša bazilika s početka 6. stoljeća. Ko je sorio? Rvati morebit. Pa sada tamo mise nemamo, a slavimo svetoga Lovru jerbo je usrid lita i jerbo nan se jedan od važniji stećaka zva 'Lovrin greb', pa maštoviti rekli da se Lovre ukopa u Zmijavcin. Oh my God, koji nesporazumak. Pisa Ljubo da na stećcin na Balinjači jedino koji naš pravoslavni upali sviću za dušu. Eretici ka i oni. Naši ne pale. Kontaju da su nam pređi bili barabe eretične, al ne će da javno reknu. Nego ko đoja ništa ti se ne zna. A znade se. Sve se znade. Al niko ne će rekne da je kurbin sin. Tako ti je to. 
« Zadnja izmjena: 13 Studeni 2013, 21:48:13 poslijepodne Potjeh »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #6 : 13 Studeni 2013, 22:03:00 poslijepodne »
U poruci papi Martinu V od 9.travnja 1428 bosanski kralj Tvrtko II tuži se, da "neki njegovi neprijatelji otvaraju usta ocrnjivanja, da on odobrava laži nevjernika i raskolnika zato što je njihov kralj". Kralj nadalje kaže, da je on poslušan sin katoličke crkve i da njezine čine i obrede vrši i da će ih ubuduće vršiti.* Ovom izjavom kralj Tvrtko II ispovijeda, da je on katolik, iako su njegovi podanici krivovjerci (bosanski krstjani) i u istočnom dijelu kraljevstva, u Podrinju i Travunji, raskolnici.

Fra Dominik Mandić: Bogomilska crkva bosanskih krstjana, 2.izdanje, Ziral, Chicago-Roma-Zurich-Toronto, 1979.

* "...quidam sui emuli labia detractionis apperiunt, asserentes ipsum pro eo, quod infidelium et scismaticorum huiusmodi rex est, eos in ipsorum errore confovere. Cum tamen sancte Romane ecclesie obediens et fidei catholice cultor prout gestorum in ritibus eiusdem fidei catholice per eum observatis, quousque observat ut vult et tenetur observare de presenti et in futurum evidens experientia... docet..." THALLOCZY, Studien 142.

« Zadnja izmjena: 13 Studeni 2013, 22:05:36 poslijepodne Potjeh »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Dòra Ivana z Gàre
« Odgovori #7 : 14 Studeni 2013, 00:46:24 prijepodne »
…Ovom izjavom kralj Tvrtko II ispovijeda, da je on katolik, iako su njegovi podanici krivovjerci (bosanski krstjani) i u istočnom dijelu kraljevstva, u Podrinju i Travunji, raskolnici. …

Gdi to Tvardko II spominje Podrinje i Travunju?
Thalloczy je Unjer. Oblak ti unjerski. Lajosz.
Narečena str. 142.
»… Beatissime Pater. Cum devotus vester orator Stephanus Thewerkho Dei gratia rex Bozne in medio infidelium et scismaticorum dicti regni sui incolarum et habitatorum regali jurisdictione utatur et habitet, quidam sui emuli labia detractionis apperiunt, asserentes ipsum pro eo, quod infidelium et scismaticorum huiusmodi rex est, eos in ipsorum errore confovere. …«

Thalloczy, Lajosz, Ludwig kasnije na str. 143. "znanstveno" zaključuje da se u zemlji nalaze nevjernici i šizmatici. I bez diplomatike, kad se pročita prva rečenica iza invokacije, znači li ona da Tvardko priznaje postojanje nevjernika i šizmatika u svomu kraljevstvu? Gdi je tu Podrinje i Travunja u cijelom tekstu?
Thalloczy nadalje "znanstveno" tvrdi da su nevjernici=bogumili/patareni, a šizmatici=ortodoksni.
Zar već nije bilo Turaka u Bosni i zar oni nisu pogodniji u toj "znanstvenoj" izumljanciji za 'nevjernike' od bogumila/patarena, ako već po nijihovim (Thalloczy, Mandić) čitanjima Tvardko tvrdi da ima takve u kraljevstvu (a ne da ga nieki ocrnjuju da drži takve u kraljevstvu i — nadalje — 's kim si — taki si')?

Koliko je tebi nako vjerodostojan (i dobronamjeran) Mandić kad navodi Thalloczy-ja kao izvor s obzirom da mu je doslovno pod rukom toliko vremena bio Thalloczy-jev izvor?
Podbilješka 1., na str. 142.
»Rom. Vatikan. Arch. Supplicationes Martini V. Annus X. T. IV. Fol. 217/a.«
Je l' on nadoštikl'o Podrinje i Travunju na Thalloczy-ija?

Konačno, onaj skup na temu je napravljen 2005. Mandić je pisao 1979. Imao je pod rukom prve izvore, a pisao je po zadnjim izvorima. Šta, nako, mišliš — zašto?

I di ti je dokazni matrijal za tvrdnju koju provlačiš da su se pod stećcima pokopavali bogumili, patareni, krivovjerci… heretici?

Trebamo li ja i ti ovdje ponovo proć ono o čem govori pra Zirdum?
»O tomu je objavljeno nekoliko stotina knjiga, stručnih rasprava i priloga. A o toj problematici sačuvano je svega nekoliko desetaka, svima više-manje, dostupnih izvora; rezultati istraživanja su različiti, ponekad oprečni. Takve stavove i neznanstvena tumačenja uvjetovala su prethodna opredjeljenja istraživača temeljena na različitim nacionalnim, vjerskim, političkim i ideološkim polazištima.«^
Nekoliko stotina knjiga teksta ovdje nakeljit?
Oprečno protumačit svaki od nekoliko desetaka izvora?
Suprotstavit se tvrdnjama međunarodnog skupa Fenomen Crkve bosanske izloženim u objavljenoj građi s toga skupa 2005.?
Kako je Šanjek preveo to Tvardkovo pismo kojeg tolmače Mandić i Thalloczy?
Franjo Šanjek. Bosansko-humski krstjani u povijesnim vrelima (13.- 15. stoljeća). Zagreb. 2003.
A kako ga ti prevodiš?
Konačno, je li Tvradko ili mjesno mjerodavna biskupska inkvizicija i službujući inkvizitor (od 4. 11. 1184.) mjerodavan reć nešto relevantno o nevjernicima ili pak herezi u svomu kraljevstvu odnosno svojoj biskupiji? Konačnije, zar papa i papinska inkvizicija (Grgur IX. od 1227. pa od 8. 2. 1231.) ( a Tvardko piše 9. 4. 1428.) nisu mjerodavniji za te stvari od Tvartka kao i onih koji ga sudobno (i posmrtno, do danas pa i šire) pànjkaju?

Uzput. Po Thalloczy-jevu naslovu i po samom meritumu písma, to nekakve histerične babe kùdile Tvrtka kad je tijo oženit liepu Dóru, Ivana z Gàre kćer (u akuzativu od kći).
« Zadnja izmjena: 14 Studeni 2013, 01:09:26 prijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Dòra Ivana z Gàre
« Odgovori #8 : 18 Studeni 2013, 18:49:56 poslijepodne »
Gdi to Tvardko II spominje Podrinje i Travunju?
...
Thalloczy, Lajosz, Ludwig kasnije na str. 143. "znanstveno" zaključuje da se u zemlji nalaze nevjernici i šizmatici. I bez diplomatike, kad se pročita prva rečenica iza invokacije, znači li ona da Tvardko priznaje postojanje nevjernika i šizmatika u svomu kraljevstvu? Gdi je tu Podrinje i Travunja u cijelom tekstu?
Nigdi. Nema Podrinja i Travunje u latinskom tekstu vengo je to Mandićev komentar. Lipo san i podapisa fra Mandića pod komentar na hrvatskome.

Thalloczy nadalje "znanstveno" tvrdi da su nevjernici=bogumili/patareni, a šizmatici=ortodoksni.
Zar već nije bilo Turaka u Bosni i zar oni nisu pogodniji u toj "znanstvenoj" izumljanciji za 'nevjernike' od bogumila/patarena, ako već po nijihovim (Thalloczy, Mandić) čitanjima Tvardko tvrdi da ima takve u kraljevstvu (a ne da ga nieki ocrnjuju da drži takve u kraljevstvu i — nadalje — 's kim si — taki si')?

Koliko je tebi nako vjerodostojan (i dobronamjeran) Mandić kad navodi Thalloczy-ja kao izvor s obzirom da mu je doslovno pod rukom toliko vremena bio Thalloczy-jev izvor?
Podbilješka 1., na str. 142.
»Rom. Vatikan. Arch. Supplicationes Martini V. Annus X. T. IV. Fol. 217/a.«
Je l' on nadoštikl'o Podrinje i Travunju na Thalloczy-ija?
Koliko je bilo Turaka u Bosni 1428. da bi bili pogodniji za znanstvenu izumljanciju?
Vratimo se na moje tvrdnje. Za razliku od Mandića koji dokazuje tezu da je Crkva bosanskih krstjana bila bogumilska, ja tvrdim samo to da je bila heretička. U to vrijeme ortodoksi su bili samo šizmatici. Danas su, ma koliko to nije popularno reći i rijetko gdje ćete čuti, heretici (dogma o Bezgrješnome začeću, dogma o Papinoj nezabludivosti).
Već sam gore napisao da je Podrinje i Travunja Mandićev komentar. Tvrtka ne ocrnjuju da drži takve u kraljevstvu (Cuius regio, eius religio), nego podlo mu pripisuju da on sam jer drži takve u kraljevstvu nije prave vjere. On se od toga brani na doista uzvišen način ne upadajući u zamku da pomiješa ljude i njihova krivovjerja.

Konačno, onaj skup na temu je napravljen 2005. Mandić je pisao 1979. Imao je pod rukom prve izvore, a pisao je po zadnjim izvorima. Šta, nako, mišliš — zašto?

I di ti je dokazni matrijal za tvrdnju koju provlačiš da su se pod stećcima pokopavali bogumili, patareni, krivovjerci… heretici?
Naveo je Mandić sve izvore, od prvog do zadnjeg. Ja sam izvadio neke iz špila. Dakako, kad vrijeme dopusti pritrest ćemo i Bilinopoljsku abjuraciju i ostalo.
Ovo drugo pitanje ti je nedorečeno. Ne tvrdim da su se pod stećke kopali bogumili, patareni, nego krivovjerci (heretici). Prvi su pogani i ne drže do tijela. Drugi do tijela drže. Dokaze o tome da su bili heretici donijet ćemo polako. Za početak sam skoncentriran na pobijanje tvrdnje:
Nakon svega može se dosta pouzdano reći – bogumilstva u Bosni uopće nije bilo. (naglasak na uopće!)

Glede odnosa prema tijelu sam napisao:
E, ali ne mere bit da su krstjani bili bogumili, jerbo su štovali tijelo i nad tijelo mećali stećak.

Konačno, je li Tvradko ili mjesno mjerodavna biskupska inkvizicija i službujući inkvizitor (od 4. 11. 1184.) mjerodavan reć nešto relevantno o nevjernicima ili pak herezi u svomu kraljevstvu odnosno svojoj biskupiji? Konačnije, zar papa i papinska inkvizicija (Grgur IX. od 1227. pa od 8. 2. 1231.) ( a Tvardko piše 9. 4. 1428.) nisu mjerodavniji za te stvari od Tvartka kao i onih koji ga sudobno (i posmrtno, do danas pa i šire) pànjkaju?
Od tomu imade more dokaza iz vrva Crkve, ali ti si već zapiva da su izvjestitelji s terena krivo informirali pape koji su jasno i nedvosmisleno dali do znanja da se ne radi o pravovjernim katolicima.
« Zadnja izmjena: 18 Studeni 2013, 18:51:59 poslijepodne Potjeh »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Rikard Lavetijeg Srceta
« Odgovori #9 : 18 Studeni 2013, 20:22:17 poslijepodne »
Nemam ti ja baš vrimena za ovo mlaćenje prazne slame. Samo jedan iztržak koji me jasno upućuje da ne znaš i da ne želiš znat okolnosti. Ni od Kulina bana, a kamoli šire, baremko od bosanske biskupije. Di li Bosna, di li ban?
A tek Saladin, Rikard Lavijeg Srceta, Saladin, Seldžuci, Carigrad, IV. križarska bojna…
Otkud nakon III. križarske bojne heretici u Bosni? Padobranima? Desant na Drvar. Uzmi u obzir Carigrad i Seldžuke i pute u Svetu Zemlju ko i odnos ortodoksnih svjetovnih i crkovnih vlasti spram eretika.
Džaba  ja to tebi pričam. Nećeš da čuješ, bole te uvo.


Koliko je bilo Turaka u Bosni 1428. da bi bili pogodniji za znanstvenu izumljanciju? …

Puno više nego ćeš ti taki (i mnogi taki) ikad bit spremni priznat sebi i bilo komu drugomu.

Belevarac 31. 8. 2008.:


JESI L’ SE OVOM NADO

Ivan Gundulić, jedan od brojnih Ivana
i još brojnijih Gundulića
koji je, dok Bosnom ne bi jašao,
sidio na dva, pa i na više tronožaca,
dne 24. kolovoza 1415.
ovako odpisa knezu:
„Rano odjahasmo prima Sutisci
ja, kralj Ostoja, i sin mu Stipan,
voevoda Pavao Radinović i sin mu Petar,
voevoda Sandalj i Vukmir, i knez Vuk.
Sandalj i Vukmir jahaše postrance
i dugo razgovarahu.
Kad bijasmo kod Parene Poljane,
Sandalj izvuče sablju,
a i svi ljudi njegovi.
Ostoja i još nieki
dadoše svezati Petra,
a Vukmir povuče natrag kneza Pavla.
Sve mi se to činilo kao ditčja igra,
tȁ nikakve svađe prije ne bi:
tȁ nisu li Sandalj i Vuk
stričevi Pavlove žene Barbare,
tȁ nije li Ostoja, odpustivši Vitaču,
oženio Kujavu od Radinovića?
Uto dođe knez Vuk
i nietko od Sandaljevih odrubi mu glavu,
drugi opet odrubi glavu knezu Pavlu
i pade mrtav.
Kasnije čuh kako će mu sina Petra
u Bobovcu jamačno oslipit.
Sve se smiri i ljudi pođoše kući.
Poginula samo četiri.
Odjaših do Sandalja, a on mi reče:
- Jesi l’ se nado da ćeš ovo vidit?”


http://hr.wikipedia.org/wiki/Bosna_i_Hercegovina_u_srednjem_vijeku
»…  Hrvoje je jedini spas vidio u savezništvu s Turcima, koji 1414., upadaju u Bosnu. Osmanlijsko carstvo tada podržava Tvrtka II. kojega je Hrvoje želio dovesti na prijestolje umjesto Ostoje. Turci 1415. pobjeđuju ugarsku vojsku kod Doboja u lašvanskoj bitci pa se ugarski utjecaj smanjio, a plemići i Ostoja su se okrenuli protiv Ugarske. Sandalj se izmirio s Hrvojem i usprkos osmanskom uspjehu, politički odabir Tvrtka II. se nije zbio, a sultan je za kralja potvrdio Stjepana Ostoju. U dogovoru s kraljem, Sandalj je ubio kneza Pavla Radinovića, koji je podržavao Tvrtka II., a sinovi kneza Pavla, da bi se održali, pozivaju Turke u pomoć da pustoše Hranićeve zemlje. Velikaši ne pozivaju turske čete samo kao pomoć u međusobnom obračunu, nego uzimaju i stvarne obveze postajući sultanovim prisežnicima. Pritom je Sandalj priznao tursku vlast. …

Sultan Murat II. s velikom vojskom napada kraljevstvo 1424. i 1426.
…  Nakon smrti vojvode Sandalja 1435. Tvrtko II. opet dobiva vlast i ponovno Turskoj plaća godišnji danak. …«
« Zadnja izmjena: 18 Studeni 2013, 20:23:52 poslijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #10 : 19 Studeni 2013, 22:50:26 poslijepodne »
Raskolnik (schismaticus) je onaj, koji je kršten i kršćaninom se smatra, ali se ne pokorava zakonitom crkvenom poglavarstvu, koje je Krist preko apostola ustanovio u svojoj crkvi.
Krivovjerac (haereticus) je onaj, koji je kršten i kršćaninom se smatra, ali svjesno i uporno zabacuje jednu ili više vjerskih istina, koje je Bog ljudima objavio i koje crkva kao takve naučava.
Nevjernik (infidelis) je onaj, koji ne vjeruje u božanstvo Kristovo i nije kršten.
Bezbožac (atheus) je onaj, koji ne vjeruje u osobnoga, premudroga i svemogućega Boga, stvoritelja duhovnoga i tvarnoga svijeta, koji će jedamput svako dobro vječno nagraditi, a neokajano zlo vječno kazniti. Bezbožac ne vjeruje u neumrlost duše ni u vječni život.

Nastavimo s iznošenjem dokaza o krivovjernosti 'crkve' bosanskih krstjana kojoj su pripadali naši predci.

O stanovnicima se te zemlje kaže, da su siromašni imanjem, a bogati zloćom, jer su većim dijelom zaraženi opačinom krivovjerja.

Papa Grgur IX. u pismu Jakovu Prenestinskome, svome legatu u Bosni, 30.svibnja 1233.

30 godina nakon Bilinopoljske abjuracije! Daleko Rim, a papa slabo obaviješten!
« Zadnja izmjena: 19 Studeni 2013, 22:53:44 poslijepodne Potjeh »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #11 : 20 Studeni 2013, 00:14:40 prijepodne »
Doznali smo naime, kada je nedavno naš časni brat [Bernard] splitski nadbiskup istjerao iz Splita i Trogira ne mali broj patarena, da je odlični muž Kulin, ban bosanski, njihovoj zloći dao ne samo sigurno skrovište, nego i potporu, i njihovoj opačini izlažući svoju zemlju i samoga sebe, njih je častio kao katolike, dapače više nego katolike, zovući ih posebno kršćanima.

(Papa Inocencije III., 1200. godine)…

Nastavimo s iznošenjem dokaza o krivovjernosti 'crkve' bosanskih krstjana kojoj su pripadali naši predci.

O stanovnicima se te zemlje kaže, da su siromašni imanjem, a bogati zloćom, jer su većim dijelom zaraženi opačinom krivovjerja.
Papa Grgur IX. u pismu Jakovu Prenestinskome, svome legatu u Bosni, 30.svibnja 1233.
30 godina nakon Bilinopoljske abjuracije! Daleko Rim, a papa slabo obaviješten!

Ti iznosiš dokaze, a sudobni pape (reć ćemo da ne znaš i ne moraš znat diplomatiku) pišu "doznali smo" i "kaže se".
Prvi je ima mogućnost doznat stanje stvari (od 4. 11. 1184.) preko regularne biskupske inkvizicije, a drugi i preko svoje papinske (od 1227., napose od 8. 2. 1231.).
Nu ća je pusti Torqemada od Valladolida kontra Potjeha od Imoarta!

Bog te u šumu okrenijo!

Evo primirice, da je auktor Ričnika zapadnoercegovačkog govora 8. 11. 2013. na Širokom Brigu širijo erezu, svakom besposlenu kmetu brez avuta iz druge obćine je tribalo dva dni da dođe na taj skup. Pa bi mu tribalo, nakon što nauči čitat, još par godina da prouči libar i o tomu donese nekakav sud.
Tako mali Đokica zamišlja javni prijevoz kroz Ercegovinu s početka 21. stoljeća.
Dodušnje, pristavljanje je bilo u otelu, pa je se mogo organizirat u dva dni ("Noćī, pa sutra").


Pa nisu 1200. — 1233. u Bosni imali broadband internet i hrpu besposlena svita e da bi se ereza širila ko kuga španjolica.

Bog ti, sinko, pamet prosvitlijo! Zapravo, oči otvorijo.
Nije tu do nepoznavanja diplomatike, na moment se učini da je do pomanjkanja zdravog razuma, nu nije ni to, jer, čini mi se da se tu ponajprije radi o zaslijepljenosti.

Šta bi ti reka svom šefu da te u miru i natenane pošalje "u vinograd", pa da ti onda kad si već "u vinogradu" pošalje (i arhivira) mail o tomu kakvi su ti "vinogradari (i težaci) u tomu vinogradu", zanamisto da ti odma na brifingu kaže di te sprema?
Ma, ajde u smokve i ti i oni koji ji izmisli!
« Zadnja izmjena: 20 Studeni 2013, 00:21:36 prijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #12 : 20 Studeni 2013, 18:56:01 poslijepodne »
Nemam ti ja baš vrimena za ovo mlaćenje prazne slame.
Nu, nema vrimena pa ga jope nađe.  :hello

Ti iznosiš dokaze, a sudobni pape (reć ćemo da ne znaš i ne moraš znat diplomatiku) pišu "doznali smo" i "kaže se".
Prvi je ima mogućnost doznat stanje stvari (od 4. 11. 1184.) preko regularne biskupske inkvizicije, a drugi i preko svoje papinske (od 1227., napose od 8. 2. 1231.).
Nu ća je pusti Torqemada od Valladolida kontra Potjeha od Imoarta!

Bog te u šumu okrenijo!

Evo primirice, da je auktor Ričnika zapadnoercegovačkog govora 8. 11. 2013. na Širokom Brigu širijo erezu, svakom besposlenu kmetu brez avuta iz druge obćine je tribalo dva dni da dođe na taj skup. Pa bi mu tribalo, nakon što nauči čitat, još par godina da prouči libar i o tomu donese nekakav sud.
Pa nisu 1200. — 1233. u Bosni imali broadband internet i hrpu besposlena svita e da bi se ereza širila ko kuga španjolica.

Bog ti, sinko, pamet prosvitlijo! Zapravo, oči otvorijo.
Nije tu do nepoznavanja diplomatike, na moment se učini da je do pomanjkanja zdravog razuma, nu nije ni to, jer, čini mi se da se tu ponajprije radi o zaslijepljenosti.

Šta bi ti reka svom šefu da te u miru i natenane pošalje "u vinograd", pa da ti onda kad si već "u vinogradu" pošalje (i arhivira) mail o tomu kakvi su ti "vinogradari (i težaci) u tomu vinogradu", zanamisto da ti odma na brifingu kaže di te sprema?
Ma, ajde u smokve i ti i oni koji ji izmisli!
U smokve? Na kraj studenoga? Glongice, ti skroz naskroz pobenavila. U šumu moren. To stoji.
Zaslijepljenost?
A nije zaslipljenost kad netko tvrdi da je papa štrapa brezze, nezaopućen i kraj inkvezicije.
A što reći na ovu primidbu da nije bilo broadband intermeca u Bosni pa se ereza nije mogla širit ko kuga španjolica. U vrime arijanske hereze njome je bila uvaćena skoro cila Crkva, a nije bilo intemeca ni kuge španjolke. Kako sad pak to? E tako, moje monče. Dobra vist se brzo širi, a loša još brže.
Papino 'doznali smo' jače je stoput nega kad Franjo Šanjek reče štabilo. Metićemo još dokaza pa ćemo vagnit. Neka narod reče šta je, a šta nije.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #13 : 20 Studeni 2013, 20:58:25 poslijepodne »
Nu, nema vrimena pa ga jope nađe.  :hello
Zapravo se uvik radi o volji, a ne vrimenu, ako ćemo mak na konac. U ovom slučaju radilo se o zlovolji. Ne mogu ti ja sad i ovdek razšpićivat povist križarski bojni i svicke prometne pravce u vrime sredovječne zemljice Bosne i nojzin položaj i značaj.

A što reći na ovu primidbu da nije bilo broadband intermeca u Bosni pa se ereza nije mogla širit ko kuga španjolica. U vrime arijanske hereze njome je bila uvaćena skoro cila Crkva, a nije bilo intemeca ni kuge španjolke. Kako sad pak to? E tako, moje monče. Dobra vist se brzo širi, a loša još brže.
Baratanje pojmovima. Vijest i vjera.
U vrime navodne pojave (i puno prije toga) zemljica Bosna nije bila ni na prometnom putu za Svetu Zemlju, ni za Carigrad. Nije bila ni na kakvom tranzitnom putu. Pa ni Barbarossa nije gazijo ni Savu ni Drinu. Zbroji vrime raskola i uzmi u obzir križarske bojne. Do Bosne su eretici mogli dobacit priko Zadra kojem je u neposrednoj blizini bila Vrana i templari, priko Splita (spomenuti časni brat Bernard na kojeg ćemo se vratit glede inocentnog Inocencija III i sudobnog standardnog postupka s hereticima kao i glede bosanske biskupije i Splitske metropolije), priko Dubrovnika, a to je sve sitno. I komu će u Bosni prodavat erezu? Onda? Danas? Bilo kad?

A nije zaslipljenost kad netko tvrdi da je papa štrapa brezze, nezaopućen i kraj inkvezicije. …
Papino 'doznali smo' jače je stoput nega kad Franjo Šanjek reče štabilo. Metićemo još dokaza pa ćemo vagnit. Neka narod reče šta je, a šta nije.

Ad papam? Ad hominem?
Ajmo sad malo o Inocenciju III. i njegovoj obaviještenosti i drugim štrapanjima.
Inocencije III. u spomenutom pismu od 11. 10. 1200. spominje časnog brata Bernarda što citira i Thalloczy i Mandić. Smičiklas u regesti tog pisma veli:
»Inocencije III. papa opominje kralja Mirka, da progoni bana Kulina zaštitnika heretika i nametnika u Zadru Nikolu nekada hvarskoga biskupa.«
Ko je Mirko?
http://en.wikipedia.org/wiki/Emeric,_King_of_Hungary.
Ko je Nikola, nekada hvarski biskup?
»5.   nadbiskup   Nikola Manzavin   (1198.-1202.)«
http://www.zadarskanadbiskupija.hr/?page_id=3447
Inocencije III. je bio protupapa.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Inocent_III.,_protupapa
Bio je i papa.
http://en.wikipedia.org/wiki/Pope_Innocent_III
Bila je velika priša.
»Before his death he had urged the College of Cardinals to elect Giovanni di San Paolo as his successor, but Lotario de' Conti was elected pope on the very day on which Celestine III died.«
Ne valja izvor? Evo:
http://www.newadvent.org/cathen/08013a.htm
Jer ima i gorih. Puno.
http://www.hasic.dk/nemoralnost_papa.html
http://one-evil.org/content/people_13c_innocent_iii.html
etc.

Venecija i Zadar, pa i Carigrad nisu (ko) Bosna. Prometno izolirani. Kad složiš fakte samo oko IV. križarske bojne najpametnije ti se poklopit ušimon i reć da je Inocecncije III. bio inocentno neobaviješten jerbo će inače ispast puno gore, kako god okreneš.

1200. Inocencije III. traži od kralja Mirka da zvizne po ušimon Kulina u Bosni i Nikolu u Zadru. Prema dostupnim izvorima Mirko se nije prikinijo okolo Zadra, ali jest IV. križarska bojna, glede i unatoč templara u obližnoj Vrani.
http://en.wikipedia.org/wiki/Fourth_Crusade
»Genoa was uninterested, but in March 1201 negotiations were opened with Venice, which agreed to transport 33,500 crusaders, a very ambitious number.«
»The crusade was to be ready to sail on 24 June 1202 and make directly for the Ayyubid capital, Cairo. This agreement was ratified by Pope Innocent, with a solemn ban on attacks on Christian states.«
»While the Papal legate to the Crusade, Cardinal Peter of Capua, endorsed the move as necessary to prevent the crusade's complete failure, the Pope was alarmed at this development and wrote a letter to the crusading leadership threatening excommunication.«
»In 1202, Pope Innocent III, despite wanting to secure papal authority over Byzantium, forbade the crusaders of Western Christendom from committing any atrocious acts against their Christian neighbours. However, this letter was concealed from the bulk of the army and the attack proceeded. The citizens of Zara made reference to the fact that they were fellow Catholics by hanging banners marked with crosses from their windows and the walls of the city, but nevertheless the city fell after a brief siege. There was extensive pillaging and the Venetians and other crusaders came to blows over the division of the spoils. Order was achieved and the leaders of the expedition agreed to winter in Zara, while considering their next move.
When Innocent III heard of the sack, he sent a letter to the crusaders excommunicating them, and ordered them to return to their holy vows and head for Jerusalem. Out of fear that this would dissolve the army, the leaders of the crusade decided not to inform their followers of this. In any event, Innocent shortly reconsidered his decision. Regarding the Crusaders as having been blackmailed by the Venetians, he rescinded the excommunications against all non-Venetians in the expedition.«

Slijedi napad na Carigrad. Pa opet oću-neću ekskomunikacije.
Ne valja engleska wikipedija? Nu:
http://www.newadvent.org/cathen/08013a.htm
»When Pope Innocent learned that the Venetians had diverted the crusaders from their purpose of conquering the Holy Land he expressed his great dissatisfaction first at their conquest of Zara, and when they proceeded towards Constantinople he solemnly protested and finally excommunicated the Venetians who had caused the digression of the crusaders from their original purpose. Since, however, he could not undo what had been accomplished he did his utmost to destroy the Greek schism and latinize the Eastern Empire.«

Ajmo reć da mu se omakla koincidencija glede Zadra i njegovih pisanih zahtjeva kralju Mirkiši. Nu da je u Bosni bilo išta, u njeg su bile i škare i sukno. Ća je Bosna suprotiv Vrancuske? A tamo je pokrenuo pohod. Dok je ovamo pisao pisma "doznali smo", "kaže se", "rekla-kazala".
http://en.wikipedia.org/wiki/Albigensian_Crusade
Ako ti opet ne valja izvor, ti traži druge i treće izvore.
http://www.newadvent.org/cathen/08013a.htm

Dakle, ko Rvatu i katoliku, najlašnje ti je glede Inocentija III. i primjerice Zadra zaključit da je papa bio neobaviješten i da je gleda unazad, da je bio na repu događaja, da je reagira post festum… Neobaviješeten i iz Venecije i iz Zadra (i iz Carigrada). Glede i unatoč svomu legatu među križarima i Venecijancima. A di li Bosna, di li ban? Di li obavijesti? Tri dana  jahanja na medvidu. Bilo koji drugi mozaik koji se može složit iz činjenica i iz različitih dostupnih izvora je puno ružniji.

Ovo područje je u vrime Rimskog carstva bilo podiljeno SZ-JI na Panoniju i Dalmaciju, to se nije nikad primilo. Onda je isto carstvo razadililo istok i zapad priko ovog područja. Među prvima iza tog je na području nešto čačkao Inocentije III. okolo Bosne. Pismima. Ni dan danas se nije réšilo. Svaka čast časti i inocentnosti, ali obtuživat zemljicu Bosnu za erezu u ono vrijeme ti je ko i danas obtužit Bosnu (i Ercegovinu) za (neovlašćeno) posjedovanje i raspolaganje sredstviman za masivno unišćenje, a sa svrhom rješavanja crte razmirja Istoka i Zapada ko problema na terenu zaostalog još iz doba Rima i Carigrada.

Uzput, a poredbe radi, razmotri preliminarni plan proširenja neokatekumenskih zajednica u današnjoj BiH. Planiraj ko da imaš neograničena sredstva. Kaži planirani broj članova za 30 godina.
« Zadnja izmjena: 20 Studeni 2013, 21:33:04 poslijepodne glonga »

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Sekta bosanskih krstjana
« Odgovori #14 : 21 Studeni 2013, 18:33:11 poslijepodne »
Inocencije III. je bio protupapa.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Inocent_III.,_protupapa
Bio je i papa.
http://en.wikipedia.org/wiki/Pope_Innocent_III

Oj oj oj oj, miki miki miki moj...
Glongač, duboko si zabrazdio sa svojom profesoricom tetkom Guglom. Nazvati Inocenta III. proptupapom? Ajme Bože.
Riječ je o papi koji je služio od 1198.do 1216.
Ovako o njemu piše August Franzen u 'Pregledu povijesti Crkve', V. izdanje, KS, Zagreb 2004.:

Razvoj koji je počeo s Grgurom VII. doveo je papinstvo pod Inocentom III. na vrhunac svjetske moći. U njemu je "papinstvo kulminiralo na vrtoglavoj i neodrživoj visini" (Gregorovius). Sad više nije bio car, nego papa priznati poglavar zapadnog kršćanstva, i svima je to bilo jasno. (str.181)

Novija istraživanja ocrtavaju Inocenta III. kao duboko religioznog, u sebi veoma pobožnog i asketski strogog čovjeka, koji je, doduše, rođen kao vladar i imperator, ali je ipak u prvom redu svećenik i dušobrižnik. (str.182)

Slavan će pak Inocent III. ostati zbog toga što je oštrovidno spoznao značenje i domet pokreta siromaštva u Crkvi. S naročitom se ljubavlju brinuo za lombardijske humilijate (1201) i osnovao udruženje "Katoličkih siromaha" (1208). Pogotovu je značajno što je Franju Asiškog prijazno primio kad je ovaj došao U Rim (1209/1210) da bi izmolio papinsko odobrenje za svoju malu zajednicu. Prosjački redovi postat će uskoro najsnažniji oslonac Crkve. Unatoč svom silnom utjecaju Inocent je ipak u svom srcu imao s njima nešto zajedničko: unutarnje otklanjanje bogatstva i sjaja, kojima nikad nije podlegao.
Vrhunac Inocentova pontifikata predstavlja 4. lateranski sabor, koji je otvorio u studenom 1215.; prisustvovalo mu je oko 500 biskupa i 800 opata. ...(str.184)

O najvećem papi srednjega vijeka Glongina piše da je bio neobaviješten i na repu događaja ter da je gleda unazad. A što reći. Platiti mraznu slamu? Nega što. Moreš ti Glongina bolje. 
« Zadnja izmjena: 21 Studeni 2013, 18:39:31 poslijepodne Potjeh »