Autor Tema: Vijesti iz povijesti  (Posjeta: 1499 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Vijesti iz povijesti
« : 08 Svibanj 2012, 12:32:00 poslijepodne »
» — (Program careva putovanja u Dalmaciju. Za carev put u Trst, Mljetke i Pulj, zatim u Dalmaciju u mjesecih travnju i svibnju ove godine, ustanovljen je definitivno sliedeći program:
 
 […]
 
Na 24. travnja, u 3 sata u jutro odvesti će se kolima iz Spljeta preko Klisa (1 7/8 milje,) Trilja (4 milje), Uljana i Lovreča (3 7/8 milje) u Imoski (3 3/8 milje). Sliedeći dan u 5 sati u jutro jašit će iz Imoskoga u Zagvozd (4 sata). Odtud će se voziti a Vrgorac (u cielom 8 4/8 milje.)«

Primorac. 24. 3. 1875. p 3.*
« Zadnja izmjena: 08 Svibanj 2012, 12:36:04 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Đe si care!?
« Odgovori #1 : 08 Svibanj 2012, 13:15:32 poslijepodne »

»Carev put.

Kralj u Spljetu.

Nikad se još nije kukavnije poniela koja politička stranka nego li autonomaši za kraljeva boravka u Dalmaciji. U Šibeniku je strast nekog njihovog pristašu tamo zavela, da je samomu kralju denuncirao hrvatski narod u Dalmaciji. Nj. Veličanstvo odvratilo se odanj, te mu tako nedopustilo, da mu na očigled vriedja hrvatski narod. No ni u Spljetu nisu se autonomaši pristojnije ponašali. Pobojav se, da se okolišno pučanstvo uzgrne u Spljet, odvraćali su ga od te plemenite nakane svakojakimi sredstvi, napokon zastrašivanjem i silom, tim obljubljenim sredstvom svijuh stranaka, koje se boje javnoga mnienja.

Da nastavimo opis kraljeva puta. Nj. Veličanstvo kralj obdržalo je dne 22. u jutro smotru nad pukovnijom Webera, zatim posjetilo biskupsko sjemenište,   gimnazij, realnu i nautičku školu, izpitivajuć u svakom učevnom zavodu djake o raznih predmetih.

Poslie se poveze kralj do vinarskoga družtva, okusi tu razne vrsti vina, te krene zatim put nove, jedva nastavljene luke. Od ovud podje Nj. Veličanstvo pješice do kolodvora, gdje mu radnici uzkliknuše oduševljeni "Živio," a zatim se vrati u svoju prestolnicu.

Na večer bijaše razsvjeta grada. Oko osam sati provoze se kralj gradom, da razgleda veličanstvenu razsvjetu i posjeti svečanu predstavu u kazalištu. Obćinstvo u kazalištu pozdravi kralja gromornim uzklikom, koj se na kraljevu odlazku još jače ponovi.

Drugi dan odplovi kralj na otok Brač. U Stivanju (S. Giovanni della Brazza) pozdravi kralja načelnik hrvatskom besjedom, a pučanstvo mu klicaše neprestance "Živio." Razgledav crkvu, učevne zavode i druga javna zdanja, nastavi put. No prvi put na putu more se tako uzburka, da nije kralj mogao obaći sva, u programu ustanovljena mjesta. Oko 10 sati na večer povrati se kralj u Spljet. U onaj čas, kad je kraljevski brod uticao u luku, zasja grad bengaličkim svietlom, prsnu u vis na tisuće prskavica; a pučanstvo, sjativši se mnogobrojno na obali, kliknu kralju oduševljeni dobro došao. Car je u taj dan pohodio Šupetar, Omiš, Pučišće, Makarsku i Bol.

Posjet Milne (na otoku Braču) nije se porad nastavšega mraka mogao obaviti; zato i vele, da će se put za dva dana produžiti. Na putu primaše Nj. Veličanstvo molbenice običnom u kralja ljubezljivošću. Suvišno je spomenuti, da je narod kralja svuda velikim oduševljenjem susretao. No povrh svijuh mjesta častno se je iztakao Omiš.

Dne 24. u jutro ostavi Nj. Veličanstvo Spljet. Jur u najraniju zoru bijaše grad na noguh, da odprati prevedroga kralja. Na obali sakupiše se sve oblasti, biskup sa svećenstvom, načelnik sa gradskim zastupstvom i nebrojeno obćinstvo. Oko 4 sata krene kraljevski povoz iz Spljeta. Oko 5. ure prispije kralj u Klis. Obašav u gradu zavode, crkvu i škole, popne se na glavicu, s koje se vidi veličanstvena topnička vojara, sazidana još za Franje prvoga.

Oko 10 sati stiže kralj u Uljane i pristane pred školom. Primiv poklone raznih deputacija, sjedne k objedu, nagradi učitelja i dvojicu učenika, te ostavi mjesto uz oduševljeno klicanje pučanstva.

Oko 3 sata prodje kroz Lovreč, a okolo 5 stiže u Imoski. U Imoskom ga pozdravi načelnik, a narodna mu se straža kao i svigdje pridruži uz ostalu pratnju. Na večer pozva kralj mjestne odličnike i nadari ma baš kraljevski siromake.

Kralj sa pratnjom uživaju najbolje zdravlje.

Kotor, 23. travnja. Dne 2. svibnja pozdraviti će u Kotoru crnogorski knez Nikola našega kralja. Kneza će na tom putu pratiti: tast mu Petar Bukotić, drobnjački vojvoda Novica Cerović, predstojnik vojničkoga vladnoga odsjeka vojvoda Ilija Plamenac, predstojnik nastavnog vladnog odsjeka senator Stanko Radonić i knežev pobočnik Pavao Petrović. Uzanj biti će i tjelesna straža i množina kneževskih sluga.

Nj. Veličanstvo kralj prispjeti će dne 2. svibnja u Kotor. U Dubrovnik je onomad prispjelo zagrebačko dramatično družtvo, dočekano, kako odanle javljaju, velikim uzhićenjem po obćinstvu. Mi nekim pouzdanjem izgledamo svečanosti dubrovačke, a to radi duboke znamenitosti, koju je onaj imao grad u našem narodnom  životu.«

Primorac. 28. 4. 1875. p 2.*
« Zadnja izmjena: 08 Svibanj 2012, 13:21:26 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Sovići, 18.7.1875.
« Odgovori #2 : 08 Svibanj 2012, 13:40:54 poslijepodne »
» Hercegovački ustanak.

 […]
 
Imotski, 26. srpnja 1875. — U nedelju na 18. tek. pri kasnoj noći, u turskoj jednoj kuli na Sovićim — dva sata iz Imotskoga. — sakupilo se 30 vidjenih iz okolice Turaka, da viećaju, šta će i kako će, kad bi jim hrcegovačka buna do nokata došla. Nakon podugog razgovora, dodjoše do sliedećeg zaključka: prepliva li buna mutnu Neretvu, moramo svi Turci na noge, te puškom na ramenu a glavnjom u ruci nasrnuti na njemačku (našu zemlju) i uprav na Imocko — našu staru babovinu — pak što ubi što popali. — Dina mi, osvetit ćemo braću Nevesinjsku, pak će nam i Ljubušaci i Mostarani pomoć.

Da je ovo živa istina, o tom dvojbe nema. Vidite, kakvoj smo mi pogibelji izloženi. A što nije kadro tursko bjesnilo počiniti? — Čujemo, da se ova obćina obratila na namjestnika, da pošalje barem jednu satniju vojnikâ. Što će vlada odrediti, nezna se; što mi znamo, jest toliko, da mi mirno spavati nemožemo.«

Primorac. 7.8.1875. p 1.*

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #3 : 09 Svibanj 2012, 15:50:05 poslijepodne »
I undan ubiju fra Lovru Karaulu.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #4 : 09 Svibanj 2012, 22:40:45 poslijepodne »
I undan ubiju fra Lovru Karaulu.

Ja očekujem da će se javit Zavelim makar komentarom austrijskih milja na carevom itineraru (rimskih cesta), jal makar glede sveze kule u Sovićim na dva sata od Imotskog i ubikacije drevnog sv. Abe, kad tamo iman šta i vidit…

18. 7. 1875. 30-ak Turaca iz okolice viećalo u Sovićima pa na Ilinu (20. 7. 1875.) ubili pra Lovru u Žiroviću.
Povjesničari moji zemljopisni, da je sto poplava bilo o Ilini u Livanskom polju, s greblja VašarEvine nikakav put za Livno ne vodi kroz Žirović.
Moš na Prisap i moš kroz Priluku jal između po sri polja. Aj dobro more priko Žirovića, Ljubunčića, (Lištana), Odžaka… južnim obodom polja.
Šta je bilo problem zapisat da je pra Lovro rođen u Žiroviću i da je s Vašarevina poša obać rodni dom, umisto da svi redom pripisuju kako je na putu s Vašarevina u Goricu (Livno) ubijen pod Žirovićem? Isto ko da kogod napiše da san ja pošla s Kočerina na Vranić pa me dočekalo na Klancu (jadikovcu) u Čirokom ob Lištrici.

Velika je ova svitina. Di li Voštani, di li Vrgorac.
Ne mogu virovat da su na napisanom vieću u Sovićima bili i Turci Lijevnjani, poimenice: Mujaga Šeremet, Nurija Dizdar, Avdibeg Čorbadžić stariji, Avdibeg Čorbadžić mlađi…

Pače, poviest samostana Gorica će pokazat uzroke pra Lovrina stradanja, a povod mogu bit događaji 1875. u širem okružju. Nikako u izravnu vezu ne moš lako dovest vieće u Sovićima i pra Lovrinu smrt.

Međutizin, moremo s iste stranice narečenog Primorca od 7. 8. 1875.* metnit pod povećalo ulogu i ponašanje fra Anđela Kraljevića (Čerigaj 1807. – Konjic 1879.), sudobnog apostolskog vikara u Hercegovini (1864.-1889.)* u ustanku. Moremo razmotrit sudobno djelovanje apostolskog vikara u Bosni fra Paškala Vujičića (Glavina Donja 1826. – Imotski 1888.).

»Hercegovački ustanak.

Danas možemo s veseljem javiti svojemu obćinstvu, da se ustanak širi. Viesti sa bojišta dopiru samo do 28. prošloga mjeseca, no iz brzojavka, što jih niže donosimo, mogu naši čitatelji uviditi, da se ustanak širi.

Turska vlast upravila je na sve vlasti pouzdanu notu, u kojoj slika razvoj, postanak i smjer ustanku. Fo njezinom sudu nije ustanak nimalo političan, nego agrarni, i zato mu već ona iz prvine odriče svaku trajnost. Ovo joj se težko vjeruje. Viesti iz Turske javljaju, da je misija mostarskoga katoličkoga biskupa posve uspjela. Misija ta imala je u tom sastojati, da katolički mostarski biskup odvrati ustaše katoličke vjere od ustanka, obećav jim polakšice i podpuni oprost. I ovo bit će lažno.

Knez Milan boravi od nedjelje u Beču. U oči svojega odlazka obratio se proglasom na srbski narod, kojjm mu javlja, da je za vrieme svojega odsuća povjerio kneževsku vlast vladi. Ljudi si razbijaju glavu, pošto je knez Milan išao u Beč. Peštanske i bečke novine, koje nikako nevjeruju u ozbiljnost ustanka, privode taj knežev boravak u savez sa predstojećom njegovom ženitbom. No što onda radi u Beču pouzdanik crnogorskoga kneza Nikole, Ilija Plamenac, što li rumunjskoga kneza Karla, što onaj kralja grčkoga? Neda se zatajiti, da su koli knez, toli poslanici ostalih iztočnih država došli zbog hercegovačkoga ustanka. Neko vrieme mislio, je Milan i njegova vlada, da mogu mirno motriti krvavi razvoj ustanka. No narod u Srbiji, vatrom bratske sućuti uznesen, a žedan uz to osvete proti Turčinu, uzbunio se proti knezu tim prije, što se u zemlji baš vrše izbori za skupštinu.
…«
« Zadnja izmjena: 09 Svibanj 2012, 22:59:10 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #5 : 23 Prosinac 2012, 23:56:49 poslijepodne »

Pučki prijatelj (Krk), 20. veljače 1910., slika 5

Imotski. — Vladine voćke, što su se dijelile pučanstvu badava, bile su određene, da se promiče uopće voćarstvo u kotaru; prema tome se ne smije prosuđivati ovo pitanje sa stanovišta: jesu li bile voćke dane bogatašima ili siromasima, već da li su udijeljene takvim ljudima, koji će voćke posaditi, i razborito ih gojiti. Podijeljeno je u sve 1200 voćaka. Prema tome su razni napadaji na osobe, koje su voćke dijelile, bez svakog temelja. Neka samo posade voćke, koji su ih dobili i razborito goje, pak će to biti od koristi za čitavi kotar.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #6 : 24 Prosinac 2012, 00:02:58 prijepodne »

Pučki prijatelj (Krk), 20. kolovoza 1910., slika 5

Imotski. — Bojkot novina. Svećenstvo je ovog dekanata na svome sastanku zaključilo odbiti sve one listove, novine i vjesnike, koji očito ili tajno potkopavaju svojim pisanjem temelje katoličkoj crkvi. Ugledali se i drugi!

Aržano. Uslijed čestih i velikih kiša ovogodišnja ljetina sasma je slaba. Od žitarica slame dosta, ali zrnja malo; jedva se isplatilo sjeme. Kukuruza ništa. Sijena je prilično, tako da je marva prilično opskrbljena.
Bijedan je težak u neprilici, čim će podmiriti kraljevo.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #7 : 24 Prosinac 2012, 00:12:30 prijepodne »

Pučki prijatelj (Krk), 30. travnja 1910., slika 5


Imotski. — Poplava. Dne 4. travnja oko četiri sata poslije podne prolomio se je jaki oblak nad selom Veliki Svib, i to tako silno, da je nabujao potok, koji teče kroz selo, te valjajuć sobom pijesak i kamenje, razderao je obližnja polja. Šteta se računa na okruglih 1000 kruna.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #8 : 24 Prosinac 2012, 00:21:26 prijepodne »

Pučki prijatelj (Krk), 20. siječnja 1910., slika 6

Imotski. — Vlada darovala voćke težacima. Vlada je i ljetos darovala 2500—3000 voćaka siromašnijim težacima, koji nijesu u stanju, da ih sami kupe. Ovo je bila namjena vlade. Voćke su ponudijeljene, a komu? Najbogatijim općinarima! Čudnovato, ali istinito i … žalosno! Vlado, traži razloge ovoj nepravdi!

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #9 : 24 Prosinac 2012, 00:50:39 prijepodne »

Dom i sviet, 1. svibnja 1895., slika 18

Nije vijest, nego: — A moj (Kara)Klaiću! 46 godina, putopisnih elemenata ima…



Imotski

Imotski ili Imoski, trgovište uz bosansku medju, uzdiže se na obronku brda Podine, izpod kojega je puklo prostrano Imotsko polje. Ovo polje širi se od zapada prema iztoku u duljini od dvie milje, te se dieli na dvoje: na okruglo Proložačko polje na zapadu, i na Imotsko polje u užem smislu, koje se širi i preko dalmatinske medje u Bosnu. Poljem teče rieka (bolje potok) Vrlika, koji se gubi na bosanskoj zemlji u ponorih. Cielo imotsko polje, koje narod zove Imota liepo je i pitomo, a naokolo njega poredala su se biela sela. Polje imotsko takođjer je dobrahno plodno, te na njem uspieva osobito kukuruz. Spomena je vriedno, da na samom polju imade veliko poljsko jezero, a naokolo polja više gorskih jezera.

Varoš ili trgovište Imotski priliči na prvi mah turskoj varoši, pošto se u njem ne niže kuća uz kuću, nego se uz svaku kuću prostiru vrtovi. Imotski imade u svem 217 kuća i 1100 žitelja. Od tih kuća jesu 92 njih puste, a od ostalih tvore samo 175 trgovište, (dočim ih je 13 razsijano. Kuće su sve kamene i dobro gradjene, a kamenimi pločami pokrite. Varoš je sielo kotarskoj oblasti i sudu. Osim toga ima u njoj franjevački samostan. Žitelji Imotskoga veoma su radini; najviše se bave polodjelstvom; ali uza to i trguju mnogo sa susjednom Bosnom.

Iznad varoši uzdiže se stari grad Imotski (dug do 48 koraka), koji je veoma star i potiče još iz dobe vladara hrvatske krvi. Ovaj grad bijaše nekoč sielo starohrvatske župe Imote, nu po izumrću narodnih vladara spade pod kneževinu Hum i ostade uz nju sve do pada njezina pod Turke. U starom grada živio je nekoč i herceg od sv. Save Stjepan Kosača, koji ga je po nekom Ljubomiru dao popraviti. God. 1503. i 1519. spominje se pod imenom "Imoczka" u turskoj vlasti, te ostade u turskih rukuh sve do god. 1717., kad im ga oteše Mletčani (providur Mocenigo). Iza toga bi grad zapušten i srušile su se već zidine staroga grada, samo je sred ruševina preostala crkvica; ali je pogibeljno ulaziti u grad, jer bi se mogao srušiti u bezdno. Izpod grada naime, koji gotovo sav lebdi u zraku, otvorilo se veliko bezdno izpunjeno vodom, koje se zove Imotsko jezero. Rub toga jezera obsizat će kilometar, a duboko je kakovih 100 metara. Mletčani i Turci bacali su sa zidina gradskih zločince i krivce u ovo bezdano jezero. Do dva kilometra Imotskomu na sjeveru ima drugo gorsko jezero, zvano Crljeno jezero, jer ga obrubljuju crvenkaste pećine i stiene. U tom jezeru živu malene ribice, koje narod zove glavice.

V. Klaić.
« Zadnja izmjena: 24 Prosinac 2012, 00:52:50 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #10 : 24 Prosinac 2012, 01:46:23 prijepodne »

 
Sušački novi list, 31. prosinca 1925., slika 3

Falsifikatori novčanica od 1000 dinara. Kriminalni odsjek zagrebačke policije uputio je hitnu cirkularnu potjernicu na sve policijske vlasti u cijeloj Kraljevini. Prema obavještenjima iz te potjernice, u utorak 22. decembra, zatečena su u Novoj Gradiški dvojica Dalmatinaca i kod njih je zaplijenjena velika množina falsifikovanih novčanica od hiljadu dinara. Količina zaplijenjenih novčanica iznosi oko 7 milijona dinara. Novčanice su sa slikom Sv. Jurja.

Povedenim izvidima utvrdjeno je, da se jedan od dvojice odbjeglih falsifikatora ili raspačavača, zove Mate Madunić rodjen 1884 godine u Cisti sreza Imotski, oženjen, visok 180 cm, odebeo i podrezanih brkova. U društνu Madunića nalazio se još jedan čovjek, elegantnije odjeven, star oko 30 godina, oko 160 cm visok, mršav, blijed u licu, duge crne kose, sa športskom kapom, a navodno se zove Petar Car, a možda i Mraijan Madunić. Obojica su nosila duge zimske kapute tamne boje sa svijetlim tačkama.

Falsifikovane novčanice od 1000 dinara nalazile su se pohranjene u jednom kovčegu, koji je nadjen na stanici u Novoj Gradiški. U njemu su bili poslagani paketi sa falsifikovanim novčanicama, koje su zaplijenjene. Što se pak tiče izrade novčanica, one su prilično dobro izradjene, samo su oštampane na debljoj hartiji i nemaju vodenog znaka (»wasserdruck-a«).

Za falsifikatorima naredjeno je svestrano traganje a hvatačima odredjene su velike nagrade.

Jednu takvu cirkulranu potjernicu, dobile su i naše policijske vlasti na Sušaku.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #11 : 24 Prosinac 2012, 01:58:56 prijepodne »

Dom i sviet, 1. travnja 1896., slika 6


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #12 : 24 Prosinac 2012, 12:43:53 poslijepodne »

Hrvat (Gospić), 17. veljače 1905., slika 3

Umro hajduk Šimić. Iz Imotske javljaju: Na 5. velječe o. g. preminuo je na javnome putu u Rumoviću glasoviti hajduk Andrija Šimić iz kršne Hercegovine, koji je 32 god. tamnovao i nazad tri godine od Nj. V. pomilovan. U ove tri godine dolazio bi češće u Imotski, gdje su ga djeca rado pratila i stavljala mu po jednu paru na putu, da je preskoči. Šimić je umro u onome selu, gdje je bio uhvaćen. Imao je na sebi vojničke cipele, financijalno hlače, a žandarsku kabanicu. Zakopan jo u grob jednoga od onih Garaca, što su ga uhvatili. Pogreb mu je bio na 7. o. mj. u Rumoviću, u prisutstvu više seljana, c. kr. kot. upravitelja, i jednoga žandara; dakle uz počasti bajoneta, koje su ga živa toliko pratile.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Vijesti iz povijesti
« Odgovori #13 : 26 Prosinac 2012, 14:37:17 poslijepodne »

Dom i sviet, 1. svibnja 1895., slika 6