Autor Tema: Asanaginica  (Posjeta: 4120 )

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Asanaginica
« Odgovori #30 : 10 Rujan 2012, 06:07:34 prijepodne »
Nisu je napisali turci, nego poturice. kes

nisu he napisale poturice nego rvatica joli porvatica joli još priciznije povratorvatica

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Asanaginica
« Odgovori #31 : 10 Rujan 2012, 09:06:35 prijepodne »
nisu he napisale poturice nego rvatica joli porvatica joli još priciznije povratorvatica
Koliko znam to je i teza Mije Milasa. Nekidan sam od njega na dar dobio ovu novu knjigu i proučit ću ju.
Meni se sve čini ko navrćanje vode na svoj mlin jer se dokazat ništa i ne more.
Što se mene tiče, popularizacija te balade je širenje multikulturalizma a to je protiv mojih uvjerenja.
Nisu je badava masoni prevodili, Goethe i družina.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Asanaginica
« Odgovori #32 : 10 Rujan 2012, 09:41:55 prijepodne »
Citat:
Meni se sve čini ko navrćanje vode na svoj mlin jer se dokazat ništa i ne more.

to nešto ko i geocentrizam  ;D

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Asanaginica
« Odgovori #33 : 11 Rujan 2012, 08:36:00 prijepodne »
Provjerio. Mužić među glasovite masone ubraja i Goethea i Puškina, najznačajnije prevoditelje Asanaginice. Širenje multikulturalizma.

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Asanaginica
« Odgovori #34 : 11 Rujan 2012, 09:54:20 prijepodne »
Oće Milasi, oće, multikulti od glave do pete.

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Asanaginica
« Odgovori #35 : 11 Rujan 2012, 09:58:31 prijepodne »
Oće Milasi, oće, multikulti od glave do pete.
Kako koji Zavelime, kako koji... ;D

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Kad mrtvi zagangaju na Banovu
« Odgovori #36 : 18 Rujan 2012, 20:52:14 poslijepodne »

Kad zaganga iz Vrankùrca Gete
sve mi suze niz leđa polete.


Šeset osme smo na Banovu u Mikenu gangali Getetove stihove sve dok nije doša oni Polizei. Tiruriru.
Danas bi se to zvalo performance, a u na doba - eto ti ga nȁ - policaj.
E, da su Podi i Belevarac čuli priginjanja…

Vas ist vajses dort am grinen valde
zind es šneen oder zind es šveneeeeeeeee…


Klaggesang
der edeln Frauen des Asan Aga,
aus dem Morlackischen.


Was ist Weißes dort am grünen Walde?
Ist es Schnee wohl oder sind es Schwäne?
War' es Schnee, er wäre weggeschmolzen;
Wären's Schwäne, wären weggeflogen.
Ist kein Schnee nicht, es sind keine Schwäne,
's ist der Glanz der Zelten Asan Aga.
Niederliegt er drin an seiner Wunde;
Ihn besucht die Mutter und die Schwester,
Schamhaft säumt sein Weib, zu ihm zu kommen.

Als nun seine Wunde linder wurde,
Ließ er seinem treuen Weibe sagen:
"Harre mein nicht mehr an meinem Hofe,
"Nicht am Hofe und nicht bei den Meinen."

Als die Frau dieß harte Wort vernommen,
Stand die Treue starr und voller Schmerzen,
Hört der Pferde Stampfen vor der Thüre,
Und es däucht ihr, Asan kam', ihr Gatte,
Springt zum Thurme, sich herab zu stürzen.


« Zadnja izmjena: 18 Rujan 2012, 21:03:36 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Hasan-aga Zeljkić iz Pošuškog Čitluka
« Odgovori #37 : 31 Kolovoz 2015, 19:23:12 poslijepodne »
Hasanage u defterima 1585.

Str. 367. r.br. 92.
"Mezra Mirinić (Petrić) Zgon. Pripada Imoti. U ruci Hamze, sina Atmadžinog. Sada, u ruci Hasan-aginoj, dizdara tvrđave Zadvarje i Mustafe, sina Marićevog. Zajednički je uživaju.
Prihod: 160.
Timar Osmanov. Dizdar tvrđave Bobjak."

Str. 361. r. br. 57.
"Zemin Podvršnica Zgon. Sastoji se od njiva Prelazac, Odvodi, Pasrnjak i Prepušnica {Retuša?}, zatim jedne livade. U posjedu Alije, sina Muratovog i Hurem-aginom i Huseina, ćehaje i Hasan-aginom i Hubjarovom i Alije, sina Oručevog, ćehaje i Huseina, sina Seferovog i Derviša, sina Alijinog i Mustafe Podura i Mustafe iz Blagaja i Mahmuda, sina Memijinog i Ahmed-age, sina Nezir-aginog i ostalih suposjednika, u selu Drečanj, sa hajmanom Mihovilom, sinom Mijinim, u selu Drečanj.
Prihod: 700
Timar Mustafin. Dizdar tvrđave Proložac."

Str. 354. r. br. 14.
"Čifluk Hasan-age Zelkića, iz sela Vinac, u ruci Ahmed-aginoj i Mehmeda, ćehaje, sinova Hasan-aginig. To su zemlje poznate pod imenom zemlje nevjernika Goste.
Prihod: 340
Timar Ahmeda, sina Mustafinog. Posadnik tvrđave Bobjak i Saliha, sina Alijinog i Mustafe, sina Ahmedovog. Posadnici tvrđave Imocki."

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Mirinić
« Odgovori #38 : 01 Rujan 2015, 11:21:45 prijepodne »

Ad Mirinić (Petrić) Zgon. Mirine i zemlja Gosta. Gostuša.

« Zadnja izmjena: 01 Rujan 2015, 11:27:44 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Imotski kadija
« Odgovori #39 : 05 Rujan 2015, 00:03:34 prijepodne »
Prema defterima iz 1585. Asangina kći Aiša (nije Fata, Aiša je tetka bila?) je posjedovala mlin(ove) u Podbiloj.

Imotski kadija? Rok u kojem se kadija zadržavao u jednom kadiluku je 20 mjeseci. Tako Kreševljaković i Korkut 1961. vele u libru Travnik u prošlosti 1464-1878. na str. 24.
Na str. 141. je djelomični popis travničkih kadija.
http://www.scribd.com/doc/182075710/Travnik-u-proslosti-1464-1878-Hamdija-Kresevljakovic-Korkut-1961-pdf

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Imotski kadija 1616.
« Odgovori #40 : 05 Rujan 2015, 11:14:51 prijepodne »
»”Preuzvišeni valijo!

Pristupi pred ovaj šerijatski sud nadruhban kršćana bosanskog Ajaleta sačuvatelj ovog pisma po imenu Luka tzv. rahib, te svojevoljno pred ovim Vašim skromnim, iskrenim i odanim dobroželiocem očitova ovo: (slijedi fra Lukino pismo):

'Ja sam glasom visoke sv. naredbe, koja je u mojim rukama, papas paša u rečenom ajaletu i kao duhovni ministar. Ja po kotarima i po selima postavljam i imenujem, skidam i degradiram frenk - popove; to sve ide iz mojih ruku. Usprkos tome nekoji seljaci iz pograničnih sela prevode djecu u darub - harb (neprijateljsku) zemlju, te ih ondje daju poučavati, da postanu popovi. Opet se onda tako djeca vraća u našu zemlju i po narodu kazuju, da je on za papasa (fratra) izučio. Tako se narodu natiču i u bludnju ga vode, a na me se nikako ne osvrću. Zato molim, da se svima izdade nalog: od danas se takav izučenjak ne smije nigdje iskazati kao pop ili papas pa da čini popstvo ili papstvo. To neka se dapače sv. naredbom smjesta zabrani. Ovo eto podastirem visokoj pravdi.' (kraj fra Lukina pisma).

Tako tvrdo ovim nastojanjem i upornom željom očitova gornji navod. Stoga mu se molba sa šeriatskom preporukom za visoku naredbu dopušta.

Pisano 15. savera 1025. (1616.)

Najslabiji stvor, rob Božji Ahmed, kadija u Imotskom."36

Možda neće biti teško identificirati spomenutoga fra Luku. O. Mandić piše: "Na 25. studenog 1615. održan je u Kreševu godišnji provincijalni sastanak (congregatio provincialis), na kojoj je bio izabran fra Luka Kačić komisar pohoditelj provincije prije trogodišnjeg izbornog sastanka, koji će se održati u proljeće 1616." Taj fra Luka bio je u to vrijeme komisar pohoditelj provincije, a tri godine kasnije, 1619., postao je provincijalom i vršio dužnost do 1622.37

36 J. Matasović, Regesta Fojniciensia, Beograd, 1930., str. 128, br. 242.
37 D. Mandić, Franjevačka Bosna, Rim, 1968., str. 174-175. «
Marko Perić. Hercegovačka afera / Pregled događaja i 
važniji dokumenti. Mostar. 2002.
« Zadnja izmjena: 05 Rujan 2015, 11:26:51 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Pintolović ili Piškorević?
« Odgovori #41 : 05 Rujan 2015, 15:28:54 poslijepodne »
Pintolović ili Piškorević? Bega (još?) nema.

Risto Milićević. Hercegovačka prezimena. Beograd. 2005. str. 589.
"Piškorević (p) u Trebinju"

Ahmet Biber. Bjelimići na vjetrometini povijesti. 2013.
"Pintuli ili Pintoli, prezime je nastalo od nadimka Pintul, tur. škrtac. Matica im je u selu Žulja (Nevesinje), a odvojak su od Marića. Odatle su se odselili u selo Podveležje i selo Opine (Mostar). Kao stočari polunomadi, izgonili su stoku na Visočicu i Bjelašnicu, gdje su neki i ostali. Nastanili su se u selima Svjenča, Lukavac i Kašići."^

Pintur
http://imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-Pintur
« Zadnja izmjena: 05 Rujan 2015, 15:32:18 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Imotski kadija 1619.-1621.
« Odgovori #42 : 05 Rujan 2015, 21:12:04 poslijepodne »
Imotski kadija
1619. Abdulbali
1620./1621. Bešir (Zadić?)

Jedan značajan turski dokumenat o pobuni u Makarskoj g. 1621
Sulejman Barjaktarović
Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU / Zbornik Historijskog zavoda JA / Zbornik Historijskog instituta JA, Vol.2 No.- Ožujak 1959.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=124564

»Jedan rječit primjer za to je sudsko zapisničko očitovanje pred kadijom u Imotskom iz godine, 1621., koje se čuva u arhivu Franjevačkog samostana u Makarskoj pod br. III - 19.{11 Numeriranje dokumenata sam obavio na način, koji sam istakao u svom izvještaju, koji je izašao u Ljetopisu Jugoslavenske akademije br. 59 (1954), str. 9.}
Iznosim taj dokumenat u potpunom prijevodu zajedno s faksimilima originala i dešifriraiiog prijepisa mojim rukopisom, budući da tiskara ne raspolaže slogom za tisak arabicom. Sam original dokumenta je na bijelom papiru za isprave, veličine 30X17cm.
Prijevod
(Tekst pri vrhu isprave predstavlja ovjeru kadije, koja glasi:)
»Ovo je napisao kako se (stvarno) zbilo onaj siromah, koji je upućen na Slavljenog i Uzvišenog, (po imenu) Bešir, kadija u Imotskom — neka mu (bog) oprosti i neka mu se smiluje! —«
(U pečatu ispod ovjere stoji:)
»Onaj koji moli milost svemoćnog{12 Prema Zenkerovu rječniku »qadir« = »svemoćni« je sedmi atribut boga, (a ima ih 99).} gospoda, sluga svijetlog Beširova (= Muhamedova){13 Bešir = »nosilac radosnih vijesti«, a to je i Muhamed, slučajno se i kadija zove Bešir. Iz kratkog regesta pisanog bosančicom na poleđini jedne murasele pod br. IV - 92, kojom Bešir-kadija opominje duvanjskog vojvodu, da fratre ne uznemiruje, doznajemo, da je njegovo prezime Zadić. Tom regestu je dodata i cifra 16020 (!), sto sigurno ima biti godina 1620, pa je tako toj inače nedatiranoj turskoj ispravi određen i datum.} vjerozakona.«
(Sami tekst isprave glasi:)
Povod pisanju lista je ovo:
Iako je Njegovo Veličanstvo sultan, utočište svijeta, naredio Bosni da plaća vojnicu (doslovno: »Otkupninu za strijelce«), da bi za svoj carski vojni pohod opremio i opskrbio vojsku islamske vjere, i ma da je Primorskoj oblasti (= nahiji), koja pripada iltizamu (= zakupu javnih dohodaka) Makarske posebno izdao časno naređenje (sadržine): vaši knezovi i vi se svaki put opirete mojim snagama, koje stižu iz moje prijestolnice, — vi se ipak niste pokorili mome naređenju (nego) ste odlazili na rad u mletačkim tvrđavama i tamo bili na nekorisnom poslu pa ste time zaslužili nezapamćenu (egzemplarnu) kaznu, ali pored svega toga se naređuje da ovaj put platite vojnicu mome čovjeku, koji vam dolazi, a to časno naređenje se šalje po Murteza-spahiji koji dolazi od strane (ovog šeriatskog) suda i od strane Mehmed-ćehaje, koji je određen za njeno (= vojnice) pobiranje kao i po Ahmedu koji dolazi u ime aga.{14 O sakupljaču vojnice Mehmed-begu, o Murteza-spahiji i Ahmedu govori se i u sudskoj ispravi br. VI-20, koju je izdao isti kadija Bešir sredinom šabana 1030h dakle svega kojih 15 dana prije ovog zapisničkog očitovanja, pa je i u njoj riječ o nekoj svađi u makarskom manastiru.}
Kada je ovo (naređenje) u njihovu prisustvu pročitano, fra Vicence, gvardijan samostana u Makarskoj{15 Kao gvardijan samostana u Makarskoj spominje se fra Vicence još u tri kadijske isprave u vezi nekih imovinskih pitanja samostana pod br. III—15 i III—16, datiranih u mjesecu zilkadi 1028h, t. j. 1619. godine, pa br. III-18 datiranoj početkom ševvala 1029h. t. j. 1620. godine. Dok je autor prvih dviju imotski kadija Abdulbali, treću je ispostavio naš Bešir-kadija Zadić.} ga je odbijao riječima: »kakvo je to naređenje?! to je besmisleno naređenje!« i nije (mu) se pokorio (misli se: niti narod sazvao), pa kako (u vezi s tim) (njegovi župljani) nisu (ni) došli, spomenuti (izaslanici) ponovo su (mu) došli, a tada je navedeni gvardijan naredio da crkvena zvona zazvone i da se skupi raja iz Makare, Kotišine i Velikog Brda, a onda je lično sa sabljom jurnuo na spomenute (izaslanike), ranio ih, oduzeo im stvari, pare i oružje, i (po tom) te ljude u kuli uhapsio i tako su (seljaci) napravili nered i uzbunu, što je sve uneseno u sudski protokol, štaviše i to je protokolarno utvrđeno, kako su Ahmed-čelebi, Alija i Jusuf posvjedočili, da je spomenuti gvardijan rekao: »danas sutra ćete nas moliti i kumiti da (vam) misu čitamo u vašim kućama i pred vašim ženama po našem (kako vi kažete) »besposlenom obredu«.{16 Ova nipodaštavajuća izreka je upotrebljavana u mnogim turskim ispravama.}
Pošto u (neophodne) vjersko-državne poslove pripada kažnjavanje spomenutog gvardijana iz razloga državne sigurnosti, a cjelokupno stanovništvo spomenutih sela se nalazi u stanju bune i pobune, Murteza-spahija je tražio, da se ovo zapiše i utvrdi, što je i učinjeno početkom ramazana 1030h (= 19.-28. III. 1621).
Svjedoci:
Ibrahima-aga Durmiš; Mahmud-hodža, (džamijski) besjednik; Mehmed-čelebi, učitelj (nastavnik); Šaban, desetar; Jusuf, sudski glasnik i drugi.

Na poleđini sasvim gore u lijevom uglu ove sudske isprave piše arabicom: »gardijan hudžžetidir«, što u prijevodu znači »gvardijanova sudska odluka«. Latinicom je numeracija: »M 46« i sasvim kratak idući sadržaj, koji nije u skladu sa smislom dokumenta: »Fratar priobćujuć Carsku naredbu protive se Makarani i rane ga.« (sic).«

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Imotski kadija 1576.
« Odgovori #43 : 05 Rujan 2015, 21:32:14 poslijepodne »

Imotski kadija
1567. Abdurahman (naib?)
1576. Halil Huseinov

Dijana Pinjuh sa Sveučilišta u Mostaru u radu o osnivanju kadiluka u Imotskom i Ljubuškom dokazuje kako je Imotski kadiluk formiran kasnije nego se dosad u literaturi smatralo, iznoseći tezu o 1576. (ili najranije 1574.) kao godini osnutka kadiluka, a kadiluk u Ljubuškom je osnovan ranije nego je dosadašnja literatura vjerovala. U radu se detaljnom analizom podataka iz dostupnih izvora dokazuje da je kadiluk u Ljubuškom nastao 1610. godine.

Dijana Pinjuh, Osnivanje sudbenih jedinica (kadiluka) u Imotskom i Ljubuškom Prilozi, 42, Sarajevo, 2013, str. 35-42.
http://www.iis.unsa.ba/pdf/prilozi_42.pdf

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Imotski kadija 1606.
« Odgovori #44 : 05 Rujan 2015, 21:56:00 poslijepodne »
Imotski kadija
1606. Mehmed Sinanov
1621. Bešir

http://maticahrvatska-grude.org/wp-content/uploads/2010/01/susreti_3.pdf
Andrija Nikić. Kretanje pučanstva u Drinovcima. Susreti 3. Grude. 2009.

Uzput. Sravniti Bakulu glede samostana u Ružićima (Policama) (str. 27). Sveti Abo na drugoj temi. Gorica.
Str. 29. i r.br. 90. deftera iz 1585. - Podgorje (Podborje?) selište (mezra?).
Površje (str. 45.) i drugi toponimi, (str. 44) Podstranje, Borani, Polaževići (Polažde?), Zaside u Drinovcima.