Autor Tema: Novoštokavski ikavski dijalekt  (Posjeta: 1967 )

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Novoštokavski ikavski dijalekt
« Odgovori #15 : 22 Listopad 2011, 01:51:31 prijepodne »
Sad sam skopča logiku, ě se još prije seoba u raznim praslavenskim dijelektima drugačije izgovara, ali još uvik je bio drugačiji od "i" i "e" glasa pa se novonastali znak moga svugdi koristiti. Premda se po Voji tamo kod Soluna taj ě izgovara ko "ja", a kod nas nešto što je vodilo prema "i". Vojislav zastupa sličnu tezu ko belevarac da je tendecija promine ě već krenila tamo odakle su skupine Slavena stigle ovdi samo on i za svoje (i)jekavce kaže da nisu nastali miksom nego su već tamo u Polablju-Pomorju započeli svoju (i)jekavsku karijeru.


Na zapadu slovjenske etničke i jezičke zajednice u Polablju-Pomorju današnje istočne Njemačke, živjeli su Veleti (Ljutići) i Obodriti (Abodriti) kao savezi slovjenskijeh plemena od kojih će nastati budući Crnogorci i Dubrovčani. Zborili su (i)jekavskim izgovorom štokavskoga dijasistema, prostorno i organski povezanijem s poljskim jekavizmom posredstvom
u XVIII. vijeku izumrloga polapskoga kao praizvora i prototipa budućeg crnogorskoga i dubrovačkog govora hrvatskoga jezika. Ekavski dio štokavskog dijasistema s(e)rba kao praizvor i prototip budućega srpskog jezika uglavnom se prostirao u śeveroistočnoj Poljskoj, Litvaniji i Bjelorusiji. Bio je u organskoj i teritorijalnoj vezi s bjeloruskijem ekavizmom. U jugoistočnoj Poljskoj prebivali su ikavski štokavski hrvati u kontaktu s ukrajinskijem ikavcima [49]. Od njih na Balkanu vodi podrijeklo ikavska štokavština. A to dalje znači da su (i)jekavski, ekavski i ikavski dio nejedinstvenoga štokavskog dijasistema djelovi širijeh organskih i teritorijalnijeh cjelina u prapostojbini bili autohtoni i autonomni idiomi, izdijeljeni na idiolekte, govore, dijalekte, inter(nad)dijalekte, međusobno sistemski različiti na nivou narječja. Predstavljali su podsisteme slovjenskoga jezičkog sistema.


Zanimljiv cslanak kojim se nastoji pobiti teza o ie. (dvo)glasima iz kojih se razvio ě te monocentricsnost. "Slazse" se pokojni Vojo u svemu sa mnom osim u nastanku iekavice i genezi Crnogoraca i Dubrovcsana. Ja ne znam odkuda mu da su Crnogorci i Dubrovcsani od Veleta i Abodrita. I da su tamo u buri vech govorili iekavski. Ja razumim csovika da mora stvoriti osnovu za posebnost (jezicsnu i narodnostnu). Nemam pojma o izumrlom polabskome priko kojeg je crnogorski i dubrovacski "organski i prostorno" bio povezan s poljskim. Znam samo da se u poljskom kazse: biały, białawy, wybielić (běl-), blady (blěd-), lampa błyskowa (blěsk-), brzemienny (brěm-), cały, całość (cěl-), cena, doceniać, cenionych (cěn-), kwiat (cvět-), dziecko, dzieci, dziecięcy (dět-) ...

U svemu ovome nepobitne su slideche csinjenice:
1. nije posve jasno iz kojeg je ie. glasa (kojih glasova) nastalo ě,
2. nije poznato je li ě bi glas ili dvoglas - a time ni koja je bila njegova izgovorna vridnost. Nisu imali gvozdotezsnjak (magnetofon). Sveta bratja su snimili "ja" virojatno, ako je tako bilo oko Soluna; nu, nema dvojbe da se izgovarao na vishe nacsina zbog csega je i doshlo do t.zv. "refleksa"; prvotni izgovori glasa ě doista su stari i bili su pridpostavkom kasnijih izgovora u novoj domovini,
3. "Likvidacija jata u pismu pocsinje tek krajem 13. i tiekom 14. st., dok su jat i poluglasi izpali iz govora najkasnije do 1250.

A shto se ticse Crnogoraca, ako ne vole puno hodati, bolje bi im bilo da su doshli iz iztocsne slovacske: tamo ima vishe iekavice nego ekavice. Jezgro je dubrovcsana romansko-ilirsko, pa su im doshli csakavci, da bi ih na kraju prieplavili iekavci iz zaledja. Na kojem ono naricsju bi napisan Dukljaninov Litopis? Neovisno o njegovu sadrzsaju.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline golozlo

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 322
Odg: Novoštokavski ikavski dijalekt
« Odgovori #16 : 22 Listopad 2011, 20:30:26 poslijepodne »
Vojislav je jednako maštovit kao i ti Beleverče , samo što je on više u pravu , jer nema dokaza da su čakavci bili prvi u Dubrovniku.

Milan Rešetar je to odavno opovrgao , ali on naravno kao "srpski oznaš" nikako nije referenca niti tebi niti Vojislavu-mudrom!

Koliko izgovora jata i koliko narečja u jednom narodu?! , to mora da je zaista božja promisao,  a to još dopunjeno anđeoskom rukom sa sva tri pisma je više nego čudo.

Povezivanje izgovora jata od pre 1000 i više godina u upoređivati ih sa današnjim Hrvatima,Crnogorcima,Slovacima,Poljacima je više nego dečija bolest mitomanije koja upravo ubija jezik tako što mu oduzima sklonst ka promenama i spontanošću , i to sve u vrlo poznatu priču da se nožem otfikari šta je čije i šta kome pripada pa makar to bilo i pre 500 i ko zna koliko godina.

Čuj Vojislav Nikčević?! ::) , takve diletante i politčko obojene likove mogu samo oni koji su slični njemu uzimati kao primer nekih teza , ali sve dok ne takne u njihove dilentarije.

Pristup jeziku je u suštini pogrešan , i kao takav neodrživ da se ozbiljno shvati.

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Novoštokavski ikavski dijalekt
« Odgovori #17 : 23 Listopad 2011, 01:54:44 prijepodne »
... Tentor pak pod naslovom O dubrovačkom jeziku s leksičke strane nastoji na temelju leksika pokazati da je “dubrovački govor nešto posebno: on nije ni danas isto, što je hercegovački govor”, da i “u najstarijim dubrovačkim spomenicima ima i nehercegovačkih osebina”, te da je “krivo mišljenje, da je ikad posto-jao nekakav kineski zid, koji bi dijelio sve t. zv. čakavske i štokavske osebine”, a to su za vrijeme pojavljivanja ovoga priloga prilično smjele tvrdnje. Svoj stav o nepripadnosti dubrovačkoga govora hercegovačkom dijalektu on želi pokazati na temelju leksičkih slaganja u dvije udaljene točke na Jadranu: u dubrovačkom i creskom govoru, u kojima nalazi podudarnosti u riječima kojih nema ni u Karadžićevu rječniku ni u hercegovačkom govoru. Rešetar (1952:98–99, bilj. 47) tom prilogu zamjera što za usporedbu ne uzima izvore iz istoga vremena (za dubrovački uglavnom M. Držić i I. Gundulić, a za hercegovački Karadžićev rječnik), te što za suvremeni dubrovački govor navodi i pokoju riječ koja da se u Dubrovniku “nikako ne govori”, ali ipak priznaje da je članak koristan jer pokazuje da se dubrovački govor često “u pogledu domaćih riječi (a u pogledu talijanskih pozajmljenica još više), bolje slaže s creskim negoli s hercegovačkim”....


... M. Tentor u svom članku O dubrovačkom jeziku s leksične strane (25), nabrojio je 223 čakavske riječi, koje su se upotrebljavale u istom smislu na Cresu i Dubrovniku, a kojih nema u hrvatskom književnom jeziku. Od tih riječi njih 114, dakle preko polovice, govorio je hrvatski narod u okolici Širokoga Brijega ...
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Novoštokavski ikavski dijalekt
« Odgovori #18 : 24 Listopad 2011, 11:04:33 prijepodne »
Meni se čakavski i štokavski (bar ovaj zapadni nekoć šćakavski) čine srodnim dijelektima toliko da su genetski proistakli iz jednog pradijelekta koji je egzistira za vrime seoba, dakle 6/7 stoliće pa i koje stoliće dalje. Čakavski je zapravo sačuva više starih osobina, a štokavski se priko šćakavskog ubrzano minja. Krajevi koji su bili najdalje od kontinenta (zapadni jadranski otoci) su čuvali najarhaičnije osobine. Normalno uvik je problem u kontaktu s talijanskim te slovenskim jezikom i poprimanja njijovi osobina. Dubrovnik je ima jak kontakt s unutrašnjosti i tako se od obalnih krajeva najranije štokavizira. U prominama unutar Dinarida, najviše u samom slivu Neretve po svoj prilici dosta su morali imati i uticaja u antici romanizirani ili poluromanizirani domorci koje belevarac spominje. Je li njijovo slaveniziranje potaklo prominu jeziku upravo u pravcu šća/štakavizacije i je li baš to nagnalo na prominu i stvaranje novog naglasnog sustava more bit, ali sad ko bi to moga zasigurno dokazati bogme ne znam.