Autor Tema: Turcizmi  (Posjeta: 3505 )

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Turcizmi
« : 13 Rujan 2011, 09:36:18 prijepodne »
Balija

Naletio sam na zanimljivo objašnjenje imena Balija koje se tako često pojavljuje u turskim defterima. Do sad se uglavnom mislilo da su to netom islamizirani kršćani ili njihova dica, kao ime je vezano uz značenje prosta čovika kog ne poštuju ni muslimani ni kršćani.

Stovani,

Misljenje da je prezime BALIJA (ovo vrijedi sigurno  i za prezime BALIC) doslo iz  rijeci  balija- koja ima pejorativno znacenje – je NETOCNO  sa znanstvenog stajalista. Ovo prezime je izvedeno iz muskoga osobnog imena  Balija,koje je – prema onomatologu i turkologu prof. dr. Ismetu Smailovicu – nastalo :"Iz  tur. Bali (licno.m.ime) + nas nast.-ja. Etimologija ovoga imena nije sigurna, ali se moze pretpostaviti da je iz ar. bal=um, pamet, duh+ar. sufiks–i(yy).

Ovo vl. ime ne treba mijesati s rijecju balija koja ima nekoliko drugih znacenja:

1) muslimanski primitivni seljak,prost covjek koji ne pripada obrazovanom svijetu;
2) muslimanski nomadski stocar u Hercegovini;
3) pogrdan naziv za bosanskohercegovackog Muslimana.

Odakle potjece takav naziv koji ne oznacava vlastito ljudsko ime, nije sigurno utvrdjeno. O tome  se kod nas dosta pisalo, ali su sva misljenja jos uvijek samo pretpostavke. "(Dr Ismet Smailovic, Muslimanska imena  orijentalnog porijekla u BiH-u, II izd.,Sarajevo 1990., str.161.-162.)
Osobno se potpuno slazem sa stajalistem prof. I. Smajlovica, a velika mi je cast sto ga osobno i poznajem. Kada sam s njim posljednji put razgovarao (u travnju 2o10), ja sam mu iznio svoje osobno misljenje o podrijetlu imena i prezimena Balija. Naime, mozda je ono izvedeno od dvije rijeci BALI+ALIJA,pa je doslo do njihovog kracenja u BALIJA, sto znacilo izvorno PAMET ALIJA, tj. PAMETNI ALIJA ili UZVISENI UM (jer Alija znaci ar. Aliyy= " Uzviseni, Mocni, Otmjeni".. Ima dosta primjera da su duza imena skracena  ili su prezime nastala kracem duzih imena, itd… Takodjer, ja sam prof. I. smailovicu rekao da je rijec balija kao naziv za Muslimane najvjerojatnije izmislio Vuk, pa je ona produkt velikospske etnocentristicke politicke propagande, te nema nikakve veze sa znanoscu…

Ibrahim Tabakovic, prof. povijesti


http://www.rodoslovlje.hr/savjeti/ivanic-zupa-1649-godine

pogledati pod komentare
 

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Turcizmi
« Odgovori #1 : 13 Rujan 2011, 12:24:39 poslijepodne »
bàlija m pogr. bosanskohercegovački musliman {ZI i Osv2: seljak musliman} ◊ 1. vir. od kasabalija (tur. kasaba < ar. qasaba »tvrđava«) »stanovnik kasabe« 2. vl. imena Balija 3. vlaš. balia (lat. balāre »blejati«, balantes »ovce«)

Dakli, dosad su poznate tri zorbe o podritlu.

Takodjer, ja sam prof. I. smailovicu rekao da je rijec balija kao naziv za Muslimane najvjerojatnije izmislio Vuk, pa je ona produkt velikospske etnocentristicke politicke propagande, te nema nikakve veze sa znanoscu…

Ovo je najobicsnija glupost.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Turcizmi
« Odgovori #2 : 29 Rujan 2011, 10:32:25 prijepodne »
A ne znam, ali čudan mi je toliki broj ljudi s imenom Balija u turskim popisima. Da su se baš toliko volili pogrdno nazivati?

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Kujundžić - Kojundžić
« Odgovori #3 : 29 Rujan 2011, 10:50:41 prijepodne »
Jedno od najbrojniji imocki prezimena je Kujundžić. Glavna i jedina teza o tvorbi je ona kuyum=zlato, nakit  dakle kuyumcu(kujumdžu)=zlatar ili filigrant. No meni nikako nije jasno kako da su oni naši čobani Kujundžići ikad bili filigrantima i zlatarima. Mislim na ranija vrimena. S druge strane do prije sto godina prezime se većinom pisalo Kojundžić, Kolunžić odnsno s O umisto A. A iako nema nikakve potvrde da se kod nas ovca zvala koyunom ona na turskom jest koyun, a ovčar je koyuncu=kojundžu. Je li moguće da su naši Kujundžići zapravo i etimološki čobani, a ne zlatari?
« Zadnja izmjena: 29 Rujan 2011, 10:52:53 prijepodne Zavelim »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Turcizmi
« Odgovori #4 : 04 Listopad 2011, 10:43:40 prijepodne »
Nisu nuzsno morali biti ni jedno ni drugo, kao shto ni Bashichi nisu morali biti bashe niti Kraljevichi kralji. Vechina je prizimena nadimacsna podritla, a bila su prominljiva csak i tiekom 19. stolicha. Trenutno uredjujem knjigu o Martincima iz Gornje Dragichine (Brotnjo); potiecsu od znamenita plemena Nimichicha, koji su imali i svoj grb, a potiecsu iz Crljenog Grma. Od njih su nastali Martinci u Brotnju, Makarskoj i Vrgorcu, Jurilji (i Damjanovichi), Martincsevići i Gojaci. Danas nema izvornog prizimena Nimicsich. U jednom trenutku su Brochanski Martinci bili Martinovići, pa opet Nimicsichi, da bi na kraju zavrshili kao Martinci. Izkonoslovlje prizimena, rekli bi puliticsari, vrlo je "slozseno", i uglavnom mozsemo samo nagadjati. To se odnosi i na Kojundzsiche, Kujundzsiche, Kolundzsiche, Kolundzsije ... Ako su "csobani", onda su Delmati.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Kujundžićka Kujundžuša
« Odgovori #5 : 11 Studeni 2011, 20:24:04 poslijepodne »
Jedno od najbrojniji imocki prezimena je Kujundžić. Glavna i jedina teza o tvorbi je ona kuyum=zlato, nakit &nbsp;dakle kuyumcu(kujumdžu)=zlatar ili filigrant. No meni nikako nije jasno kako da su oni naši čobani Kujundžići ikad bili filigrantima i zlatarima.

Zlatari nisu. Kujundžija u lokalnoj semantici nikad nije bio zlatar.
U mostarskom Kujundžiliku nikad nije bilo zlatara. Glede i unatoč suprotnim tvrdnjama.
Što je prva asocijacija domaćem i stranom turistu na pojmove kujundžiluk, kujundžija…?
Najbliže je ono što HJP kaže za pojam kujùndžija "- reg. obrtnik koji izrađuje upotrebne i filigranske predmete (džezve, ibrike itd.) i ukrašava ih na tradicionalan orijentalni način"
Dodajem tome pladnjeve, reljefe, bareljefe…

U starom mostarskom, u hercegovačkom pa i u bosanskom govoru i pisanim dokumentima zlatar je zerger, zarger i sl. U dostupnim sidžilima kadija (Sidžil mostarskog kadije) i defterime zlatar nikad nije označen riječju kujundžija, redovito je zerger i sl.

Ismet Ćumurija. Zlatari Mostara i Hercegovine. Citat iz treće rukeˆ:
»Kujundzijski (zlatarski) ducani su obicno bili uz lijevu obalu Neretve u predjelu zvanom Kujundziluk. Rat mu je porusio tu staru carsiju, ali ona se kao feniks dize iz pepela. Ducani se postepeno obnavljaju. Vjerujemo da ce dobiti svoj nekadasnji izgled, samo u novijem izdanju. Danas u ovoj carsiji nema ni jednog kujundzije. U tim ducanima sada su slikari i majstori koji ukucavaju razne figure i ornamente u bakru, na bakrenom limu […]

Zer je rijec u prevodu: zlato (perzijskog porijekla).
Zerger je zlatar obrtnik, a jalduzdzija je zlatar koji se bavi pozlacivanjem. […]«

Ćumurija "propušta" spomenuti da u Kujundžiluku nikad nije bilo zlatara. Vidi. Muhamed Mujić. Sidžil mostarskog kadije, 1632-1634 i druge povijesne izvore (defteri).

Kujundžije su, IMHO, u semantici kraja između Cetine i Neretve pa i šire - "slikari i majstori koji ukucavaju razne figure i ornamente u bakru, na bakrenom limu" ili drugom materijalu - ornamentisti, majstori, slikari, ukrašivači.

Ako imaš kritičnu masu Kujundžića sklonih likovnoj umjetnosti i ručnom radu - moš komôtno izkonoslovit prezime po toj osnovici.

Ako zapneš u turskom korijenu riječi onda imaš širi izbor:
koy
seljak
seljanin sela u uvali
onaj koji toči (kujundžušu)
onaj koji meće
gust; a/ s gustom kosom, b/ zbijen, nabijen dežmekast
zagasit; a/ mrk, mrke čère, tamne puti b/ smrknut, Mrkonjić
prsat, prsata/sisata (ima li punoća zrna u grozdu s loze kujundžuše upravo ovu semantiku punoće?). Ako su Kujndžićke u prosjeku i na prvi pogled sisatije od okolnih lokalnih pučanki - to je.
etc.

Korijen koyu skraćuje izbor.

Slično možeš poć od korijena kuy
kuyruk me podjeća na onog repatog nečijeg praprapradida
tu su i čitatelji, bunardžije i spavalice.

etc. kuyu
« Zadnja izmjena: 11 Studeni 2011, 20:29:52 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Kujava
« Odgovori #6 : 12 Studeni 2011, 01:24:21 prijepodne »

Ne mora uopće bit turcizam, pogotovo ne u samom početku. Kujava, Kùjan, (vlasi) Kuja(v)ci (Vego. Bekija…) …
ndž, ldž, je mogao nastat kasnije ili jednom bit nakrivo zapisan ,
« Zadnja izmjena: 12 Studeni 2011, 01:26:21 prijepodne glonga »

Offline Trbotor

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 675
Odg: Turcizmi
« Odgovori #7 : 12 Studeni 2011, 08:27:16 prijepodne »
 Kuyunjik (turski) = puno ovaca

verosimiliter semantičko križanje s hrvatskim kovač - kujem - nakovalo - podkova

(potvrdjeno je da su vlaške stočarske / ovčarske skupine, koje su imale vlastitu unutrašnju logistiku zbog tovarnih i jahaćih konja, mazga i mula ujedno imale i kovača.Taj bi se kao "privilegirani kadar" često nametnuo za predvodnika cijeloj skupini "kujunđika". U imena i prezimena  nije toliko bitna etimologija koliko etiologija, jer etiologija po definiciji u najširemu smislu označava ispitivanje o uzrocima određenih pojava.)

« Zadnja izmjena: 12 Studeni 2011, 08:56:05 prijepodne Trbotor »
...in defendenda veritate catholica et Croatia bene administranda...

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Turcizmi
« Odgovori #8 : 12 Studeni 2011, 11:30:45 prijepodne »
Medjutim, semanticska (znacsenjska) veza u izkonoslovlju je vrlo vazsna stvar. Nije isto ni priblizsno "onaj koji ima puno ovaca" s "onaj koji kuje". Osim toga Nosich izvodi ovako: "kujundzsija" obrtnik koji izradjuje pridmete od zlata i srebra i ureshuje ih iztocsnjacskim uresima; zlatar < tur. kuyumcu < kuyum pridmet od zlata (srebra) > Kujundzsich, k(K)ujundzsusha.

Shkaljich isto kao i Nosich. Bugari imaju oblik blizsi izvorniku: kujumdzsija, a kod nas je -mgzs- > -ndzs-.

Jedino ako su Kujundzsichi te silne ovce podkivali zlatnim plocsama (plocsicama).

Zar se u vas kazse "nakovalo" (a ne "nakovanj")?

Nema turcsinshtine koja bi bila od kujun-.

Ponavljam: uobtje ne mora znacsiti da su imali kakve vez sa zlatarstvom, a mozsda i kovacsijom. Po tome bi i Carevichi bili carevi sinovi, a Budalichi budale. Vrlo je velik broj nadimacsnih prizimena.
« Zadnja izmjena: 12 Studeni 2011, 11:34:10 prijepodne belevarac »
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Turcizmi
« Odgovori #9 : 12 Studeni 2011, 11:43:51 prijepodne »
Dok je s Kujundzsichima sve uglavnom jasno, mene mucsi "arbet". Ne tju dati znacsenje, ali ga ima Gusich u Ricsniku govora dalmatinske zagore i Bekije, bez naglaska. Meni ga u Hercegovini niekoliko kazivacsa nije moglo potvrditi. Smrdi mi na turcsinshtinu, zato ga i metjem ovdi, ako tko shto o tome znade.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
arar (h)abet arbet
« Odgovori #10 : 12 Studeni 2011, 16:48:59 poslijepodne »

»For several years I have been researching Shapanyer Arbet, an exclusively Jewish fiber arts tradition from Poland/Ukraine that was used to create ornate atarot (prayer shawl collars) with sterling silver thread. Because this skill has now largely died out, I have been researching it in museum collections in Israel and the United States. The atarot of my talitot are inspired by Shapanyer.«ˆ Sarah Saulson

Kad se pogledaju osnovni uzorci, nije pomaklo od arara i mutapa, uzorkom, osnovnim.
Semantički nije odmaklo vèle od Gúsića, jerbo je u nji od klipa ostala samo komušina, lepušina, omotač, šal, "svila"… čipka… ručni rad, najčešće ukrasni produkt ručnog rada ter igle i konca…
Valjda ima nepostojano a u riječi Shapanyer (Yiddish) jerbo je češća pojavnica online "Shpanyer Arbet" ili se to sustavno nakrivo pripisuje španjolskim Židovima.
Yiddish arbet i njem. Arbeit imaju isti naglasak i (osnovno) značenje - rad.

JUHASZ, Esther Author; HOSHEN, Sarah Harel Editor. Shpanyer arbet in Treasures of Jewish Galicia – Judaica from the Museum of Ethnography and Crafts in Lvov, Ukraine ISBN 965-425-004-7 Tel Aviv 1994

»The decorative work known as shpanyer arbet has been translated as both “spun work,” derived from the Yiddish word shpinen, and as “Spanish work.” The latter fancifully implies a connection between shpanyer arbet and the craft of lace making incorporating silver and gold threads practiced by Jews of Mallorca, Barcelona, and Toledo in fifteenth-century Spain. Shpanyer arbet is similar to nineteenth-century East European passementerie and bobbin lace, from which it is most likely derived.«
http://www.yivoencyclopedia.org/article.aspx/Shpanyer_Arbet

U Ercegovini i Dalmaciji se mogao pojavit kao riječ koja označuje patvorinu, šupljak, Arbet (ARanđelovac BETon, ARBET) tijekom 1970-ih i 1980-ih kad se tu masovnije pojavljuje "aranđelovački" umjetni (a ne prirodni) arhitektonski kamen odnosno desetak godina nakon početka njegove uporabe kad se pokazala njegova "kakvoća". Navodno su Talijanci jeftino proizvodili umjetni kamen s teksturama aranđelovačkog prirodnog.
Čulo se, uz pokazivanje rukom na razmjerno nov, a prilično nagrižen nadgrobni spomenik, pa odmahivanje: — Àrbetina!
I objašnjenje - Aranđelovačka stara bètonina. Jednom.
« Zadnja izmjena: 12 Studeni 2011, 17:12:02 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Moderator
  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Turcizmi
« Odgovori #11 : 13 Studeni 2011, 16:33:28 poslijepodne »
Zsidovsko "arbet" ne radi kada ga ukljucsish. (S jedne strane imash skupocini srebrom (zlatom) izvezeni okovratnik, a s druge kokurushku bez ijednog zrna).

Ovo s ARandjelovacskim BEtonom je domishljato, samo ne znamo od kada se nash "arbet" kao rics rabi. Shto ako je starije od tog Arandjelovca? A opet, tezsko znacsenjski povezati (zashto se muchak ne zove "arbet"), a i malo je vrimena da se od 70-tih proshiri do Sinja i nigdi drugdi do - istarske csakavshtine! Oni imaju "rabeta" = "arbeta" >stocsna ripa<, shto je znacsenjski vrlo blizko "arbetu" >kukuruzu< - nijedno nije "pravo" (prava ripa - jestiva, pravi klip kukuruza). E kad bi se znalo odakle csakavcima rabeta/arbeta i koji je prieoblika prvotna (radi se o metatezi, priemistu).
U Armeniji imash ARBET poduzetje koje prodaje oditju, mobitele, vincsanice, u Poljskoj proizvodi stiropor, u Firenzi su arhitekti (dizajneri), Darren Arbet je u SAD-u trener, pa imash alu-felge ARBET, estonski kosharkash Gregor Arbet. Csini se sve slucsajnosti.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
arba, arbae
« Odgovori #12 : 13 Studeni 2011, 18:17:51 poslijepodne »
ne radi kada ga ukljucsish. (S jedne strane imash skupocini srebrom (zlatom) izvezeni okovratnik, a s druge kokurushku bez ijednog zrna).
Radi. Upravo oprobano. Samo tebi ne radi strpljenje. Stari web surferi ovakvu stranicu otvore na posebnoj kartici ili posebnu prozoru i puste da se (o)teli.

Ni zlato, posljedično ni filìgrān, nemaju sveze s kujundžijama u ovom dijelu Europe pa i šire. Zerger.

Arbet i vizualizacija. O predočbi rode da ti pojem.
1. Nakićena ništarica.
2. Očima radost - guzici žalost.
3. Lípa mu je farba. Kakvi su mu šarafi?

Neodoljiva uzputnica. Jučer básam po archive.org i nađem putopis jednog britanskog časnika (ili nečiji treći) koji govori o imenima naših mjeseci. Lik mjesec lipanj ne povezuje s lìpom (stablom s kojeg tad zamrluši) već veli da je to najlišpi misec, líp misec. Bilo je tu pored nas dok nije rogato e ubolo.

Re ćemo da je arbet rad, a da mu je značenje kod Gusića kao gornja lista (1., 2., 3., …). Ukras bez (neke, neke osobite) uporabne vrijednosti.
Odbacimo zlato i srebro i njihove niti, iako kod kukuruza moš "svilu" iz klipa kukuruznog prispodobit tim nitima.
Uze ćemo arbet kao ručni rad. U posebnu značenju. Milje, tòlēdo (koji ima izravnu svezu na shpanyer arbet), čȉpka, nakukičanu i navezenu tkaninu, napose u svezi s paškom i konavoskom čipkom (i konavoskim ženskim pokrivalom za glavu).
Razmotrit ćemo i làmē. Sad me šupalj klip kukuruza zajedno s "kukuruznom svilom" i sve tanjim lepuškama prema sredini praznog klipa vrlo lako asocira na làmē.

U nekom povijesnom razdoblju (što valja utvrdit) vjerojatno su se na tom našem području koje nas zanima prodavali ukrasni predmeti pod zbirnim imenom "arbet".
Kako se surfalo?
Laméspitze (wiki-de) > Radhaube (wiki-de, felga!) > Goldhaube (Helga!). I Pag i Konavle i Helga…
Kad Gusići razmotaju prazan klip, ostane arbet, hauba, a nigdi Helgeˆ, ni Mare Konavokinje.

Što u tom smislu sa stočnom repom. Nadzemni dio stočne repe (lišće i "stabljika; grm) je arbet - haube oblika i izgleda. Zašto je to bitno?
Blitvari i neblitvari trebaju naprezanja glede razlikovanja ubranog lišća blitve i stočne repe. Nadzemni dio blitve nije ni nalik na narečeni oblik arbet - haube. Ne djeluje ukrasno, ornamentalno. Na oči.
Arbet za čovika konzumenta blitve ovde more značit, lipo izgleda, lišpe od blitve u vrtlu, ali na stolu je blitva blitva, a repa je za krmadi.

Ako je ovo promašeno totalno, što lako more bit ostaje Divković i sve što u njem počinje s arb-. Samoglasnik koji slijedi iza arb- i njegova promjena u drugi nije valjda neki problem za objasnit i priskočit.

Arbiter, arbitrary, po volji, proizvoljno. Arbet stočna repa je proizvoljna blitva? Posrednička, razvađačka blitva ili kukuruz? Gospodarska (industrijska, krmna, silažna) blitva ili kukuruz. Silažni kukuruz u kojem se rabi samo stabljika? Panja blitve, lista blitve, stabljike kukuruza.

Arbor? Od kukuruza samo stabljika (drvo). Stočna repa je drvenastija od blitve kad se svari krmadi i ljucki oproba.

Arbustum. Zavrjeđuje pomniju semantičku analizu. Rastilo.

Arbustus. Drvećem zasađen ager. Tu je to negdi glede Gusića kokuruza.

Arbuteus. Planika. Planikin cvijet je ko šupalj kukuruzni klip. Veliko je nadotezanje prispodobit stočnu repu listom - planici.

Arbutina? Prezime.
"Akademik Šimunović potvrđuje tu osnovu [3], a sam korijen nastanka prezimena je od turske riječi »harbut« u prijevodu »prostak«. "ˆ
Akademik Š. očito nije trevijo organski kemijski spoj - arbutinˆ.

Mukinjina rodica maginja. Planika, daklem. Pasije jagode. Medvidije jagode. "Nema ni pasiji jagoda".
"arbutin - C12H16O7, derived from the genus name Arbutus (strawberry trees), from arbutus (Latin: strawberry tree), and -in(e)"ˆ

Valja na hjp bacit oko na arb i vidit šta ima na padajućem izborniku.
arbadíga (ova već liči - travuljina)
arbalèta ( i ova - za bacit - u širokom luku).
« Zadnja izmjena: 13 Studeni 2011, 18:58:07 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
arbet
« Odgovori #13 : 13 Studeni 2011, 19:21:16 poslijepodne »

Značenje patvorina, šupljak, izgleda nije samo do nas moglo doć kao npr. oznaka "ručni rad" za industrijski (čipkasti) produkt uz skraćivanje "falši arbet" u "arbet":
»farkojferke [+ (other German/Germanoid) arbet, falš, farker, farmegn, krum, šlexst umgang«. Structure and variation in language contactˆ

Dalja potraga za arbet etimology odeee…
»Ak erbettu(m), erbet, As arbet (AHw 66, 232),«. New data and new methods in Afroasiatic linguisticsˆ

»chatsi avoda < a nar vayzt men nit kin halbe arbet ~ a nar vayzt men nisht ka halbe arbet (af ivrit zogt men oykh lachamor en mar 'im chatsi avoda,«. Studies in etymology and etiology: with emphasis on Germanic, Jewishˆ
« Zadnja izmjena: 13 Studeni 2011, 19:43:54 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
harbut
« Odgovori #14 : 13 Studeni 2011, 19:38:18 poslijepodne »

Ne znam kakav je rječnik Šimunović ima pri ruci, međutizin Google među turskim stranicama i stranicama na turskom jeziku ne mere izać na kraj s rječju harbut.
Dok germanskih prezimenah Harbut imaš kao u priči, u turskom nema ni korijena harb-, ni arb-.
Pače su velika sporenja okolo podrtla imena drevnoga grada Harputa/Harbuta… i dan danas. Ne znam je li Šimunović imao udjela u tim rasprama, nu što o tom veli njemačka wiki stranicaˆ:
»Ursprung und Bedeutung des Namens Harput sind umstritten. Eine häufige These übersetzt Kar/Har mit Stein und Pert/berd mit Festung, was dann Steinfestung bedeuten würde. Nach Evliya Çelebi gibt es zwei Überlieferungen für den Namen. Die erste leitet Harput von einer Baumart ab und nennt die Stadt Har-Bid und die zweite von einem Produkt, was hier gewonnen wird und nennt die Stadt Har-Berid.
[…]
Surguroğlu führt den Namen Harput auf das Wort Har-pu-ta-va-nas oder Har-pu-ta-aş zurück, was wiederum von Ga-ar-ba-ta oder Har-pu-ta-aş stammen soll. Nach Surguroğlu soll dies der Name einer Gottheit oder eines Herrschers sein. Allerdings macht Surguroğlu keine Angaben darüber, aus welcher Kultur der Name stammen soll

Ova vrsta drveta (Baumart) nas jopet svrće na oskorušinu (mukinjinu) rodicu planiku (maginja).