Svakodnevnica > Prirodni svijet / EKO oči

Pčelarstvo u Imotskoj krajini

(1/24) > >>

benco:
Najbolji čovjekov prijatelj nije pas nego pčela. Njena uloga za očuvanje prirode i života u njoj je nemjerljiva. Danas je njena ugroženost tolika da polako postaje top tema. Čovjek je pretjerao u zagađenju okoliša. To se posebno odrazilo na smanjenje i nestajanje pčelinjih zajednica.
Zanimalo bi me, uz prisutnost zajednica u IM, što pčelari, lokalne zajednice (općine i grad, županija) čine u zaštiti pčele? Kako se imotski a i ostali pčelari bore sa virusima, nametnicima, lakomim poljoprivrednicima,... u očuvanju pčelinjih zajednica.

Pisac ovih redaka se počeo baviti uzgojem pčela 2010. godine u proljeće. Razvio je određeni broj zajednica. Prošlogodišnji med je ostavio za uzimljavanje tih zajednica. Interes za pčelarstvo je došao nakon pročitanog teksta sa sastanka pčelarske komisije Alpe-Adria u Udinama (prosinac 2008.) gdje su upozorili na "sindrom CCD", odnosno nestanak ne samo pojedinih zajednica nego cijelih kolonija.

Molio bih da komentari budu usmjereni prema ovoj temi. Hvala!

benco:
Želja (pa i pohlepa) za proizvodnjom što većih količina hrane upotrebljava se GM tehnologija.

Posljedice GM tehnologije za pčelarstvo (a i čovjeka općenito):

http://www.svjetlost-online.com/index.php/izabrani_tekstovi/citaj/55

Zavelim:
Bio GMO bili pesticidi čelama se ne piše dobro

http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/pesticidi-ubijaju-pcele-diljem-svijeta.html

a onda ni ljudima

benco:
U vremenu od 1961. do 2007. godine broj uzgajanih pčelinjih zajednica znatno je opao u Europi i Sjevernoj Americi. U SAD broj zajednica smanjio se sa 5,9 milijuna (koliko je bilo 1947. godine) na samo 2,3 miliuna (2008. godine), a od 21 milijuna košnica koliko je u Europi bilo 1970. godine danas je ostalo oko 15,5 miliuna.

A Hrvatska?

Imotski?
Oprašivanje poljoprivrednih kultura u svijetu pčelinjim letom, prema podacima FAO-a, je preko 153 milijarde eura.

Slovak:
Kad triba oploditi maticu, spremno čeka nekoliko trutova koje pčelice cijelo vrijeme besposlene hrane visokootanskim medom. Kad maticu zasvrbi, ona izleti iz košnice i poleti što je krila nose, a napaljeni trutovi svi krenu za njon spremni skočiti. I uspije samo najbrži trut. Tako je to u prirodi.

Navigacija

[0] Lista Poruka

[#] Slijedeća stranica

Idi na punu verziju