Autor Tema: Arheološka istraživanja u Podbiloj, općina Posušje  (Posjeta: 9725 )

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Montekasinska kronika
« Odgovori #30 : 14 Ožujak 2011, 17:05:34 poslijepodne »

Potraga za "tzv. Izvodom iz Montekasinske kronike".
Pametan piše, budala pamti.
Ne mogu sad više nać na books.google.com najstariji "shematizam augustinovaca". Odatle se vidi da su i prije osnutka Hvarske kongregacije/provincije (15xx) postojali samostani u Hercegovini, tri koja su devastirali Turci.

Na Ćemerima u Podbiloj su živjeli pustinjaci, eremiti, hermiti i prije formalnih osnivanja redova.
Pustinjačke zajednice su postojale i prije formalnih nastanaka redova.
Edward Foran. The Augustinians, from St. Augustine to the union, 1256
http://www.archive.org/details/MN5110ucmf_5
http://hr.wikipedia.org/wiki/Pustinjak

Najstariji službeno oformljen red su benediktinci (6. st.). Od nama ovdje interesantnih (augustinovci, dominikanci i sl.) stariji su skoro po 500 godina.
Dobar izvor je (linkovi pri dnu stranice):
http://mb-soft.com/believe/txn/monastic.htm

Iz ovoga i povijesti osnivanja biskupija trebam složit malu preglednu kronologiju s relevantnim crkvenim i redovničkim događajima za ovo područje.
http://www.catholic-hierarchy.org

Nešto o pavlinima (posebno ugarskim) i templarima treba skupit iz drugih izvora. Osim Dalmacije (Pernar, Greiderer) treba gledat podatke za Ugarsku, Hrvatsku i Kranjsku i Korušku.

Jedna dostupna kronika samostana Monte Cassino (nije Montekasinska kronika?) ne spominje Billubiium ni Justinijana, koliko zasad vidim.
Leo Marsicanus.  Chronica Monasterii Casinensis 
http://www.documentacatholicaomnia.eu/04z/z_1045-1115__Leo_Marsicanus._Cardinalis__Chronica_Monasterii_Casinensis__MLT.pdf.html
http://www.documentacatholicaomnia.eu/02m/1045-1115,_Leo_Marsicanus._Cardinalis,_Chronica_Monasterii_Casinensis,_MLT.pdf

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Orbis Augustinianus
« Odgovori #31 : 14 Ožujak 2011, 21:09:41 poslijepodne »

Augustino Lubin. Orbis Augustinianus sive conventuum O. Erem. S. A. chorographica et topographica descriptio. Paris 1672
Čitav prikaz
http://books.google.com/books?id=WOfS1rlH6vkC

p. 165
"Congregatio Dalmatia.
Erecta fuit anno 1511. in Conv. Lesinensi. Conventuum illius index ad me missus hic est."

p. 166
"Conv. de Narenza tit. s. Stephani.
Conv. Rupis ad Ostia Naronis fluv.
Conv. s. Mariae Vigiliacorum.
Hi tres Dalmatiae Convetus fuere à Turcis diruti"

Kongregacija Dalmacija uspostavljena je 1511., a ima tri devastirana samostana u popisu. Ima tu okolo još starih a nepopisanih samostana.

http://www.cassiciaco.it/navigazione/monachesimo/historia_ordinis/storiografi/crusenio.html
http://www.cassiciaco.it/navigazione/monachesimo/historia_ordinis/storiografi/crusenio/090_addita.html
« Zadnja izmjena: 14 Ožujak 2011, 21:18:46 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Epitome chronicorum Casinensium… Anastasio
« Odgovori #32 : 15 Ožujak 2011, 03:20:50 prijepodne »

Tkz. "Izvod iz Montekasinske kronike"?

http://books.google.com/books?id=R3BEAAAAcAAJ&pg=PA351
Epitome chronicorum Casinensium jussu sanctissimi Stephani papae II. conscripta ab Anastasio seniore sedis apostolicae bibliothecario

U:
Rerum italicarum scriptores ab anno aerae christianae quingentesimo ad millesimum quingentesimum, quorum potissima pars nunc primum in lucem prodit ex Ambrosianae, Estensis, aliarumque insignium bibliothecarum codicibus, Svesci 1-2
http://books.google.com/books?id=R3BEAAAAcAAJ

http://books.google.com/books?id=R3BEAAAAcAAJ&pg=PA353
"Justinianus vero post eum Monarchiam in utraque Roma adeptus, non solum priorera Avunculi sui Justini in P. Benedictum dilectionem in eodem statu servare, sed etiam ampliare modis omnibus studuit. Augustus namque effectus propter amorem, quem in Patrem Benedictum habebat, concessit eidem Patri, & ejus Casinenci Coenobio in perpetuum possidenda, quae super annectimus; sed & insuper dedit in Africa…
[…]
In Thracia, Patiticum, Libissam. In Pannonia, Cibalim, Antianim, Himasam, Balcum, Scarabantiam, Vindemonam, Arlapem, Yaciacum, Nimaniam, Artabindo. In Histria Teriestrem, Polam. In Epiro, Clodiam, Signidum, Heracleam. In Macedonia, Clodianim, Syrciam. Juxta Thessalonicam, ad Monasterium construendum, modia terre X. millia, & Villam Amphipolim, Acutissimam. In Dalmatia, Pontem Ciluri, Biludium, Lausinium, Salluntum. Juxta Tripolim Africae…"

I jedna starostavna karta:
http://www.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=775
Autor: Ortelius, Abraham
Naslov: Pannoniae et Illyrici Veteris tabula / ex conatibus geographicis Abrahami Ortelii Antverpiani

Web potraga za tim mjestima otvara sad hrpu štiva: Basler, Škegro, Milošević…
« Zadnja izmjena: 15 Ožujak 2011, 03:45:08 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Arheološka istraživanja u Podbiloj, općina Posušje
« Odgovori #33 : 16 Ožujak 2011, 02:02:46 prijepodne »

Erich Ludwig Eduard Caspar. Petrus diaconus und die Monte Cassineser Fälschungen: ein Beitrag zur Geschichte des italienischen Geisteslebens im Mittelalter. Berlin 1909.
http://www.archive.org/details/MN42050ucmf_3

Stanko Andrić. Tobožnja darovnica cara Justinijana sv. Benediktu i spomen grada Cibala u njoj. Croatica Christiana Periodica. Vol.55 II. Zagreb 2005. pp. 1-6.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=14798
   

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
ranokršćanski križ
« Odgovori #34 : 27 Ožujak 2011, 20:36:16 poslijepodne »

"Nešto dalje, u predjelu Kašnjun (može i Kašun), u okolišu zasutom antičkom keramikom i opekama i zvanom Bambina glavica, bio je Ejnar Dyggve uočio ulomak nadvratnika s urezanim ranokršćanskim križevima koji se danas čuva u Arheološkom muzeju u Splitu. Na tom su istom prostoru još prije pronađeni pleterni ulomci, što svjedoči o predromaničkoj crkvi sa srednjovjekovnim kontinuitetom. Vjerojatno se radi o crkvi Sv. Mihovila "in colibus" koja se upravo spominje na ovom prostoru, ali taj lokalitet još nije istražen. Inače na podmarjanskom predjelu Kašjun bila je prapovijesna i kasnoantička utvrda na što upućuje i naziv koji je nastao iz – castellum."
http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200709/7.pdf
Krešimir Regan, Branko Nadilo. Stare crkve izvan središnje jezgre Splita (II.) i na otoku Šolti. Gradjevinar. Vol.59. 2007. No.9. pp. 811-822



Završetci najsličniji podbiljskim.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Kaer
« Odgovori #35 : 27 Ožujak 2011, 21:41:52 poslijepodne »

Iza pustinjaka, ovdje su ipak najvjerojatnije benediktinci. "Tobožnja Justinijanova darovnica", "Epitome chronicorum Casinensium…"… Neovisno o tome radi li se o patvorini, ili ne, tu se navode mjesta. Utemeljeno je tvrditi da su u tim mjestima postojali nekakvi samostani, bilo benediktinski, bilo da se radi o pustinjačkim boravištima. Ipak tamo nisu pobrojana sva redom mjesta iz Itinerara A. i Tabule P. Čemu "patvorina" ako se pobrojanim mjestima već ne postoje nekakvi samostani? Smisao "patvorine", ako se već radi o patvorini, bi bio da se već postojeći samostani uvedu u benediktinski red.


Petar Kaer. Dvie opatije sv. Petra Gumajskoga i sv. Stjepana de Pinis u staroj spljetskoj nadbiskupiji za doba narodne hrvatske dinastije. Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku. / Bulletin d'archéologie et d'histoire dalmate. Vol.13. No.6-12. supl. 1890.
http://www.archive.org/details/vjesnikzaarheol04zadrgoog
.pdf p. 173/326 i dalje.

No.6.
pp. 4.—5.
"Kroz kratko vrieme tako su se bili uzmnožili da naš sv. Jerolim nije dvojio nazvati našu pokrajinu mjesto puno svetaca, i pustinjaka. […]

Ali ne samo po otocim, već po primorju i po zagorju bilo je pustinjaka. Tako se donjekle može tumačiti zašo u tim stranam često se je namjeriti na mjesta zvana manastir, manastirine, crkvice, crkvine, itd. jer su možda još to ostanci u pučkoj predaji prebivališta prvih pustinjaka.

Kad iz samoće Monte-Cassina prosine ona nebeska svjetlost, koja prosvjetli uz druge i otoke po Jadranskome moru, samostanski život kod nas udomljen na način istočnih pokornika, oživi novim životom, proniknut duhom nove uprave, usljed koje veći dio samostana preobrati se u redovničke obitelji i razni manastiri, gdje veći, gdje manji, podigoše se s temelja na više mjesta našega Primorja, i mal da ne u svakomn gradu i ovećoj varoši."

p. 6.
"Po primorju paka, maldane svi samostani koji au kašnije bili zapremljeni po Augustinovcim a još kašnje po Franjevcim, u staro doba pripadali su većinom Benedektincima.

Svi su ti samostani bili bogati, imajući obilne posjede i velikih povlastica na kopnu i na otocim, podupirani kao što bijahu od kraljeva i od velmoža.

Samostani bili su uz to slobodni i samostalni, premda su imali davati dotičnomu biskupu na dan proštenja svoje crkve njeku daću, jer su biskupi po obćenitome pravu bili smatrani kao patroni. […]

Redovnici birali sa izmed sebe Opata (Abbas), glavu samostana…"

p. 7.

Svaki samostan imao je obično svoj "hospitium" za goste, putnike, bolestne i siromahe; domus fratribus za redovnike, i vicus famulorum ili ti seoce za samostanske kmete.

Monasi so se bavili molitvom, literaturom, obrtom, i poljodjelstvom; njeki su se bavili i ljekarništvom i lječništvom; drugi gradjevinom. Najviša jim je bila zabava pisanje i prepisivanje crkvenih knjiga, ali bi pisali i za gospodu i svjetovne ljude, ne samo to, već je bilo samostana koji su imali posebne tvornice za prlredjenje pergamene."

p. 8.

"Da su naši Benediktinci bili većinom glagoljaši, sudimo po onim krasnim rukopisim glagoljskim koji su se sačuvali i koji u ničemu ne izostaju latinskim. Imademo uz to hrvatske regule samostanaca, imademo i jedan samostanski dokumenat hrvatski u kamen urezan."
« Zadnja izmjena: 27 Ožujak 2011, 21:48:43 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
povijesni izvori kod mutne vode
« Odgovori #36 : 12 Studeni 2011, 01:01:06 prijepodne »
Opskurno referencirana, u Ujevića i drugih, Ad Claram Aquas još uvijek se ne da nać na internetu, barem ne svezak koji nam treba.
Trebaju nam sv. IV. i V.

Konačno. Analecta franciscana… sv. IV. i sv. V.
Sv. IV.
http://www.archive.org/details/analectafrancisc04coll
download različitih formata datoteka
http://ia600508.us.archive.org/25/items/analectafrancisc04coll/
Sv. V.
http://www.archive.org/details/analectafrancisc05coll
download različitih formata datoteka
http://ia700602.us.archive.org/21/items/analectafrancisc05coll/

Međutizin, pogledom na podbilužke na str. 555 u sv. IV i općenito na Analecta jasno je ko dan - Euzebije. Fermendžin.

Str. 555 u online tekst verziji veliˆ (Ctrl+F) s puno grešaka u OCR-u, otprilike ono što piše na str. 555 u .pdf formatu:

»Custodia DULMAE (g)3 habet locum Stagni; locum Novi Castri; locum In
Monte (h); locum Cetinae; locum Betuzae (i) et locum Lamoc (k).
[…]
[…] (g) Edd.
Dulmne. — (h) As Ymote, edd. Iemote. — (i) As et edd. cum Provinciali om. locum Betuzae. — (k) As
et edd. de Glamozh. […]
[…]
[…] — 3 Ston (Stagno), Novo, Imotski, Cetinje, Betuza,
Glamoč. […]
[…]«

I šća? Nišća.
Nba miš kokoš.
Su tizin izvorom ne vidim da su išta dokazali oni koji su nešto dokazivali upućujuć na taj izvor, najskoli okolo Nelipićah i Op(at)čaca.
Bartul Pizanski (* okolo 1338; † okolo 1401)ˆ spominje to što spominje tad kad spominje (krajem 14. st.).

Sv. V. i naša tema? Ništa. Ništa u indeksu. Kao ni u sv. IV. o Opač(a)cu i Nelipićima.
« Zadnja izmjena: 12 Studeni 2011, 01:08:56 prijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Nelipići, patareni, templari…
« Odgovori #37 : 17 Studeni 2011, 14:39:38 poslijepodne »

Opačac i Nelipići? Niđe sveze. Ono jedno pismo? Možemo dopustit kasne Šubiće i/ili rane Vlatkoviće. Zašto?
Zapekljancija. Templari su držali pute s naške obale do Konstantinopola. Manje-više sigurnim. Njih se nije smilo spominjat. Svi relevantni sudobni i mjesno mjerodavni velikaši su proglašeni patarenima. Ostaje joker i deus ex machina - Nelipići. Koje ionako najjači povjesničari nisu znali smjestit u prostor (ni u vrijeme).
Prešućivanje templara i proglašavanje lokalnih velikaša patarenima ako nisu bili poslušni u svjetovnim stvarima pravi od lokalne povijesti lakrdiju.
Nu što veli Banović. Vrijedi čitanja. I poredbe s drugim izvorima o prostoru (užljem i širljem) i vremenu o kojem priča Banović.

Stjepan Banović. O porijeklu slave krsnog imena. GZM. knj. 1. Sarajevo. 1912. pp 265-273

pp 266-268

»Cijelo makarsko Primorje — iz kojega sam i ja — od Brela do Baćine spadalo je u IX. i X. vijeku pod »Paganiju« (pagani = pogani) ili Neretvu. Kašnje se je taj kraj prozvao Mariani, Morjani t j. Primorci.

Kneževina Paganija sterala se je od Cetine do Neretve, a mašala se je i današnje Hercegovine. Dijelila se je pako na župe: 1. makarsku, 2. rastočku i 3. duvanjsku, a spadahu joj i otoci Brač, Hvar, Korčula i Mljet.

U XII. i XIII. vijeku današnje Primorje zvalo se je: Krajina. U njoj zapovije- dahu knezovi glasovite porodice Kačića, a crkveno je tada Krajina pripadala nadbiskupiji splitskoj. Zna se barem stavno da su g. 1191. pripadale splitskoj nadbiskupiji župe: omiška, makarska i rastočka (parochiam Almissi usque ad Mucarum et usque ad flumen Narente et totam Rastizam).

Nu i to je pripadanje u crkovnom pogledu bilo samo u praznom naslovu, jer žiteljstvo Krajine bijaše vjere patarenske. Moćni knezovi Kačići, sami gorljivi patareni, štitili su i širili tu vjeru iz svoga tvrdoga grada Omiša, a kasnije iz Makarske.

Kakvom su mržnjom kipili podanici Kačića na katolike i njihovo svećenstvo, možemo pomisliti, kad se samo sjetimo, da su ljudi kneza Nikole Kačića, koji bijaše od god. 1167.—1180. gospodar Omiša, kamenovali ispod Debeloga brda u Mosoru samoga nadbiskupa splitskoga Rajnerija.

Da su iza toga Kačići bili i još moćniji i sileniji, svjedoči nam to, što je g. 1207. kralj Andrija II. poveljom Omišu podijelio jednaka prava i povlastice, kakove su onda imali i ostali znatniji gradovi dalmatinski. Dapače godinu dana iza toga (12. lipnja 1208.) Sebenna, knez omiški, sklapa prijateljstvo i mir sa duždom mletačkim Petrom Zianom.

Kad se je iza toga zaknezio na Omišu ljuti Malduč Kačić i počeo još više nego li njegovi predšasnici potpomagati gusarstvo i patarenstvo, tako da su njegovi ljudi derali i ubijali križare, što onda prolažahu u svetu zemlju, — sam papa Honorije III. složno sa gradovima Trogirom, Šibenikom i Klisom g. 1221. podiže na Malduča križarsku vojnu, da ga kazni radi gusarenja i guljenja križara, a poglavito da iz njegove kneževine istrijebi nesretnu vjeru patarensku.

Pismom svojim od 13. travnja, što ga papa bijaše poslao po svomu dvorskomu kapelanu Akonciju, pozove on i Splićane, da njegovu poslaniku budu u svemu pri ruci.

Akoncije pozove svu Hrvatsku i Dalmaciju na križarsku vojnu proti Kaćiću Malduču i njegovim patarenim, te u ime svetoga i nepogrješivoga namjesnika Hristova na zemlji, obeća svakome potpuni oprost svih grijeha, kogod u tu vojnu stupi, ili za nju novaca dade.

I doista se sakupi golema sila, a sila ote sela i gradove, pa videći Omišani što na njih ide po kopnu i po moru, poklone se i obećaju, da će se vratiti na pravi put i drage volje pokloniti sv. ocu papi.

Akoncije im oprosti, zakune ih i sve njihove lagje ognjem izgori.

Nu netom papinski poslanik oktavi Omišane sa svojom vojskom, oni bijahu kao i prije, a možemo reći još i gori, dapače ne dadoše Akonciju mirno ni do Zadra proći, tako da je morao uzimati u pomoć splitske galije, da na putu glavu ne izgubi.

Ni kralja ugarsko-hrvatskoga Andrije II. Malduč ne posluša. Kralj posebnim pismima pozivlje Malduča, da se okani osvajanja, gusarenja i bezvjerstva i prijeti mu sa svom svojom kraljevskom silom, pa spominje dapače i sinove svoje Belu, tada vojvodu hrvatskoga i Kolomana. Nu — Malduč muči, ko da i ne čuje!

Napokon 1225. opet složno udariše na Kačiće i tjelesno: velikom vojskom i duhovno: splitski nadbiskup udari Kačiće crkvenim prokletstvom.

Sila Kačiće nadvlada, a kralj Andrija, da ih posve uništi ote im sva njihova patrimonija.

Našavši se tako Kačići u potpunoj propasti, prignuše vrat, pokloniše se nadbiskupu splitskomu i vratiše se svetoj i nepogrješivoj materi crkvi. Nadbiskup zamoli papu Honorija III., da i on pomiluje Kačiće i da se zauzme, kako bi im se povratila njihova djedovina. U pismu od U. lipnja 1226. sveti se otac nećkaše, napokon ipak Kačiće primi pod svoju očinsku milost.

Kako su Kačići i iza toga bili isti kao i prije, te osvajali i gusarili i širili patarenstvo, pa god. 1273. oplijenili i biskupa kefalonijskoga Henrika, kako se je g. 1274. sklapao izmegju Karla, kralja sicilskoga i puljskoga, savez sa Splićanima i Šibenčanima, da dignu vojnu na Omiške knezove, ne ću ovdje pripovijedati, već ću spomenuti samo u kratko, da je sama mletačka republika god. 1276. podigla pravu križarsku vojnu na Omišane, koja je trajala do g. 1279., te da je napokon, nakon izmjene mnogih mletačkih vojvoda, Petru Mocenigu pošlo za rukom, zauzeti i spaliti tvrdi Omiš. Varoš ostade do g. 1292. pod Mlecima, u čije ime upravljaše njom kapetan Marin Venerio. Spomenute pak godine pade u ruke Gjorgja Šubića, te ostade vlasništvom Šubića do polovice XIV. vijeka, dok ga se napokon ne dokopa gorljivi pataren vojvoda Hrvoje Vukčić. Iza gubitka Omiša, nalazimo otsele Kačiće u Makarskoj takogjer u dosta velikoj moći.

Megjutim u Krajini patarenstvo cvjetaše i nadalje, a da bi mu jednom više došao konac početkom XIV. stoljeća obnoviše makarsku biskupiju. Oko g. 1320. postade biskupom makarskim neki Valentin, ali ne bi duga biskupovanja, jer već g. 1324. pade sva Krajina pod bosanskoga bana Stjepana Kotromanića, a biskup Valentin izgubi svoju makarsku stolicu i pobježe u Omiš.

Sad kada Krajina spade pod Bosnu, patarenstvo se u njoj utvrdi još više i to ne samo po Primorju već i u okolišu samoga Omiša. Tako i grad Visući uz Cetinu nad Omišem pod konac XIV. stoljeća pripada bosanskomu vojvodi Pavlu Klešiču, vrlo žestoku privrženiku "crkve bosanske". Taj se tvrdi grad spominje još i g. 1553. pod imenom "castello Vessichio".

Kad je dakle tako sva Krajina spala pod Bosnu, u kojoj patarenstvo bijaše, kako bi kazali, državna vjera i kad u XIV. stoljeću zamijeniše po Krajini u moći Kačiće knezovi Bogavčići, od kojih neke preporučivaše mletačkoj republici, da ih imenuje svojim gragjanima, g. 1407. sam kralj bosanski Tvrtko Tvrtković II. — možemo zaista misliti da su onda patarenstvu bili svanuli najljepši dani. Pa i malo kasnije, kada se je bio uvalio u Krajinu i sam veliki vojvoda Sandalj Hranić, protivnik Radosava Pavlovića, kojemu toli vijerno služaše gost Radin, sve dok ne progje u službu Stefana Vukčića, u kojoj ga prvi put nalazimo kao poslanika u Dubrovniku dne 11. travnja 1437.

U toj misli utvrgjuje nas još i više i to, što g. 1432. nalazimo u Dubrovniku, gdje ugovara o miru izmegju Radosava i Dubrovčana, uz patarenskoga crkvenog dostojanstvenika Radina još kao poslanika i Sanka Bogavčića, kojega porodica iza Kačića u Krajini bijaše najmoćnija.

Patarenstvu doista prijaše svaka sreća, kad vidimo da je i gost Radin ušao u službu Stjepana Vukčića, nasljednika Sandalja Hranića, za neko vrijeme gospodara Krajine.

Kao što je kraljevina Bosna patarenstvo u Krajini utvrdila, tako ono njezinom propašću poče i samo propadati, a najcrnji mu osvanuše dani za vojvode Žarka Vlatkovića, koji dne 10. rujna 1468. — godinu dana iza smrti gosta Radina — svojom poveljom na Klisu pusti u Krajinu, imenito u manastir makarski i živogoški, crne fratre. Oni već kroz kratko vrijeme imaju u Krajini četiri manastira, kojima pribaviše mnoge zemlje i posjede, jer fratri sami na svoje ime, držeći se pravila svoga siromaškoga reda, ništa ne smiju posjedovati.

Uvaljenjem fratara u Krajinu, zakucalo je u njoj patarenstvu mrtvačko zvono.«
« Zadnja izmjena: 17 Studeni 2011, 15:24:22 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Arheološka istraživanja u Podbiloj, općina Posušje
« Odgovori #38 : 29 Travanj 2014, 12:00:12 poslijepodne »
Franjevački muzej i galerija Gorice u Livnu (2/2)^ hkv.hr 2008-09-29T02:59

Prsten pečatnjak, Rapovine, 15. st. Prsten nađen u kasnosrednjovjekovnom grobu nosili su svećenici i biskupi. Na njemu je Kristov monogram.



Grob na lokalitetu Lištani – Podvornice, 12. st. (fotografija iz arhiva FMGG-a). Položaj pokojnika, u ispruženom položaju sa rukama uz tijelo, orijentiran je zapad-istok. 



Ploča nađena u grobu na lokalitetu Lištani - Podvornice, 12. st.; uklesan natpis pisan je bosančicom.



Uzput.
Kapitel s glagoljskim natpisom, Livno, groblje sv. Ivo, 14. st. Natpis glagoljicom na hrvatskom jeziku s imenom pisara (dijaka) i godinom kad je napisan «Ovo je pisao dijak Luka 1368. godine», prvi je otkriveni glagoljski spomenik na livanjskom području.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Arheološka istraživanja u Podbiloj, općina Posušje
« Odgovori #39 : 04 Svibanj 2014, 19:46:40 poslijepodne »

Rimsko doba i rano kršćanstvo.






Babylon as Seen in Scripture: An Introduction to Rev 17-18^. etc.^.


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Arheološka istraživanja u Podbiloj, općina Posušje
« Odgovori #40 : 04 Svibanj 2014, 23:02:15 poslijepodne »

Mount Zion, na putu relikvija sv. Abe i sv. Stipana. Armenski križevi. Odavde.
Xara Content Management System (Joomla) je uzrok tomu što je slika zavrnuta za 90º. Očito po slojnicama kamenja.



Položaj. Vidi se na ovoj slici. Zoom.

« Zadnja izmjena: 04 Svibanj 2014, 23:04:36 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Arheološka istraživanja u Podbiloj, općina Posušje
« Odgovori #41 : 24 Ožujak 2015, 23:52:51 poslijepodne »
Ante Škegro. Epigraphische Mitteilungen aus Bosnien und Herzegowina. Zeitschrift für Papyrologie und Epigraphik. 101 (1994) 287–298

»Fragment einer römischen Stele aus Kreševo, auf das Fra Krunoslav Misilo aufmerksam gemacht hat54. Der Fundort des Steines ist unsicher; er kann ebenso aus dem Gebiet von Kreševo stammen wie aus der Region von Višnjica (Kiseljak) nach Kreševo gebracht worden sein. Gegenwärtig wird er in der archäologischen Sammlung des Franziskanerklosters in Kreševo verwahrt. Das Fragment hat eine Höhe von 48 cm, eine Breite von 34 cm, eine Tiefe von 18 cm; ein in eine Kreislinie verlaufendes Kreuz mißt 14 bzw. 6,5 cm. Die Höhe dreier weiterer Kreuze in einer horizontalen Linie auf der Rückseite beträgt 15 bzw. 6 cm (Taf. XXIV)55.

54 K. Misilo, Dobri Pastir, Sarajevo 1960, 77-78.
55 Die eingemeißelten Kreuze entsprechen ähnlichen Monumenten dieser Region aus dem Mittelalter.«
http://www.uni-koeln.de/phil-fak/ifa/zpe/downloads/1994/101pdf/101287.pdf






http://en.wikipedia.org/wiki/Knights_Templar_Seal

Offline vinx

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 749
Odg: Arheološka istraživanja u Podbiloj, općina Posušje
« Odgovori #42 : 15 Listopad 2015, 22:10:00 poslijepodne »
Ima ovdi što?



nešto se guglalo pa izleti.
« Zadnja izmjena: 15 Listopad 2015, 22:25:03 poslijepodne vinx »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Ivanovci
« Odgovori #43 : 16 Listopad 2015, 03:21:26 prijepodne »
Ko da ne znaš šta ću reć. U podne, u ponoći. Ivanovci. Prisvučeni. Ako nisu oni prije njizi, ili oni prije nego ji je prisvuklo.
Ma u ovom pretraživaču modernom imam spellchecker, sve se obašlo nigdi šalter za to isključit. Tlaka živa sastavit po rečenice.
Ima onaj povistničar što je meća tuda utvrdu na Glavicu na ulazu u kanjon Ričine k Podbiloj, a u istom tekstu nalazi nepoznate ruševine kod crkve, kod mosta, u grebljin. U istom tekstu ima i Topanu i Prološku na Čavi.
Solana u Postranjama iz deftera. Potok SZ od Ričine je Županjac, ne onaj Studeni Potok već ovaj još zapadniji. Ovo u grebljima paše na Cvitića Most.
« Zadnja izmjena: 16 Listopad 2015, 03:26:03 prijepodne glonga »