Autor Tema: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti  (Posjeta: 8177 )

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
« Odgovori #60 : 06 Kolovoz 2012, 11:25:16 prijepodne »
A vruchina, trebi ga ...
Ovim putem apeliram da kradljivac podhitno vrati belevarcu maštu!
Dosta parola.

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Jezerača i hiljada
« Odgovori #61 : 23 Kolovoz 2012, 09:20:07 prijepodne »
Česta je i raširena zabluda da Hrvati govore isključivo tisuća a Srbi hiljada. Pa se međusobno u nas ljudi ispravljaju i prepiru što je "pravilnije". Kada su svojedobno Krležu upitali zašto govori i hiljada i tisuća, odgovorio je: "Zar postoji i treća riječ?" - pa ću je, eto, i spomenuti.
Hiljada je grecizam, a ne srbizam; tisuća pak staroslavenska riječ (tysoca, tysoci - "o" je nazalno, grafem je pobjegao u prijenosu iz Worda na blog) a jezer pak kajkavizirani hungarizam (ezer). I jezer i jezero i jezerača izražavaju isto, tisuću. Fran Krsto Frankopan ima negdje formulaciju o "jezerov i trista" vojnika koje vodi na Turke. Odnosno, 1300 boraca.
Znači, hiljadu rabe i Hrvati, i dio je hrvatskoga standardnog jezika. Ne postoji pravilo po kojem bi se hiljada sustavno trebala zamjenjivati tisućom. Možemo govoriti o težnji za jezičnom
čistoćom (pejorativno: o purizmu), ali to nema veze s pravopisom, gramatikom, rječnicima ili književnosti. Tisuća je staroslavenska, pa je srpska koliko i hrvatska. Dakle, i naši susjedi po jezičnoj baštini imaju pravo na nju. Drugi je par opanaka što je nisu kodificirali kao standardnu. Mi jesmo, ali i jednu i drugu inačicu. A možda ćemo i treću, s vremenom. Dok to ne učinimo, "jezer" ostaje kajkavski regionalizam, odnosno hungarizam analogijom prilagođen sličnoj hrvatskoj riječi (tzv. protetsko j kajkavci dodaju kad leksem počinje samoglasnikom pa Ana primjerice u njih postaje Jana).
Od klasičnih rječnika, tisuća se spominje u Vrančićevu (tausend, tisuća), u Mikaljinu (tisuća, hiljada, broj od tisuća, migliaro, millenarius numeru - na tisuća, po tisuća, a mille, milleni - dvi tisuće, duo milla, bis mille, duo milia), u Habdelićevu (tisuče - jezero, mille - tisuče, millio seu decies centena milia), u Vitezovićevu (milliare, tisuć, chilias, tisuć, tisućina, jezero, broj), u Belinu (migliajo, numero di mille, tisuća, hiljada - un migliajo e mezzo, mille quingenti, tisuća i po - un mezzo migliajo, semichilias, po tisuće - due migliaja, duo milia, dvi tisuće - millvolte, milies, tisuću puta, tisućkrat), u Belostenčevu i Jambrešićevu (mille, jezero, tisuće, hiljada), u Voltiđijinu (tisuća, migliajo, tausend) i u Stulićevu (tisuća, s naznakom da je iz glag. brev., mille, millium - tisuća i po, un migliajo e mezzo, mille e quingenti - po tisuće, un mezzo migliajo, quincenti - na tisuće, a migliaja, milleni - tisuć krat, sto tisuća, cento milioni, milies centena milia). A budući da je prepisivao iz hrvatskih rječnika, donosi je dakako i Vuk.
No ostaje pitanje zašto su neki naši leksikografi, koji kako vidimo spominju i noviji grecizam hiljada, pokušavali riječi tisuća pridati značenje "milijun", a riječ hiljada zadržati sa značenjem "tisuću".
Bilo kako bilo, oba su leksema potvrđena u hrvatskoj tradiciji. Pa su stoga oba i naša.
Dosta parola.

Offline boboim

  • Ne može bez foruma i obrnuto...
  • Postova: 693
  • ništa ne zna, ništa ne čita...
Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
« Odgovori #62 : 23 Kolovoz 2012, 11:44:29 prijepodne »
Hiljada, tisuća ili jezerača - svejedno, samo da ih je više!

Offline Slovak

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 3.393
  • Bez cezure.
Odg: Svjetski jezik - Etimologija, jezične podudarnosti
« Odgovori #63 : 21 Siječanj 2013, 01:04:31 prijepodne »




"The concept of randomness and coincidence will be obsolete when people can finally define a formulation of patterned interaction between all things within the universe.” -Toba Beta
Dosta parola.