Autor Tema: Gorica  (Posjeta: 5489 )

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Gorica
« Odgovori #15 : 10 Prosinac 2011, 18:26:02 poslijepodne »
Niki dan pročita sličnu priču samo se ta dvojica pobiše za Veliku Gospu negdi oko Durmiševca, a cura bijaše iz turske kule pokraj sadašnje Perinuše.

ajmo vidit je li moguće s galaksija stavit sliku na post

Offline Zavelim

  • Forumski mudrac...
  • Gožđeno pero foruma
  • *
  • Postova: 3.294
Odg: Gorica
« Odgovori #16 : 10 Prosinac 2011, 18:31:03 poslijepodne »
Uspilo. :)

Priča je iz knjige Mlinice od Cvitana Milasa.

Offline likarija

  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 2.599
  • Nu me!
    • Oldtimer klub Zagreb
Odg: Gorica
« Odgovori #17 : 10 Prosinac 2011, 22:28:32 poslijepodne »
ajmo vidit je li moguće s galaksija stavit sliku na post

?????
Di je problem?
:starac

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Sv. Abo je lociran
« Odgovori #18 : 16 Veljača 2012, 14:24:00 poslijepodne »
Sv. Abo u WGS84 bi trebao bit na 17°20'14".025 E. N ćemo vidit.

Što je Kiepert 1870. rekao o Scheda karti?
Heinrich Kiepert. Generalkarte der europäischen Türkei und des Königreiches Griechenland.*

Što je Karl Patsch* zapravo tražio u Imoti 1900?
Karl Patsch. Rimska mjesta po Imotskom polju, Glasnik Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu.* XII/1900. p. 320. etc.*
Trebao je tražit u brdu. "Seit ich in Sarajewo bin suchte ich Sanct Abo, und finde ihn nicht…"

Sveti Abo je arheološka lokacija u klasi Ošanića, Burnuma… i nelociranog Grada iznad Podgrada kod Kostanja na desnoj obali Cetine.
Scheda je odnekud imao točnu zemljopisnu širinu (što u to doba nije bio problem) ali i dužinu lokacije Sv. Abo.
Kasniji kartografi su cijelu stvar svjesno ili nesvjesno pomakli i zagubili.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Gorica
« Odgovori #19 : 24 Lipanj 2012, 13:21:43 poslijepodne »

Ona se danas svezala sjećanja da je crkva sv. Ive u Pomilačju bila na brijegu iznad ceste. Je ko i župna crkva — Lovreć-Opanci župa sv. Duha.
Na rubu potrage za fotkama crkava našlo se svašta.

Skyscrapercity.*
Malo-malo… pa se zagubi.

« Zadnja izmjena: 24 Lipanj 2012, 13:23:20 poslijepodne glonga »

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Sveti Abo, Sovići
« Odgovori #20 : 03 Ožujak 2014, 21:49:59 poslijepodne »

Sveti Abo. Sovići.

Scheda Karte 1856^
Križanje staza. 20º E Paris.



Spezialkarte 1895. 1:75000.^
Section 35-43 Mostar
(Križanje staza, 35º E Ferro)



TK 25, 1:25000, geoportal DGU^
(Križanje staza kod "kote" 517)



TK 25 preklopljena u Google Earth u okolici točke 517 m.n.m.



Ruševine ("gromila" i okolica) jugozapadno od točke 517. na Google Maps, ovdje. Prvo mjesto na gojem treba pogledat za ostatke abacije svetog Abe.


Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Sveti Abo, Sovići
« Odgovori #21 : 04 Ožujak 2014, 18:31:30 poslijepodne »
Sveti Abo. Sovići.

Križanje staza. 20º E Paris.
Aj dobro. 15º E Pariz.


Ruševine ("gromila" i okolica) jugozapadno od točke 517. na Google Maps, ovdje. Prvo mjesto na gojem treba pogledat za ostatke abacije svetog Abe.
Ajd, jopet dobro. Siva zona istočno i sjeveroistočno od križanja staza. Samo je tu erozija dobro učinila svoje ako je i bilo ruševina, a i na rubu je bolje rasterske satelitske slike, pa to triba obać na licu mista.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Sveti Abo, Sovići
« Odgovori #22 : 04 Ožujak 2014, 22:41:06 poslijepodne »
Nekoliko?  ::) Majkemi si dobar. Ja mislin Glongine upise proučavat kad oden u penziju. :zubo

Ne samo da mogu ne bit u pravu, nego najčešće i nisam u pravu.

Ajde Glonge ne serki. Ovoliko ponizan nisan ni ja.  :P

Daklem, da čitaš našlo bi se tu pogrješaka ko u priči. Nu, samo na jednom upisu. Treći isporavak.

Spezialkarte 1895. 1:75000.^
Section 35-43 Mostar

E, nije 1:75000 nego 1:200000. Ovo, ako forum dočeka Potjehovu pemziju, da se ne pati makar s ovom mojom grubom pogrješkom u makar ovom citiranom upisu.

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Sveti Abo, Sovići
« Odgovori #23 : 06 Ožujak 2014, 20:26:57 poslijepodne »
Spezialkarte 1895. 1:75000.^
Section 35-43 Mostar
(Križanje staza, 35º E Ferro)

A kad je već 1:200000, ondak više nije ni Spezialkarte.

A 1:5000? Škljoc za uvećanje.


Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Gorica
« Odgovori #24 : 07 Ožujak 2014, 20:38:15 poslijepodne »
Da ti prikratin muke, rishit tju ti pitanje Svetog Abe, kada ti na istoj karti rishish pitanje, kako je od "Vranich" postao "Vranac".
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Gorica
« Odgovori #25 : 08 Ožujak 2014, 01:47:16 prijepodne »

DMA 1996 1:50000 Imotski^

Tu je to 09-10-88-89.
43º25' 17º20'



Nije to: Gradac, Vranac, Broćanac…
Nije ni: Svetigora, Bobanova (Abo) Draga, ABatin, ABotin…

Sveti Abo ima jasnu svezu s 3.8.
Križanje oputina se održalo u kartografiji od 1856. do danas. Na 20º od Pariza.

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Gorica
« Odgovori #26 : 08 Ožujak 2014, 18:50:50 poslijepodne »
"Sveta gora" Nimac razumio kao "Svet a go" > Sveti Abo. Ako je Vranich Nimcu dalo Vranac, mozse i ovo. Mosh mislit kako Grudjani shtuju Svetog Abu - vishe nego Svetoga Vranu ili Katu.
Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline glonga

  • Forumska Al-tipkovnica
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 10.154
Odg: Gorica
« Odgovori #27 : 08 Ožujak 2014, 21:38:18 poslijepodne »
"Sveta gora" Nimac razumio kao "Svet a go" > Sveti Abo. Ako je Vranich Nimcu dalo Vranac, mozse i ovo. Mosh mislit kako Grudjani shtuju Svetog Abu - vishe nego Svetoga Vranu ili Katu.

Od Svetigore do Svetog Abe je daleko i Nimcu.
Bliži su mu i Sveti Igor i Sveti Gore — Sveti Džore, da ne rečem — Sveta Gera.

Od ovog mog upisa prominijo se upis na engleskoj wikipediji za sv. Stipana u dijelu koji je citiran u tomu upisu. Za to postoji Wayback Machine. Taj članak je tako izgledao i 16.10.2011.

Nijedan izvor ne dvoji o tomu da su relikvije svetog Stipana, Abe, Gamaliela i Nikodema nađene zajedno.
Svetački leksikon iz 1858. kojeg navodim u spomenutom upisu (na web mjestu zeno.org) ima upise za svu četvoricu i linkovi na te web stranice stoje.

Na web stranici toga leksikona za sv. Gamaliela^ počinje prva priča o nadnevcima.
»Am 3. Dec. 415, einem Freitage, hatte nämlich der Priester Lucianus von Kaphargamala [350] eine wunderbare Erscheinung.

Deßwegen hat auch die Kirche zum Andenken daran ein eigenes Fest eingesetzt, welches sub ritu semid. am 3. Aug. gefeiert wird, sowie an diesem Tage auch das Mart. Rom. hievon Erwähnung macht. Warum hiezu der dritte August und nicht der dritte December gewählt worden ist, mag seinen Grund darin haben, daß irgend eine Kirche (vielleicht die von Ancona) an diesem Tage unter Anrufung des hl. Stephanus geweiht worden ist.«

Relikvije su prenošene, u Zion, pa u Carigrad, pa u Rim. Neki izvori tvrde da je 3. kolovoza nadnevak prijenosa relikvija u Carigrad. Meni se to čini najvjerojatnijim. Prijenos relikvija u Rim se spominje, ako se dobro sjećam, 7. svibnja.

Ja ne isključujem mogućnost da je neki komadić relikvije završio baš u Sovićima, u Svetom Abi i to pri prijenosu relikvija iz Carigrada u Rim, pa mi ti slobodno propiši uputnicu u umobolnicu.
Bi li ti relikvije u na doba spremio morskim putom?

Nešto dodatne zbrke oko ostalih nadnevaka (dd + 13 dana ovih dana) vezanih za narečene relikvije pojavljuje se tek iza 24.2.1582. (Bula Inter Gravissimas i Gregorijanski kalendar), u Hrvatskoj od 1587.

Recimo da je dan sv. Stipana pomaknut iz kolovoza (3.8.) u prosinac (26.12.) na Tridentskom koncilu (1545.—1563.) i recimo da se u Sovićima (Svetom Abi) izvorno slavio sv. Stipan. Mogli su pratri (vidi upis) i narod jednostavno zadržat nadnevak proslave (i da se ne nadotežu s turskim vlastima), a formalno prominit ime sveca koji se slavi ko što se slavio i prije Tridenta na 3.8. — sv. Abo.
Ovo mi je manje vjerojatno. Jer zašto baš Abo? Po abecedi? Pa nije ni Gamaliel, ni Nikodem. Držim, da se ponajprije slavio sv. Abo. I to najvjerojatnije od vrimena prijenosa relikvija u Carigrad. Kako je s vremenom između četiri sveca čije su relikvije zajedno pronađene, napoznatiji postao sv. Stipan Prvomučenik, ostao je Abin nadnevak i Stipanovo ime i nakon što je (novi) spomendan sv. Stipana pomaknut na 26. prosica.

Uostalom, božemiprosti, kako su razdijeljene relikvije po svecima? Kako je do Tridenta i nakon njega stajala ljestvica "popularnosti" sv. Abe, Stipana, Gamaliela i Nikodema?
Nekako mi se čini da je sv. Stipan već pri prijenosu relikvija iz Carigrada u Rim bio najpopularniji, a iza Tridenta pogotovo.

I što o prijenosu relikvija sv. Stipana^ piše Mommsen?
T. Mommsen. Monumenta Germaniae Historica. vol. XI.^ 1894. str. 37.^ — 108.^
« Zadnja izmjena: 08 Ožujak 2014, 21:42:01 poslijepodne glonga »

Offline belevarac

  • Sve zna, sve čita, svugdje piše...
  • Postova: 1.801
Odg: Gorica
« Odgovori #28 : 09 Ožujak 2014, 12:22:58 poslijepodne »
Ma bolan 1854., ili koja, i nije bash tako daleko, da dajbudi u narodnom priedanju ne bi bio nieki trag sitjanja. A narod nikad csuo. Osim toga, tko bi pametan grudja gori nieshto u brdu, gdi se krizsaju dvi kozje staze. Danas ja prid crkvom pitan misare:
- Jeste li csuli za Svetog Abu, Sveti Abo?
- Shta?

Znameniti grad na obali, Olisippo [Lisabon], csuven zbog svojih kobila koje zatrudne pomochu zapadnog vitra (Plinije Stariji)

Offline Potjeh

  • Pravednik
  • Gožđeno pero foruma
  • ***
  • Postova: 5.058
Odg: Gorica
« Odgovori #29 : 09 Ožujak 2014, 21:50:39 poslijepodne »
Ja ne isključujem mogućnost da je neki komadić relikvije završio baš u Sovićima, u Svetom Abi i to pri prijenosu relikvija iz Carigrada u Rim, pa mi ti slobodno propiši uputnicu u umobolnicu.
Bi li ti relikvije u na doba spremio morskim putom?

Ajde ti nami razjasni kliko je vjerojatno da su se Sovići našli na ruti Carigrad-Rim. Meni se čini logičnije putovat gorikar po ravnu misto gudurama tamnim.  :neznam