U arhivi samostana u Sinju postoji dokument iz 1680. u kom se govori o posjedima i darovnicama te se u njem govori o Dukali Alvisa Pisania iz 1438. di dotični veli da je samostan u Prološcu postoja 200 godina prije, dakle 1238. godine
Da nije netko zamijenio znamenkee 7 i 4. Kao slučajno? Pišem 4, pamtim 7. Da nije Dukala iz 1738.? A?
Pisani piše Pisduni čita.
Tko je kome Alviso Pisani 1438. da izdaje dukale po Cetinskoj i Imotskoj krajini?
Jedan general reda (1239—1240.) se zvao Albertus a Pisis.
Koliko je onda bilo tih duždeva Alviza Pizanija (1664—1741.) da ne rečem
http://it.wikipedia.org/wiki/Alvise_Pisani1438. mletačka dukala nije između Cetine i Neretve vridila pišljiva boba, još na onim njihovim pergamenama.
To je doba:
papa Ivan VIII. (1425—1448.)
general reda Gulielmus Casalenis (1430—1442.), vicegeneral Albertus a Sartiano (1442—1443.)
hrvatsko-ugarski kralj Sigismund (1387—1437.), Albert (1438—1439.),
bosanski kralj Stjepan II. Tvrtković (1421—1443.), protukralj Radivoj Ostojić Tvrtković (1432—1435.)
na području je nakon H.V. Hrvatinića (oko 1350—1416.) i S. Hranića (1370—1435.) gazda S.V. Kozača (?, oko 1404.—?, 22.V.1466.)
Ivan-Ivaniš III. Nelipić (†1435.) je možda s njima štogod i mrljao nakon smrti H.V. Hrvatinića, kad mu je sestra (Hrvatinićeva udovica Jelena) "ostavila Omiš i Krajinu" (i udala se za Ostoju).
To su godine, daklem, u kojima je jasno da se tu nema tko oprijeti Turcima.
pronađena pečatna olovna bula pape Inocenta VI (1352-1362) - 99% postoji tad
Ne razumijem. Postoji samostan? Ne branim mu ja da postoji. Pronalazak bule određenog pape na određenom mjestu ne znači da je tu bio samostan u pontifikatu toga pape.
Crkvu nitko ne spori tu na Vrljici, na Opačcu.
Ostaju pitanja tko je i kad i zašto srušio samostan, te zašto se u turskim dokumentima prije Otoka u Blatu spominje Kamenmost u svezi s pratrima, a ne te druge ubikacije toga samostana.
I još o ovim Nelipića dokumentima Ivaniševim i Margaretinim. To je vrijeme H.V. Hrvatinića i S. Hranića na ovom području. Nelipića nema na mapi. Ta će mu i pokojni ćaća u vrime Tvrtkovo (1353—1391.), vrime Kotromanića pa i njegov ćaća u vrime Šubića?
A Ujević je žestoko opisao razdoblje. Na str. 88 (izdanje 1991.) se zapeklja pa uteče na ekskurziju o Mrnjavcima, onda se opet zapeklja na str 91. pa opet radi eskurz s bogumilima i stećcima i onda smućka čitavo razdoblje na dvi stranice, pola 94, 95 i pol 96. Ondak u endnoti #121 na str. 368 potroši skoro stranicu bilješke, ej, bilješke, da opere Švoba i "Komes Domald" bez ikakava argumenta.
